Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Osposobljavanje studenata za:
- Upoznavanje studenata s odnosima žive i nežive prirode
- Razumjevanje temeljnih principa stanične biologije
- Savladavanje osnova genetike i ekoloških odnosa među organizmima

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon uspješno položenog predmeta moći:
- Prepoznati značenje živih organizme u odnosu na okoliš
- Ovladati temeljnim znanjima iz stanične biologije i evolucije organizama
- Znati osnovne genetičke principe
- Znati kako promijene okoliša utječu na promjene ekosustava

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Živa i neživa priroda. (3+1)
Prokarioti, eukarioti, odnosi među biljkama-životinje (3+1)
Membrana i transporti kroz membranu, jezgra, jezgica (3+1)
DNA, RNA, CD-biologije, Endoplazmatski retikulum, Golgijev aparat, lizosomi (3+1)
Mitohondrij – disanje, kloroplasti - fotosinteza, peroksisomi (3+1)
Stanični ciklus, mitoza, mejoza (spermatogeneza, oogeneza), oplodnja (3+1)
Embrionalni razvoj, model operona diferencijacija kod biljaka i životinja (3+1)
Starenje i smrt, virusi (HIV), tumori (3+1)
Osnove nasljeđivanja, Mendelovi zakoni, mutacije (3+1)
Ekološki pojmovi i odnosi organizama u biocenozama (3+1)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Nazočnost na predavanjima u najmanje u 70%, te seminarima i izlaganju seminarskih radovima u 100% predviđene nastave.

Dopunska literatura

A.Delić i N. Vijtiuk, Prirodoslovlje, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s osnovnim elementima diferencijalnog i integralnog računa te linearne algebre.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- prepoznati i nacrtati grafove osnovnih funkcija, odrediti domenu složenijih funkcija
izračunati derivacije funkcija
- primijeniti diferencijalni račun pri različitim problemima povezanim s izučavanjem funkcija i njihovih grafova
- tehnike integriranja (supstitucija i parcijalna integracija)
- primijeniti integralni račun na različite probleme u geometriji
- riješiti matričnu jednadžbu, te linearni sustav primjenom Gaussovog algoritma

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. Skupovi: pojam skupa i operacije sa skupovima, skupovi brojeva
2. Funkcije: pojam funkcije, kompozicija funkcija, inverzna funkcija
3. Elementarne funkcije
4. Nizovi: pojam i granična vrijednost niza. Granična vrijednost i neprekidnost funkcije
5. Derivacija i primjena: pojam derivacije, geometrijska i fizikalna interpretacija, tehnike deriviranja
6. Diferencijal. Derivacije višeg reda
7. Teoremi diferencijalnog računa. Ekstrem funkcije
8. Infleksija. Asimptote. Ispitivanje tijeka i crtanje grafa funkcije
9. Integral i primjena: neodređeni integral, metode integriranja
10. Određeni integral
11. Primjena određenog integrala
12. Matrice i vektori: operacije s matricama, determinanta, inverzna matrica
13. Sustavi linearnih jednadžbi.
14. Klasična algebra vektora. Skalarni, vektorski i mješoviti produkt
15. Pregled gradiva. Ponavljanje.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Redovito pohađanje nastave.

Dopunska literatura

S. Kurepa, Matematička analiza I i II dio, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
I. Slapničar, Matematika 1, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Sveučilište u Splitu, Split, 2002. (http://lavica.fesb.hr/mat1)
I. Slapničar, Matematika 2, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, Split, 2008. (http://lavica.fesb.hr/mat2)
Hughes-Hallett, Gleason et al., Calculus, John Wiley and Sons, Inc., New York, 2000.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj,
(2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave,
(3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Usvajanje teorijskih znanja i razvijanje sposobnosti razlikovanja svojstava i pojmova klasične i moderne fizike. Formiranje pravilnog pogleda na tumačenje fizikalnih pojava i njihova primjena. Ovladavanje znanstvenim fizikalnim pristupom eksperimentalnog promatranja i metodama potrebnim za rad u fizikalnom laboratoriju.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- temeljne fizikalne veličine i mjerne jedinice,
- svojstva gibanja u klasičnoj slici,
- prepoznati značajke egzaktnog pristupa pojavama u mikrosvijetu,
- temeljne principe elektriciteta i magnetizma te valnih svojstava elektromagnetskog zračenja,
- opisati pojave vezane uz dualnu prirodu svjetlosti,
- principe geometrijske i fizikalne optike,
- temeljna znanja moderne fizike,
- primijeniti naučene spoznaje na rješavanje problemskih zadataka,
- metode mjerenja odabranih fizikalnih veličina i samostalno izvođenje eksperimenata,
- vještine grafičke obrade mjernih podataka i metodu pisanja izvješća o eksperimentu i rezultatima mjerenja.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Gibanje i sile.
2. tjedan: Rad i energija.
3. tjedan: Sustavi čestica. Rotacija.
4. tjedan: Elastičnost. Titranje. Elastični valovi.
5. tjedan: Parcijalna provjera znanja (I. kolokvij)
6. tjedan: Mnoštvo čestica. Molekularno-kinetička teorija. Toplina.
7. tjedan: Fluidi. Prijenosne pojave.
8. tjedan: Elektrostatika i magnetostatika.
9. tjedan: Elektromagnetizam. Električna struja i strujni krugovi.
10. tjedan: Parcijalna provjera znanja (II. kolokvij)
11. tjedan: Elektromagnetski valovi. Svjetlost. Geometrijska optika. Optički instrumenti.
12. tjedan: Fizikalna optika.
13. tjedan: Kvantnost.
14. tjedan: Laserska svjetlost. Radioaktivnost.
15. tjedan: Parcijalna provjera znanja (III. kolokvij)
Seminari: zadaci iz određenih cjelina (40 - 60 zadataka)
Seminari za napredne studente - Fizika hrane
Vježbe:
Mjerenje osnovnih fizikalnih veličina. Numerička i grafička obrada mjernih podataka. Pogreške pri mjerenju. Moment sile i moment tromosti. Očuvanje energije. Oscilatori. Toplinski kapacitet. Zakoni hidrostatike. Površinske pojave. Električni strujni krugovi. Zakoni geometrijske optike. Pojave fizikalne optike i primjena. Spektroskopija.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Dopunska literatura

D. Halliday, R. Resnick, Fundamentals of Physics, John Wiley, New York, 2003.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvođenja nastave i usvajanja znanja (vještina), prati se na razini: (1) nastavnika, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega, (2) fakulteta, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Upoznavanje studenata s temeljnim kemijskim zakonitostima i principima, te osposobljavanje studenata za praćenja gradiva kemijskih predmeta koji slijede nakon Opće kemije. Razviti kod studenata sposobnost kritičkog razmišljanja o eksperimentima provedenim u laboratoriju i uključenosti kemije u svakodnevni život.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

nema

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon završetka kolegija moći:
1) razumjeti prirodu i karakteristike tvari, razlikovati elementarne tvari od spojeva, razlikovati homogene od heterogenih smjesa, te pretpostaviti postupke kojima bi ih mogli razdvojiti na čiste tvari.
2) s razumijevanjem pristupiti rješavanju problema u bilanci tvari pri kemijskim promjenama
3) razumjeti građu atoma i postojeće modele kemijskih veza na takav način da mogu predvidjeti određena svojstva i reaktivnost kemijskih elemenata i njihovih ionskih i kovalentnih spojeva
4) razlučiti prirodu pojedinih kemijskih reakcija.
5) usvojiti pojam pH, te pretpostaviti smjer odvijanja određenih kemijskih reakcija na osnovu znanja o kemijskoj kinetici i ravnoteži.
6) samostalno i sigurno izvoditi jednostavne kemijske eksperimente

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Predavanja:
1. Uvod - Prirodne znanosti i kemija. Mjerne jedinice i mjerenje. Klasifikacija materije. Čiste tvari. Rastavljanje tvari na čiste tvari. Svojstva čistih tvari. Vrste čistih tvari, atom i kemijski element.
2. Svojstva čistih tvari, fizička i kemijska svojstva. Atom i kemijski element. Kemijski simboli elemenata. Zakoni kemijskog spajanja po masi i volumenu. Atomska teorija od ranih ideja do Johna Daltona. Avogadrova hipoteza.
3. Otkriće strukture atoma. Otkriće rendgenskih zraka i radioaktivnosti. Rutherfordov model atoma. Rendgenske zrake i struktura kristala. Braggova jednadžba. Izotopi i struktura atomske jezgre.
4. Struktura čistih tvari. Atomska struktura čistih tvari. Tipovi kristalnih sustava i karakteristike kristala. Kubični kristalni sustav. Molekulska struktura čistih tvari. Priroda plina. Priroda tekućine. Pojam temperature. Kinetička teorija plinova.
5. Plinski zakoni i jednadžba stanja idealnog plina. Realni plinovi. Relativna atomske i molekulske mase. Metode određivanja relativnih atomskih (Dulong-Petitova metoda, difrakcija rendgenskih zraka, spektrograf masa) i molekulskih masa (iz gustoće plina, metodom Victora Mayera, Hoffmanova metoda). Periodni sustav elemenata i periodni zakon.
6. Elektronska struktura atoma - Bohrov model atoma, kvantni brojevi. Kvantna teorija i elektronska struktura atoma. Atomske orbitale.
7. Periodična klasifikacija elemenata i periodni sustav. Periodične promjene fizikalnih osobina. Atomski radijus. Energija ionizacije. Elektronski afinitet. Elektronegativnost.
8. Kemijska veza i struktura molekula - Elektronska teorija valencije, ionski i kovalentni spojevi. Elektronegativnost i stupanj oksidacije. Pisanje Lewisovih struktura i pravilo okteta. Formalni naboji. Izuzeci od pravila okteta. VSEPR model i geometrija molekule.
9. Karakteristike veze. Teorija valentne veze i teorija molekulskih orbitala..
10. Međumolekularne sile. Dipolni moment, Van der Waalsove i Londonove sile, vodikova veza.
11. Struktura i osobine tekućina i krutina . Fizikalne osobine otopina. Vrste otopina. Izražavanje koncentracije.
12. Otopine tekućina u tekućinama. Otopine krutina u tekućinama. Otopine plinova u tekućinama. Utjecaj temperature na topljivost. Utjecaj tlaka na topljivost plinova. Koligativne osobine otopina neelektrolita i koligativne osobine otopina elektrolita.
13. Kemijske reakcije - vrste kemijskih reakcija, redoks reakcije, reakcije kompleksa (protolitičke reakcije i reakcije taloženja i otapanja), složene reakcije.
14. Kemijska kinetika, brzina reakcije, mehanizam reakcije, energija aktivacije. Kemijska ravnoteža - Pojam ravnoteže, kemijska ravnoteža i konstanta kemijske ravnoteže. Faktori koji utječu na kemijsku ravnotežu.
15. Ravnoteže u homogenim i heterogenim sustavima. Ravnoteže u otopinama elektrolita - ravnoteže u otopinama kiselina i baza, ravnoteže u otopinama kompleksa, ravnoteže između otopine i neotopljenog kristala, redoks ravnoteže
Seminari:
1. Stupanj oksidacije: Definicija, pravila za određivanje stupnja oksidacije atoma, iona, molekula. Primjeri i uvježbavanje.
2. Nomenklatura anorganske kemije. Nazivi monoatomnih kationa. Nazivi monoatomnih aniona. Nazivi poliatomnih kationa. Nazivi poliatomnih aniona. Nazivi liganada. Nazivi kompleksniih iona. Nazivi oksokiselina i njihovih soli.
3. Uvježbavanje naziva anorganskih spojeva.
4. Uravnotežavanje kemijskih jednadžbi. Redoks jednadžbe
5. Uvježbavanje pisanja redoks jednadžbi.
6. Stehiometrija: Kvalitativni i kvantitativni odnosi kod kemijskih reakcija. Molna metoda.
7. Stehiometrija: Kvantitativni odnosi. Iskorištenje kod kemijskih reakcija i procesa: mjerodavni reaktant, reaktant u suvišku, teorijska količina reaktanta, teorijska količina produkta, iskorištenje, gubitci.
8. Stehiometrija: Volumen i masa u kemijskim reakcijama.
9. Elektronska konfiguracija atoma i iona
10. Lewisove strukturne formule
11. Elektronske strukturne formule
12. Kemijska ravnoteža u homogenim i heterogenim sustavima
13. Kemijska ravnoteža u otopinama elektrolita.
Vježbe:
Vježba 1.
Osnovna pravila laboratorijskog rada, Mjere opreza i zaštite u laboratoriju, Osnovni laboratorijski pribor. Pranje, čišćenje i sušenje laboratorijskog posuđa. Osnovne laboratorijske operacije. kemikalije i postupanje s njima. Rastavljanje tvari na čiste tvari. Rastavljanje heterogenih smjesa Rastavljanje homogenih smjesa
Vježba 2.
Rastavljanje tvari na čiste tvari, Rastavljanje heterogenih tvari, Sedimentiranje, dekantiranje, centrifugiranje, Filtriranje na obično složeni filter papir, Filtriranje na naborani filter papir, Filtriranje na filtar-papiru u Büchnerovom lijevku, Destilacija i frakcijska destilacija, Sublimacija joda. Ekstrakcija joda iz vodene otopine
Vježba 3.
Fizičke i kemijske promjene, Zakon o održanju težine, Gay-Lussacov zakon spojenih volumena, Vježba s modelima jediničnih ćelija, Određivanje relativne atomske mase cinka Zn, Određivanje empirijske formule bakrova klorida.
Vježba 4.
Plinski zakoni: Određivanje molarnog volumena kisika, Boyle-Mariotteov zakon, Charles-Gay Lussacov zakon, Ovisnost tlaka o temperaturi kod plinova.
Vježba 5.
Otopine i njihova svojstva. Načini izražavanja koncentracija. Priprema otopine zadane koncentracije. Otopine kapljevina u kapljevinama. Otopine plinova u kapljevinama. Ovisnost topljivosti o prirodi (strukturi) tvari. Ovisnost topljivosti o temperaturi. Otapanje kapljevina u kapljevinama. Otapanje plinova u kapljevinama. Henryjev zakon. Određivanje molarne mase metodom sniženja ledišta. Ilustracija elektrolitske disocijacije. Ilustracija putovanja iona prema elektrodama. Električna vodljivost otopina. Redoks-reakcija sumpora i kisika. Redoks reakcija razrijeđene dušične kiseline i otopine željezova(II) sulfata. Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa. Reakcija supstitucije liganada. Protolitička reakcija (kiselinsko-bazna titracija).
Vježba 6.
Kemijska kinetika, Utjecaj koncentracije reaktanata na brzinu kemijske reakcije. Utjecaj temperature na brzinu kemijske reakcije. Utjecaj katalizatora na brzinu kemijske reakcije. Ravnoteže u otopinama elektrolita. Pomicanje kemijske ravnoteže. Određivanje konstante disocijacije kiselina, Ka. Odrenivanje pH: Približno određivanje vrijednosti pH pomoću indikatora, Određivanje vrijednosti pH pomoću Vernierovog pH senzora. Elektroliza - Određivanje Faradayeve konstante. Elektromotorna sila galvanskog članka - Daniellov članak.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvo i odrađene sve laboratorijske vježbe.

Dopunska literatura

Darrell D. Ebbing and Steven D. Gammon, General Chemistry, 9th edition, Houghton Mifflin Company, Boston, 2009.
Raymond Chang, Chemistry, 10th edition, McGraw-Hill, New York, 2010.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

informacije iz razgovora, primjedbi i konzultacija s polaznicima tijekom održavanja nastave
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Stjecanje osnovnih znanja o računalima i računalnim sustavima. Znanja o korištenju internetskih sadržaja i zaštita računala od zloćudnih programa. Stjecanje osnovnih vještina upravljanja sadržajima (mapama i datotekama) na PC računalima korištenjem Windows operativnog sustava. Stjecanje osnovnih vještina korištenja programa ponuđenih u MS Office programskom.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon uspješno položenog kolegija student će moći:
1. Upravljati sadržajima na računalu (mapama i datotekama)
2. Upotrijebiti MS Word za uređivanje datoteka prema propisanim zahtjevima (definiranje oblika i izgleda stranice, umetanje slika, gotovih elemenata, tablica, grafova...)
3. Upotrijebiti MS Excel za analizu, proračun, sortiranje,grafičko prikazivanje i formatiranje tablica.
4. Upotrijebiti MS PowerPoint za izradu prezentacija
5. Podesiti i koristiti MS Outlook za uređivanje i slanje elektroničke pošte
6. Pronaći pouzdane izvore informacija na internetu

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Općenito o kolegiju i načinu polaganja ispita, Uvod u primjenu računala, Informatička djelatnost, Informacijske tehnologije, Informatizacija, Računarstvo, Primjena računala u kemiji i kemijskom inženjerstvu
2. tjedan: Sklopovlje (PC računala), Von Neumann-ov model računala, Sklopovlje računala, Vrste računala, Osnovni pojmovi u računalnoj tehnici i informatici, Osnovni dijelovi (komponente) PC računala, Središnja procesorska jedinica (CPU), Računalne memorije, Matične ploče i konektori, Ulazno izlazni uređaji
3. tjedan: Operacijski sustavi i aplikacije, BIOS (BasicInput/Outputsystem), Priprema diskova i pogona za instalaciju OS, Datotečni sustav FAT, Datotečni sustav NTFS, Računalni programi, Sistemski programi, Aplikacijski programi, Operativni sustavi
4. tjedan: Osnove MSDOS, GUI (Graphicaluserinterface), Svojstva grafičkog sučelja, Povijest MS Windows OS, Primjer Instalacije operativnog sustava (Windows OS), Prilagodba korisničkog sučelja, Biblioteke, Prilagodba postavki računala, Vatrozid, Windows defender, Ažuriranje Windows, Akcijski centar, Komercijalni antivirusni programi. Vježbe: Osnove korištenja računala i operacijskog sustava. Upravljanje mapama i datotekama.
5. tjedan: Sigurnosno kopiranje i vraćanje sustava, Upravljačka ploča, prilagodba postavki računala, Upravitelj uređaja, Korisnički računi, Centar za mrežu i zajednička korištenja, Otklanjanje poteškoća, Personalizacija, BitLocker šifriranje pogona, Regija i jezik, Programi i značajke, Instalacija i deinstalacija programa, Zaslon, Uređaji i pisači, Zadani programi, Pomoć i podrška, Pomagala i alati sustava, Prečaci u Window OS, Promjena jezičnog paketa Windows OS
6. tjedan: Zloćudni programi (Malware), Računalni virusi, Računalni crvi, Trojanski konji, Logičke bombe, Špijunski programi, Oglašivački programi (Adware), INTERNET, Povijest interneta, TCP/IP protokol
7. tjedan: Prvi kolokvij
8. tjedan: Internet, Računalna mreža i klasifikacija mreža, Internet protokoli: http, https i ftp, Web preglednici, Internetski pretraživači, Autorska prava i zakon
9. tjedan: MS Office, MS Word, Pokretanje MS Word-s, Izgled prozora MS Word-a, Statusna traka, Kartice i alati, Kopiranje i lijepljenje podataka, Posebni znakovi, Stilovi, Tabulatori, Odlomci, Izrada novog dokumenta, Kopiranje teksta, Unos zaglavlja i podnožja, Unos brojeva stranica. Vježbe: MS Word: Unos teksta i oblikovanje. Oblikovanje odlomka. Listenabrajanja. Rad s dokumentima. Oblikovanje dokumenata.
10. tjedan: Unos formula i jednadžbi, Primjena gotovih stilskih oznaka, Unos tablica i oblikovanje, Unos slike u dokument, Unos bibliografskih podataka, Unos Prijeloma stranice i Prijeloma sekcije (definiranje različitih poglavlja dokumenta), Prikaz sadržaja u dokumentu. Vježbe: MS Word: Unos slika, tablica i gotovih elemenata u dokument. Oblikovanje zaglavlja, podnožja dokumenta. Unos referenci i fusnoti u dokument.
11. tjedan: MS Excel, Pokretanje MS Excel-a, Izgled prozora MS Excela, Alatna traka za brzi pristup, Statusna traka, Kartice i alati, Vrpca formula, Uređivanje podataka unutar radnog lista, Grafički prikaz podataka, Unos niza podataka u tablice, Dodavanje trenda podataka, Sortiranje podataka. Vježbe: MS Excel: Rad s tablicama. Unos podatka u tablice i njihovo oblikovanje. Unos niza podatka. Unos podataka iz datoteka. Prikaz podataka grafički.
12 tjedan: Uvjetno oblikovanje podataka, Izrada i brisanje jednadžbi, Adrese ćelija (relativne, apsolutne, mješovite), Vrste funkcija, Logički operatori, Logičke funkcije, Primjeri primjene funkcija (IF, AND, OR,COUNTIF..), MS PowerPoint, Pokretanje MS PowerPoint, Izgled prozora, Kartice i alati, Izrada prezentacije, Dodavanje teme, Uređivanje teme, Umetanje objekta (slika, tablica, veze, medijski sadržaja...). Vježbe: MS Excel: Obrada podatka, Računanje sa tablicama, Unos i sintakse za izradu matematičkih jednadžbi. Prikaz trenda na krivulji.
13. tjedan: MS OUTLOOK, Pokretanje MS Outlook-a, Izgled prozora, Kartice i alati, Izrada korisničkog računa, Izrada novog e-maila. Vježbe: MS Power Point: Izrada prezentacija. Odabir dizajna i redizajn postojećeg predloška.
14. tjedan: Baze podataka, Što su to baze podataka?, Polja u bazama podataka, Kako nastaju baze podataka?, Centar za online baze podataka, Bibliografske baze podataka, Citatne baze podataka, Baze podataka s cjelovitim tekstom, Sciencedirect baza podataka, Scopus baza podataka, Pretraživanje baza podataka, Bibliografija
15. tjedan: Ponavljanje. Provjera znanja (III. kolokvij)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Nazočnost na predavanjima u iznosu od 70% do 100%, a na vježbama od 100% ukupne satnice.

Dopunska literatura

Odabrani članci iz časopisa po preporuci predmetnog nastavnika

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

1. praćenje sugestija i reakcija studenata tijekom semestra
2. studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Osposobljavanje studenata za razumijevanje temeljnih spoznaja iz mikrobiologije uključujući različite mikroorganizme njihovu fiziologiju, morfologiju, genetiku, ekologiju, patogenost i primjenu; korištenje laboratorijskih metoda i tehnika u mikrobiološkim istraživanjima te razvijanje znanja iz područja mikrobiologije.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Nema

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći:
- objasniti strukture, raznolikost i replikaciju različitih skupina mikroorganizama
- objasniti genetske mehanizme adaptacije prokariotskih mikroorgani u različitim uvjetima okoliša.
- primijeniti metode fizioloških i biokemijskih testova za identifikaciju različitih skupina mikroorganizama.
- prepoznati mehanizme patogenosti mikroorganizama koji uzrokuju bolesti ljudi i životinja kao i mehanizme koje koriste domaćini kako bi se obranili od patogena.
- utvrditi broj mikroorganizama u uzorku i izračunati rast mikroorganizama u različitim uzorcima i u kontroliranim laboratorijskim uvjetima.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. Uvod. Povijesni razvoj mikrobiologije. (2 sata)
2. Rasprostranjenost mikroorganizama i njihova uloga u biogeokemijskim procesima u prirodi. (2 sata)
3. Eukaryotes, Archaea and Bacteria; strukture i funkcije. Morfologija, nomenklatura i klasifikacija mikroorganizama. (2 sata)
4. Osnovne strukture i funkcije prokariotske stanice. (2 sata)
5. Genetika mikroorganizama, organizacija genoma, mobilni genetički elementi. (2 sata)
6. Rast mikroorganizama i osnovni činitelji rasta; hranljive tvari, temperatura, kisik, osmotski tlak i pH. (2 sata)
7. Metaboličke aktivnosti mikroorganizama. Identifikacija mikroorganizama primjenom različitih fizioloških i biokemijskih testova. (2 sata)
8. Mikroorganizmi i oboljenja; otpornost, odnos mikrorganizma i domaćina, imunološki odgovori na infekcije. (2 sata)
9. Mehanizmi antimikrobne rezistencije na antibiotike i druge kemijske tvari. (2sata)
10. Osnovna morfološka obilježja i patogenost gljiva, kvasnica i plijesni. Bolesti uzrokovane gljivama i njhovim toksinima. (2 sata)
11. Primjena mikroorganizama u biotehnologiji. (2 sata)
12. Osnovna morfološka obilježja i ciklusi razvoja parazita. (2 sata)
13. Uloga mikroorganizama u biorazgradnji teških metala, nitrata i kloriranih ugljikovodika. (2 sata)
14. Osnovne morfološke karakteristike virusa, viroida i priona. Klasifikacija i nomenklatura virusa. Viroze. Postupci proučavanja osobina virusa. (2 sata)
15. Kontrola i suzbijanje rasta mikroorganizama fizikalnim i kemijskim metodama. (2 sata)
Laboratorijske vježbe uključuju: Tehnike rada u aseptičnim uvjetima, postupci pripreme i jednostavne i složene metode bojanja preparata. Izolacija čistih kultura mikroorganizama, pripreme hranjivih podloga, kultura i primjena različitih metoda izolacije i identifikacije bakterija. Identifikacija mikroorganizama primjenom različitih fizioloških i biokemijskih testova. Osnovna makro i mikromorfološka obilježja i kvasnica i plijesni. Uzgoj kvasnica i plijesni na hranjivim podlogama, izolacija i identifikacija. Osnovna morfološka obilježja parazita. Uzimanje i priprema uzoraka za identifikaciju parazita. Mehanizmi antimikrobne rezistencije bakterija na antibiotike i druge kemijske tvari te određivanje osjetljivosti mikroorganizama na antibiotike. Metode određivanja broja bakterija u različitim uzorcima hrane i vode metodom razrjeđenja, spektrofotometrijskom metodom i metodom membranske filtracije.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Nazočnost na predavanjima u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice. Obavljene sve predviđene laboratorijske vježbe.

Dopunska literatura

R.A. Harvey, P.C. Champe, B.D. Fisher, Microbiology, 2th ed., Lippincott, Williams and Wilkins, Philadelphia, 2007.
R.M. Patrick, S.R. Ken, A.P. Michael, Medical Microbiology, 5th ed. Elsevier/Mosby, Philadelphia, 2005.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi; Godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita; Studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika; Samoevaluacija nastavnika
Povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti sadržaja predmeta.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s kemijskom reaktivnošću elemenata duž periodnog sustava, svojstvima i sastavom uobičajenih kemijskih tvari. Razviti kod studenata sposobnost uočavanja sličnosti i razlika između anorganskih spojeva, te razumijevanje promjena anorganske tvari u različitim fizikalnim i kemijskim uvjetima

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

nema

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon završetka kolegija
1) poznavati osnovne osobine i načine dobivanja kemijskih elemenata glavnih skupina
3) moći raspoznati vrstu i osobine spojeva kemijski elementi glavnih skupina
3) moći raspoznati vrstu i osobine spojeva prijelaznih metala
4) moći klasificirati spojeve na osnovu njihovih osobina
5) predvidjeti kisela, bazična i amfoterna svojstva soli
6) poznavati najčešće kristalne strukture soli
7) predvidjeti moguće reakcijske mehanizme i ishode kemijskih reakcija
8) znati samostalno i sigurno izvoditi jednostavne kemijske reakcije

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. Vodik položaj u PSE, osobine i dobivanje vodika, spojevi vodika pozitivnog stupnja oksidacije i hidridi
Plemeniti plinovi, osobine skupine, dobivanje i upotreba, spojevi ksenona
2. Uvod u halogene elemente, osobine skupine i pregled elemenata po stupnju oksidacije
3. Fluor, osobine i dobivanje, razlike između fluora i ostalih članova skupine, spojevi flora
Klor osobine i dobivanje, spojevi klora
4. Brom, Jod, osobine, dobivanje i spojevi
5. Uvod u halkogene elemente, osobine skupine i pregled elemenata po stupnju oksidacije
6. Kisik, osobine i dobivanje, spojevi kisika, vrste oksida, voda
7. Sumpor, osobine i dobivanje, oksidi i kiseline sumpora,li spojevi sumpora, osobine selenija i telurija,
8. Skupina dušika, osobine skupine, pregled elemenata po stupnju oksidacije,
9. Dušik, osobine i dobivanje, amonijak, dušična kiselina i ostali spojevi dušika, fiksiranje dušika
10. Fosfor, osobine i dobijanje, oksidi i kiseline fosfora, arsen, antimon, bizmut
11. Skupina ugljika, osobine skupine, pregled elemenata po stupnju oksidacije,
12. Ugljik, alotropske modifikacije, osobine i dobivanje ugljika, oksidi ugljika, karbidi, hidrogenkarbonati i karbonati
13. Spojevi silicija, germanija, kositra, iolova, poluvodičke osobine silicija i germanija, metalna svojstva kositra i olova
14. Skupina bora, osobine skupine, pregled elemenata po stupnju oksidacije, borani, borna kiselina,
15. Dobivanje i osobine aluminija, spojevi aluminija galija, indija, talija
Seminari:
1. Uravnoteživanje kemijskih reakcija, pisanje i uravnoteživanje redoks reakcija u jednoj crti
2. Reakcije karakteristične za vodik, reakcije kojima se dobiva vodik,redukcijsko djelovanje vodika
3. Reakcije karakteristične za halogene elemente, reakcije dobivanja klora, reakcije, disproporcioniranja klora u lužnatim otopinama, oksidacijsko djelovanje halogena i njihovih spojeva
4. Reakcije karakteristične za halkogene elemente, reakcije dobivanja kisika i ozona, oksidacijsko djelovanje kisika, reakcije dobivanja sumpora, reakcije kojima prevodimo elementarni sumpor do sumporne kiseline, oksidacijsko djelovanje sumporne kiseline, dehidracijsko djelovanje sumporne kiseline
5. Reakcije karakteristične za elemente skupine dušika, reakcije dobivanja dušika, reakcije oksidacije od amonijaka do dušične kiseline, oksidacijsko djelovanje dušične kiseline
reakcije oksidacije od fosfora do fosforaste i fosforne kiseline
6. Reakcije karakteristične za elemente skupine ugljika, dobivanje ugljikovih oksida
redukcijsko djelovanje CO, Vezivanje CO2 iz zraka, taloženje karbonata, hidroliza kationa
7. Reakcije karakteristične za elemente skupine bora, reakcije dobivanja borne kiseline, otapanje boraksa u vodi, kiselo bazne osobine aluminijevog hidroksida, redukcijsko djelovanje aluminija
aluminotermička reakcija, dobivanje kristaličnog bora
8. Reakcije karakteristične za metale glavnih skupina, dobivanje metala ovisno o njihovom redoks potencijalu, reakcije alkalijskih i zemnoalkalijskih metala s vodom, soli alkalijskih i zemnoalkalijski metala
9. Reakcije karakteristične za prijelazne metale, dokazivanje peroksida titanil ionom, ravnoteža između kromata i dikromata, željezov oksohidroksid
10. More - smjesa anorganskih tvari
Kemijski sastav morske vode, salinitet, pH i specijacija, sedimenti, antropogeni CO2,
Vježbe:
Vježba 1: Vodik
Vježba 2: 17. Skupina (halogeni elementi)
Vježba 3: 16. Skupina (halkogeni elementi), kisik
Vježba 4: Dušikova skupina
Vježba 5: Ugljikova skupina PSE
Vježba 6: Prijelazni elementi (3. do 7. skupina PSE)
Vježba 7: Prijelazni elementi (8. do 12. skupina)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvo i odrađene sve laboratorijske vježbe.

Dopunska literatura

F. Albert Cotton et al., Basic Inorganic Chemistry, New York, John Wiley and Sons, 1995.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

informacije iz razgovora, primjedbi i konzultacija s polaznicima tijekom održavanja nastave
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Stjecanje osnovnih teorijskih znanja o analitičkoj kemiji, ulozi i primjeni analitičke kemije u različitim područjima ljudskog djelovanja.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Odslušan kolegij Opća kemija.

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- definirati pojam analitičke kemije
- razlikovati pojmove kvalitativna i kvantitativna kemijska analiza
- razumijevati pojam kvantitativnosti kemijske reakcije
- razumijevati pojam gravimetrijskog i volumetrijskog određivanje
- razumijevati taložne, neutralizacijske, kompleksometrijske i redoks titracije
- rješavanje numeričkih problema korištenjem obrađenog gradiva iz kvalitativne i kvantitativne kemijske analize

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Opis i pregled sadržaja predmeta. Definicije analitičke kemije. Podjela analitičke kemije. Pojam i nastajanje analitičkog signala. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
2. tjedan: Pojam i definiranje kemijske analize – kvalitativna i kvantitativna. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. Konstante homogenih i heterogenih ravnoteža od većeg značaja u analitičkoj kemiji.
3. tjedan: Kvalitativna kemijska analiza. Pojam i definicija kiselina i baza. Razmatranje kiselo-baznih ravnoteža. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
4. tjedan: Pojam i definicija kompleksnog iona. Razmatranje kompleksometrijskih ravnoteža. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
5. tjedan: Pojam i definicija elektrokemijskih reakcija. Razmatranje ravnoteža elektrokemijskih reakcija. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
6. tjedan: Pojam i definicija heterogenih ravnoteža. Razmatranje procesa otapanja i taloženja. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
7. tjedan: Ponavljanje gradiva teorijske i seminarske građe. Provjera znanja (I. parcijalni test teorijske i seminarske građe).
8. tjedan: Kvantitativna kemijska analiza. Pojam i definicija gravimetrijskog određivanja. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
9. tjedan: .Taloženje i optimizacija uvjeta taloženja. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
10. tjedan: Pojam i definicija standarda i otopine standarda – primarni i sekundarni. Pojam i definicija volumetrijskog određivanja. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
11. tjedan: Pojam i definicija volumetrijskog određivanja zasnovanog na reakcijama nastanka slabo topljivog taloga – argentometrijske titracije. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
12 tjedan: Pojam i definicija volumetrijskog određivanja zasnovanog na reakcijama neutralizacije – kiselo-bazne titracije. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
13. tjedan: Pojam i definicija volumetrijskog određivanja zasnovanog na reakcijama nastanka kompleksnog iona – kompleksometrijske titracije. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
14. tjedan: Pojam i definicija volumetrijskog određivanja zasnovanog na redoks reakcijama. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
15. tjedan: Ponavljanje gradiva teorijske i seminarske građe. Provjera znanja (II. parcijalni test teorijske i seminarske građe).
Vježbe:
1. Uvod u laboratorijski rad.
2. Kvalitativna kemijska analiza – određivanje skupina kationa i aniona.
3. Gravimetrijsko određivanje nikolovih kationa.
4. Priprema standardnih otopina u volumetrijskim metodama.
5. Kiselo-bazne titracije.
6. Kompleksometrijske titracije.
7. Oksido-redukcijske titracije.
8. Potenciometrijska titracija

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u iznosu od 80% ukupne satnice.

Dopunska literatura

Z. Šoljić, Računanje u analitičkoj kemiji, Zagreb, 1998.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra
studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

osposobljavanje studenata za:
- razumijevanje uloge hrane za čovjeka (uloga makro i mikronutrijenata iz hrane)
- stjecanje znanja o energetskoj i nutritivnoj vrijednosti hrane i nepoželjnim sastojcima hrane
- razumijevanje utjecaja procesa probave na apsorpciju makronutrijenata
- određivanje energetske i nutritivne vrijednosti hrane i dnevnih energetskih potreba pojedinca

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

nema

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon odslušanog gradiva ovog kolegija moći:
- definirati ulogu najvažnijih komponenti hrane (makro i mikronutrijenata)
- odrediti dnevne energetske potrebe pojedinca
- izračunati indeks tjelesne mase pojedinca
- izraditi plan prehrane temeljen na principima pravilne prehrane

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. Uvod. Uloga hrane (2 sata)
2. Komponente hrane: Makronutrijenti (bjelančevine, masti, proteini). (6 sati)
1. 3.Mikronutrijenti (vitamini topljivi u vodi, vitamini topljivi u mastima, minerali). (4 sata)
2. 4.Probava makronutrijenata. (2 sata)
3. 5.Energetske potrebe organizma. (2 sata)
4. 6.Ne-nutritivne komponente hrane – fitokemikalije. (2 sata)
5. 7.Principi pravilne prehrane. (2 sata)
6. 8.Planiranje prehrane. (2 sata)
7. 9.Uloga prehrane u evoluciji čovjeka. (2 sata)
8. 10.Vegetarijanska i makrobiotička prehrana. (2 sata)
9. 11.Mediteranska prehrana. (2 sata)
10. 12.Alergeni iz hrane. (2 sata)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisutnost na predavanjima u iznosu najmanje od 70% predviđene satnice, a na seminarima u iznosu najmanje od 80% predviđene satnice. Napraviti seminarski rad iz zadane teme.

Dopunska literatura

R. Živković: Dijetetika, Medicinska naklada, Zagreb, 2002.
J. S. Garrow, W.P.T. James: Human nutrition and dietetics. 10th Edition, Churchill Livingostone, Co. London, 2000.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

- Vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi
- Godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita
- Studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika
- Samoevaluacija nastavnika
Povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti sadržaja predmeta

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Ciljevi predmeta su osposobljavanje studenata za:
- razumijevanje osnovnih pojmova, zakona i principa termodinamičkog i kinetičkog pristupa fizikalnim i kemijskim promjenama,
- rješavanje različitih fizikalno-kemijskih problema,
- izvođenje mjerenja u fizikalno-kemijskom laboratoriju samostalno ili u okviru timskog rada, prikazivanje i obrađivanje rezultata mjerenja,
- primjenu usvojenih znanja i vještina u stručnim i specijalističkim predmetima.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Uvjet za upis predmeta je Opća kemija.
Ulazne kompetencije potrebne za ovaj predmet su poznavanje matematike (račun) i osnova f

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon uspješno položenog predmeta studenti će moći:
1. opisati osnovne pojmove, zakone i principe termodinamičkog i kinetičkog pristupa fizikalnim i kemijskim promjenama,
2. protumačiti različite fizikalno-kemijske ovisnosti proučavanih sustava,
3. izračunati fizikalno-kemijske parametre primjenom termodinamičkih i kinetičkih jednadžbi,
4. provoditi eksperimente i mjerenja u laboratoriju,
5. interpretirati eksperimentalne i računske podatke.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Predavanja (2 sata tjedno):
1. tjedan: Uvod: Sadržaj predmeta. Osnovni pojmovi. Sustav i okolina. Intezivne i ekstenzivne termodinamičke varijable. Doseg reakcije. Nulti zakon termodinamike.
1. i 2. tjedan: Svojstva plinova: Jednadžba stanja idealnog plina. Temperaturna skala idealnog plina. Smjese idealnih plinova i Daltonov zakon. Kinetički model plinova. Realni plinovi i faktor stišljivosti. Van der Waalsova jednadžba stanja.
2., 3. i 4. tjedan: Prvi zakon termodinamike: Rad i toplina. Unutrašnja energija. Entalpija. Toplinski kapaciteti. Joule-Thomsonova ekspanzija. Adijabatski procesi s plinovima. Termokemija. Entalpije nastajanja. Kalorimetrija.
4., 5. i 6. tjedan: Drugi i treći zakon termodinamike: Smjer spontanih promjena. Entropija kao funkcija stanja i drugi zakon. Entropijska promjena u sustavu i okolini. Entropija ireverzibilne promjene. Entropija faznog prijelaza. Entropija miješanja idealnih plinova. Kalorimetrijsko određivanje entropija i treći zakon. Gibbsova energija. Svojstva Gibbsove energije.
6. i 7. tjedan: Fazna ravnoteža: Uvjet stabilnosti. Utjecaj tlaka na Gibbsovu energiju. Utjecaj temperature na Gibbsovu energiju. Fazni dijagram čiste tvari i fazne granice. Značaj kemijskog potencijala. Fugacitet.
8. i 9. tjedan: Svojstva jednostavnih smjesa: Parcijalna molarna svojstva. Gibbs-Duhemova jednadžba. Kemijski potencijal tvari u smjesi. Spontano miješanje. Idealne otopine. Idealne-razrijeđene otopine. Realne otopine: aktiviteti. Koligativna svojstva. Fazni dijagrami smjesa.
10. i 11. tjedan: Kemijska ravnoteža: Homogene i heterogene reakcije. Reakcijska Gibbsova energija. Sastav reakcije u ravnoteži. Konstanta ravnoteže i njeno određivanje. Standardna reakcijska Gibbsova energije. Utjecaj temperature na konstantu ravnoteže. Odgovor ravnoteže na promjenu tlaka, dodatak reaktanta ili produkta i dodatak inertnog plina.
11. i 12. tjedan: Ionske ravnoteže: Aktiviteti elektrolita. Debye-Hückelova teorija. Ravnoteža prijenosa protona. Soli u vodi. Ravnoteža topljivosti.
12. i 13. tjedan: Elektrokemija: Ioni u gibanju, Vodljivost elektrolitnih otopina. Ionske pokretljivosti i provodnost. Prijenosni brojevi. Elektrokemijski članci. Tipovi članaka. Reakcija i elektromotivnost članka. Članci u ravnoteži. Standardni elektrodni potencijali. Određivanje pH, Difuzijski potencijal.
13. i 14. tjedan: Kemijska kinetika: Empirijska kemijska kinetika. Zakoni brzine i koeficijenti brzine. Red reakcije. Vrijeme polureakcije. Utjecaj temperature na brzinu reakcije. Jednostavan reverzibilan proces. Paralelne i sljedbene kemijske reakcije.
15. tjedan: Svojstva površina: Svojstva tekućih površina. Koloidni sustavi. Adsorpcija na krutim površinama. Adsorpcijske izoterme. Katalitička aktivnost površina.
Seminari (1 sat tjedno):
Rješavanje 30 numeričkih zadataka iz obrađenog gradiva.
Laboratorijske vježbe (5 sati tjedno):
Neke od principa izloženih kroz predavanja i seminar student potvrđuje u praksi izradom 6 vježbi: Koligativna svojstva. Viskoznost. Homogena kemijska ravnoteža. Fazni dijagram za trokomponentni sustav. Konduktometrija i konduktometrijska titracija. Određivanje koeficijenta brzine inverzije saharoze polarimetrijski.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Nazočnost i aktivnost na predavanjima i seminarima u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice.
Obavljanje svih propisanih laboratorijskih vježbi.
Ispit se može polagati kontinuirano putem kolokvija u kojima su kombinirani teorijski i praktični zadaci, ili cjelovito (pismeni i usmeni ispit).

Dopunska literatura

I. Mekjavić, Fizikalna kemija 1, Školska knjiga Zagreb, 1996.
I. Mekjavić, Fizikalna kemija 2, Golden marketing, Zagreb, 1999.
A. M. Halpern, Experimental Physical Chemistry, A Laboratory Textbook, 2nd Edition, Prentice Hall, New Jersey, 1997.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Stjecanje osnovnih znanja o suvremenoj organskoj kemiji koje uključuje razumijevanje strukture i svojstava organskih spojeva i mehanizama organskih reakcija, i svladavanje praktičnih laboratorijskih tehnika koje se koriste u sintezi, izolaciji, pročišćavanju i identifikaciji organskih spojeva zastupljenih u živim sustavima i hrani.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon završetka kolegija, student/ica upoznati će se s glavnim konceptima organske kemije koji uključuju:
- prepoznavanje i imenovanje vrste organskih spojeva prema funkcijskim skupinama te usporediti njihova fizikalno-kemijska svojstva.
- naučiti o izomeriji organskih spojeva s pripadajućim sterekemijskim obilježjima, svojstvima, i razdvajanju
- naučiti o određivanju strukture organskih spojeva korištenjem spektroskopskih tehnika (MS, IR, NMR i UV/Vis).
- analizirati reaktivnost organskih spojeva s obzirom na njihovu strukturu i stereokemiju
- predložiti odgovarajuće mehanizme adicijskih, supstitucijskih i eliminacijskih reakcija kojima podliježu organske molekule.
- identificirati i interpretirati podjelu, strukturu i svojstva prirodnih organskih spojeva (ugljikohidrata, nukleinskih kiselina i lipida).
- Nakon izvođenja laboratorijskih vježbi student/ica će moći samostalno primjenom uobičajenih laboratorijskih tehnika (ekstrakcija, destilacija, refluks, kromatografija, prekristalizacija, FTIR), (i) p

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

PREDAVANJA I SEMINARI:
1. Uvod: Što je to organska kemija? Povijesni pregled i suvremena organska kemija. Glavni koncepti u organskoj kemiji (Funkcijske skupine. Stereokemija. Zakrivljene strelice) (2 sata)
2. Priroda kemijske veze: Elektronegativnost. Polarnost veze, dipolne molekule, i formalni naboj. Lewisova struktura. Atomske orbitale. Molekulske orbitale. Hibridizacija (sp3, sp2, sp). Duljine i energija veza. Molekulska geometrija. Modificirane hibridne orbitale. VSEPR teorija. (4 sata)
3. Fizička svojstva i međumolekulske veze: Van der Waalsove sile. Dipol-dipol. „Vodikova veza“. Topljivost u otapalima. (2 + 1 sat)
4. Nomenklatura i klase organskih spojeva. Ugljikovodici (alkani, cikloalkani). Funkcijske skupine i kratice. Nomenklatura ugljikovodika (alkeni, alkini). Nomenklatura organohalogenih spojeva, alkohola, amina. Nomenklatura aldehida i ketona, karboksilnih kiselina, derivata kiselina. IUPAC-ova ljestvica priorieta. Primjeri. (7+2 sata)
5. Oblici molekula i izomerija. Konstitucijski izomeri. Alkani. Izomeri. Oblici molekula i IHD. Stereokemija. Konformacija alkana (etan, butan), i prstenova (C3, C4, C5, cikloheksan). Monosupstituirani cikloalkani. (3 + 1 sata)
6. Konfiguracija cis/trans i E/Z. CIP pravilo. Konfiguracije i konformacije disupstituiranih cikloalkana. Alkeni. Kiralnost i ravnina simetrije. Kiralni spojevi s jednim stereocentrom. Enantiomeri i racemične smjese. Svojstva enantiomera. Optička aktivnost. Polarimetar. Određivanje tetraedarskog stereogenog središta. Fischerove projekcije. Relativna konfiguracija. Molekule s dva stereocentra. Svojstva enantiomera, dijastereomera i mezo spojeva. Odjeljivanje racemata. Kiralni spojevi bez stereocentra. (9 + 2 sata)
7. Određivanje organskih struktura. Uvod. Spektrometrija masa (MS). Rezolucija. Molekulski ion. Izotopi. Fragmentacija. Primjeri spektara masa. Elektromagnetsko zračenje. Ultraljubičasta i vidljiva spektroskopija (UV/Vis). Infracrvena spektroskopija (IR). Nuklearna magnetska rezonancija (NMR). 13C NMR. 1H NMR. Kemijski pomak. Spin-spin sprega. Primjeri IR i NMR spektara. (6 + 3 sata)
8. Organske reakcije. Definicije osnovnih pojmova. Podjela reakcija prema promjeni strukture i prema reakcijskom tipu. Kiselo-bazna teorija i pKa. Faktori koji pojačavaju kiselost (veličina atoma, elektronegativnost, rezonancija, hibridizacija, induktivni učinci, naboj, solvatacija, sterički učinci). Kiselo-bazne reakcije. Pravila za određivanje oksidacijskog stanja ugljika. Oksido-redukcijske reakcije. Upotreba zakriljvljenih strelica u reakcijskom mehanizmu. Međuprodukti. Nukleofili i elektrofili. (4 sata)
9. Alkani i cikloalkani. Oksidacija. Halogeniranje. Halogenalkani. Nukleofilna supstitucija na zasićenom ugljiku (SN1- i SN2 mehanizam). Reakcije eliminacije (E1-, E2- mehanizam). Alkeni i alkini-elektrofilna adicija i adicija slobodnih radikala, polimerizacija. Konjugirani nezasićeni spojevi (1,2- i 1,4-adicija). Aromatski spojevi. Elektrofilna i nukleofilna aromatska supstitucija. Fenoli. Alkoholi i eteri. Organometalni spojevi. Aldehidi i ketoni. Nukleofilne adicije na karbonilnom ugljiku. Karboksilne kiseline i derivati. Nukleofilne supstitucije na acilnom ugljiku. Amini. Heterociklički spojevi. (18 + 5 sati)
10. Ugljikohidrati. Aminokiseline. Nukleinske kiseline. Lipidi. (5 + 1 sat)
VJEŽBE:
Sigurnost i pravila ponašanja u organskom laboratoriju. Izolacija i čišćenje organskih spojeva. Prekristalizacija i određivanje temperature taljenja. Destilacije. Ekstrakcija. Priprava organskih spojeva. Diazotiranje. Karbonilni spojevi - reakcije nukleofilne adicije. Derivati karboksilnih kiselina-reakcije nukleofilne supstitucije. Elektrofilna aromatska supstitucija. Reakcije oksido-redukcije. Kromatografske metode. Tankoslojna kromatografija. Kromatografija na stupcu. Karkterizacija organskih spojeva. Karakteristične reakcije funkcijskih skupina. Spektroskopske metode analize.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Studenti su obvezni pohađati nastavu (predavanja i seminare) te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu. Navedeno će se evidentirati i vrednovati kod donošenja konačne ocjene.

Dopunska literatura

V. Rapić: Postupci priprave i izolacije prirodnih spojeva, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
S. Borčić, O. Kronja, Praktikum preparativne organske kemije, Školska knjiga Zagreb, 1991.
V.Rapić: Nomenklatura organskih spojeva, Školska knjiga , Zagreb, 2004.
S. E. Meislich, H. Meislich & J. Scharefkin, 3000 Solved Problems in Organic Chemistry, The McGraw-Hill, 1994.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Osposobljavanje studenata za razumijevanje uloge mikroorganizama u industriji hrane, očuvanju i sigurnosti hrane te njihov utjecaj na kvarenje hrane, bolesti koje se prenose hranom, kao i primjena laboratorijskih metoda i tehnika koje se koriste u kontroli mikroorganizama i sigurnosti hrane, te kontroli i značaju mikroorganizama u promociji zdravlja.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Odslušan predmet Opća mikrobiologija

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći:
- razumjeti ulogu mikroorganizama u prehrambenoj industriji, zaštiti i sigurnosti;
- opisati čimbenike koji utječu na razvoj mikroorganizama u hrani, i njihove utjecaje na kvarenje hrane;
- identificirati standardnim metodama i uvesti neke novije brze i automatizirane metode za dokazivanje prisutnosti i brojenje mikroorganizama;
- objasniti različite fizičke metode u konzerviranju hrane, ulozi antimikrobnih tvari u prehranbenoj industriji u cilju osiguranja zdravstvene ispravnosti hrane;
- primjenjivati osnovne vještine u izolaciji, analizi i identifikaciji mikroorganizama koji uzrokuju kvarenje hrane, koji se koriste u proizvodnji hrane i mikroorganizama koji mogu uzrokovati bolesti konzumiranjem kontaminirane hrane.
- dokazati značajne čimbenike i njihov utjecaj na rast i razmnožavanje mikroorganizama u hrani i predvidjeti mikroorganizme koji mogu uzrokovati kvarenje hrane;
- razumjeti uzroke bolesti koje se prenose hranom i njihovu etiologiju;
-

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. Povijest i razvoj mikrobiologije hrane. Mikroorganizmi u hrani; osnovna obilježja i izvori. (2 sata)
2. Utjecaj rasta mikroorganizama na kvalitetu hrane; abiotički faktori i njihov utjecaj na rast i razmnožavanje mikroorganizama u hrani. (2 sata)
3. Mikroorganizmi kao pokazatelji zdravstvene ispravnosti hrane i mikrobiološki kriteriji GMP, GHP, HACCP. (2 sata)
4. Pokazatelji kontaminacije hrane. Određivanje broja fekalnih koliformnih bakterija i enterokoka u različitim uzorcima hrane, i Escherichia coli. (2 sata)
5. Kvarenje hrane; infekcije hranom; značajniji činitelji u nastanku bolesti, uzroci nastanka infekcija hranom, novi patogeni hrane. (2 sata)
6. Trovanje hranom i intoksikacije koje se prenose hranom - uloga značajnijih skupina mikroorganizama u produkciji toksina. (2 sata)
7. Gram-pozitivne nesporogene bakterije u hrani (Staphylococcus aureus, Micrococcus, Enterococcus faecalis, Listeria monocytogenes). (2 sata)
8. Gram-pozitivne sporogene baterije (Bacillus cereus, B. anthracis, Clostridium perfringens, C. botulinum). (2 sata)
9. Gram-negativne bakterije (Salmonella, Shigella, Escherichia coli O157:H7, Enterobacter sakazakii, Yersinia enterocolitica). (2 sata)
10. Kvasci i plijesni- proizvodnja mikotoksina (Aflatoksini , patulin , okratoksin , F - 2 toksina ) u hrani i hrani za životinje. ( 2 sata )
11. Virusi: hepatitis, rotavirusi, Caliciviruses, Nonvalk i Norwalk -like virusi, prioni: Nova varijanta Creutzfeldt-Jakobove bolesti. ( 2 sata )
12. Worms : Taenia i Trichinella i protozoa: Sarcocystis, Giardia i Toxoplasma. ( 2 sata )
13. Kontrola mikroorganizama u hrani - čišćenje i sanitacija, fizičko uklanjanje, toplina, niske temperature, O, niske pH i organske kiseline, antimikrobni konzervansi, zračenje. ( 2 sata )
14. Korisni mikroorganizmi u industriji hrane - mikroorganizama koji se koriste u procesima fermentacije, fermentirani proizvodi- hrana i piće, proizvodnja prehrambenih sastojaka i enzima mikrobnog podrijetla. ( 2 sata )
15. Posebni projekti: mikrobiološke pretrage, izolacija i identifikacija bakterija u različitim uzorcima hrane . ( 2 sata )
Lab vježbe će uključivati: Određivanje ukupnog broja bakterija (CFU-standard plate count) mlijeka, vode, školjkaša i mesa. Određivanje ukupnih fekalnih koliforma i enterokoka u različitim uzorcima hrane, te Escherichia coli. Izolacija i identifikacija Gram-pozitivnih bakterije u hrani (Staphylococcus aureus, Micrococcus, Enterococcus faecalis, Listeria monocytogenes). Izolacija i biokemijska identifikacija različitih vrsta Enterobacteriaceae - Salmonella, Shigella, Escherichia coli O157:H7, Enterobacter sakazakii, Yersinia enterocolitica. Izolacija i biokemijska identifikacija Campylobacter, Vibrio, Pseudomonas aeruginosa. Identifikacija sporogenih bakterija u različitim uzorcima hrane (Clostridium perfringens i C. botulinum). Izolacija i identifikacija bakterija roda Vibrio u ribi i školjkašima. Mikromorfologija i kolonijalna morfologija kvasnica i plijesni u konzerviranoj hrani. Identifikacija protozoa: Sarcocystis, Giardia and Toxoplasma. Paraziti; Taenia and Trichinella. Dokazivanje antimikrobne osjetljivosti bakterija u hrani.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Nazočnost na predavanjima u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice. Obavljene sve predviđene laboratorijske vježbe, seminarski rad i projekt.

Dopunska literatura

Food Microbiology: An Introduction by T.J. Montville, K.R. Matthews & K.E. Kniel, Third edition, ASM Press, 2012.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi; Godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita; Studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika; Samoevaluacija nastavnika; Povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti sadržaja predmeta

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Stjecanje znanja o principima prijenosa količine gibanja, topline i tvari po načelu jedinstvenog pristupa prijenosnim pojavama. Ta znanja predstavljaju osnovu kemijsko inženjerskih operacija, te su toga neophodna za potpunije razumijevanje procesnog inženjerstva.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- primijeniti zakone očuvanja pri strujanju fluida
- molekulske i vrtložne mehanizme prijenosa količine gibanja, energije i tvari
- uočiti glavne otpore kod prijenosnih pojava kao i mogućnost intenziviranja prijenosa
- primjenom teorije sličnosti i dimenzijske analize dobiti uvid u funkcionalnu ovisnost veličina karakterističnih za određeni sustav
- analogiju prijenosa količine gibanja, energije i tvari

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Temeljne postavke prijenosnih pojava. Opći zakon očuvanja. Molekularni i vrtložni mehanizmi prijenosa.
2. tjedan: Stacionarni i nestacionarni procesi. Definiranje brzine prijenosa i gustoće toka (fluks) prijenosnih pojava. Fluidi i njihova fizikalna svojstva (gustoća, relativna gustoća, specifična težina).
3. tjedan: Prijenos količine gibanja. Newtonov zakon unutarnjeg trenja. Fluks količine gibanja. Zakoni očuvanja pri strujanju fluida: Zakon kontinuiteta i Zakon očuvanja količine gibanja.
4. tjedan: Zakon očuvanja energije pri strujanju fluida: Bernoullijev teorem. Mjerenje energetskih članova Bernoullijeve. jednadžbe i njena primjena.
5. tjedan: Teorija sličnosti. Dimenzijska analiza. Vrste strujanja. Laminarno strujanje. Karakteristike laminarnog strujanja kada se ono odvija između dviju paralelnih ploča.
6. tjedan: Karakteristike laminarnog strujanja kada se ono odvija u horizontalnoj cijevi. Hagen -Poiseuilleova jednadžba. Turbulentno strujanje. Određivanje pada tlaka u cijevima i fazonskim djelovima. Moodyev dijagram.
7. tjedan: Temeljne postavke optjecanja. Brzina padanja čestica u fluidu.
8. tjedan: Strujanje fluida kroz nakupine čestica. Fluidizacija
9. tjedan: Osnovni principi prijenosa topline. Molekularni mehanizam prijenosa topline (kondukcija). Stacionarna kondukcija kroz jednoslojnu i višeslojnu stijenku.
10. tjedan: Prijenos topline prisilnom konvekcijom. Primjena teorije graničnog sloja pri analizi prijenosa topline konvekcijom. Analiza prijelaza i prolaza topline. Prijenos topline u cijevima pri laminarnom i turbulentnom strujanju fluida. Prijenos topline uz promjenu agregatnog stanja.
11. tjedan: Prijenos topline pri optjecanju. Prijelaz topline s grijane površine na kapljevinu koja ključa. Prirodna konvekcija
12. tjedan: Prijelaz topline zračenjem (radijacijom)
13. tjedan: Teorijske postavke prijenosa tvari. Molekularna difuzija. Prijenos tvari ekvimolarnom protustrujnom i jednokomponentnom difuzijom.
14. tjedan: Konvekcijski (vrtložni) prijenos tvari. Prijenos tvari prisilnom i prirodnom konvekcijom
15. tjedan: Međufazni prijenos tvari (prolaz tvari). Analogije prijenosa količine gibanja, prijenosa topline i prijenosa tvari.
1. Laboratorijske vježbe: Određivanje vrste strujanja i kritične Reynoldsove značajke; Primjena Bernoullijevog teorema: Dinamička i površinska mjerila protoka – baždarenje prigušnice i rotametra; Određivanje pada tlaka u cjevovodu; Određivanje brzine taloženja čestica u mirujućem fluidu. Određivanje karakteristika fluidiziranog sloja; Određivanje koeficijenta prolaza topline; Složeni prijenos topline zračenjem i konvekcijom; Međufazni prijenos tvari.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima i seminarima u iznosu od 80 % ukupne satnice, laboratorijske vježbe 100 %.

Dopunska literatura

E. Mitrović-Kessler: Prijenos tvari i energije, Tehnološki fakultet Split, Split, 1991.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvođenja nastave i usvajanja znanja (vještina), prati se na razini: (1) nastavnika, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega, (2) fakulteta, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Upoznavanje studenta s područjem rada i glavnim smjernicama razvoja prehrambene tehnologije

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći:
- definirati područje rad/istraživanja: Znanosti o hrani, Prehrambenog inženjerstva i Prehrambene tehnologije
- definirati i objasniti podjelu prehrambenih tehnologija prema: a) sirovinama/proizvodima i b) prema procesnim tehnikama
- opisati razliku između tehnološkog i jediničnog procesa
- opisati osnovne parametre kvalitete prehrambenog proizvoda
- koristiti i razumjeti važnost zakonskih propisa koji reguliraju područje kvalitete i sigurnosti hrane
- razumjeti trendove razvoja u prehrambenom sektoru

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvodno predavanje; Globalne potrebe za hranom: sadašnja situacija i budući trendovi;
2. tjedan: Područje rada i definicija prehrambene tehnologije
3. – 4. tjedan: Znanost o hrani i prehrambeno inženjerstvo kao osnova razvoja prehrambene industrije (pregled najznačajnih otkrića);
4. tjedan: Podjela prehrambenih tehnologija (prema sirovinama/proizvodima i procesnim tehnikama)
5. tjedan: Tijek tehnološkog procesa
6. tjedan: 1. kolokvij
1. 8.-9.: Odabrani procesi u proizvodnji prehrambenih proizvoda
2. 10. tjedan: Kvaliteta hrane (zahtjevi potrošača; zakonski propisi)
3. 11-12. tjedan: Sigurnost hrane; Utjecaj zakonskih propisa na sigurnost hrane
1. tjedan: Najveći proizvođači hrane ( u svijetu; u RH) i njihovi važniji proizvodi
2. tjedan Trendovi razvoja u prehrambenom sektoru
4. 15. tjedan 2. kolokvij

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Nazočnost na predavanjima i seminarima u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice.

Dopunska literatura

Stručni / znanstveni članci po odabiru predmetnog nastavnika

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvođenja nastave i usvajanja znanja (vještina), prati se na razini: (1) nastavnika, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega, (2) fakulteta, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

osposobljavanje studenata za:
- poznavanje temeljnih skupina namirnica
- poznavanje nutritivnih i ne-nutritivnih komponenti namirnica
- poznavanje kemijskog sastava namirnica iz pojedinih skupina: žitarice, voće, povrće, mlijeko, meso, riba, masti i ulja, konditori
- razumijevanje utjecaja procesa prerade i pripreme hrane na promjenu kemijskog sastava namirnica
- poznavanje optimalnih uvjeta čuvanja namirnica u cilju očuvanja kemijskog sastava i nutritivne vrijednosti

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

nema

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon odslušanog gradiva ovog kolegija moći:
- razlikovati pojedine skupine namirnica
- primijeniti optimalne uvjete za maksimalno očuvanje kemijskog sastava i nutritivne vrijednosti pojedine namirnice
- prepoznati opasnosti od nepoželjnih komponenti namirnica
- primijeniti optimalne uvjete prerade namirnica za očuvanje njihovog kemijskog sastava i nutritivne vrijednosti

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

0. Uvod. Podjela namirnica po grupama: P. 2 sata
1. Namirnice biljnog podrijetla: Žitarice. P 2 sata, S. 1 sat
2. Namirnice biljnog podrijetla: Voće. P 2 sata, S. 2 sata
3. Namirnice biljnog podrijetla: Povrće: P 2 sata; S. 2 sata
4. Namirnice biljnog podrijetla. Gljive, P 1 sata, S 1 sat
5. Namirnice biljnog podrijetla: Uljarice. P. 2 sata, S. 1 sat
6. Namirnice životinjskog podrijetla: Crveno meso. P 2 sata, S 1 sat
7. Namirnice životinjskog podrijetla: Bijelo meso. P 2 sata, S. 1 sat
8. Namirnice životinjskog podrijetla: Mlijeko i proizvodi od mlijeka. P 3 sata, S. 1 sata
9. Namirnice životinjskog podrijetla: Riba, P. 2 sata, S. 1 sat
10. Namirnice životinjskog podrijetla. Školjkaši, P. 2 sata, S. 1 sat
11. Aditivi u namirnicama. P 2 sata, S 1 sat
12. Parametri optimalnog čuvanja namirnica: P 3 sata, S 1 sat
13. Parametri optimalne pripreme namirnica. P 3 sata, S 1 sat

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisutnost na predavanjima u iznosu najmanje od 70% predviđene satnice, a na seminarima u iznosu najmanje od 80% predviđene satnice. Napraviti seminarski rad iz zadane teme.

Dopunska literatura

N. Potter, J. Hotchkiss: Food Science, Fifth edition, 1998, Aspen Publication

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

- Vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi
- Godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita
- Studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika
- Samoevaluacija nastavnika
Povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti sadržaja predmeta

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Stjecanje temeljnih znanja i vještina iz područja biokemije.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Završena 1. godina studija.

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

(1) Razumjeti osnovne postavke građe proteina te utjecaja njihove strukture na biološku funkciju. (2) Razumjeti osnovne postavke enzimske kinetike i inhibicije enzimske aktivnosti. (3) Poznavati i objasniti osnovne pojmove i principe metabolizma. (4) Poznavati i objasniti strukturu i građu bioloških membrana. (5) Razumjeti strukturu i biološku funkciju nukleinskih kiselina. (6) Razumjeti putove provođenja signala u živim organizmima.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Uvod i povijest biokemije (1 sat). Elementarni sastav živih organizama (1 sat). Živa stanica i izmjena tvari i energije žive stanice s vanjskim svijetom (1 sat). Voda, bioelementi, biomolekule i tipovi veza u živim organizmima (2 sata). Aminokiseline (1 sat). Ionizacijska svojstva aminokiselina (2 sata). Peptidna veza i polipeptidi (1 sat) Struktura, kemijska svojstva i biološka funkcija proteina (2 sata). Kolagen i elastin. Mioglobin i hemoglobin (2 sata). Enzimi (1 sat). Enzimska kataliza (2 sata). Moduliranje enzimske aktivnosti (2 sata). Neproteinski biokatalizatori: ribozimi (1 sat). Kofaktori i vitamini (2 sata). Ugljikohidrati i glikokonjugati. Kemijska svojstva i biološka uloga ugljikohidrata (3 sata). Lipidi. Masti, fosfolipidi, glikolipidi i sfingolipidi, njihova kemijska svojstva i biološka uloga (2 sata). Strukturna građa i biološka funkcija staničnih membrana. Membranski proteini i membranski transport (2 sata). Pirimidinske i purinske baze, nukleozidi, nukleotidi i nukleinske kiseline, kemijska i fizikalna svojstva (2 sata). Struktura i biološka funkcija RNA i DNA (1 sat). Otkrića koja su omogućila istraživanje RNA i DNA molekula (2 sata). Energetika živih organizama. Uloga fosfatnih spojeva i ATP kao energetska valuta. Elektrokemijski i koncentracijski gradijenti. Ireverzibilne i reverzibilne reakcije. Povezivanje endergonih i egzergonih reakcija (3 sata). Metabolizam: osnovni pojmovi i svojstva metabolizma (1 sat). Katabolizam ugljikohidrata - glikoliza (1 sat). Katabolizam masti - b-oksidacija masnih kiselina (1 sat). Katabolizam proteina - razgradnja aminokiselina i ciklus uree (1 sat). Ciklus limuske kiseline i oksidacijska fosforilacija. Osnovni principi regulacije metabolizma (2 sata). Putovi provođenja signala u živim organizmima (3 sata).
Laboratorijske vježbe: Kiselo-bazna svojstva aminokiselina (6 sati). Kvalitativno i kvantitativno određivanje proteina (6 sati). Enzimi (6 sati). Izolacija i detekcija fosfolipida (6 sati). Kvalitativno dokazivanje ugljikohidrata (6 sati).

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Pohađanje nastave, izvođenje laboratorijskih vježbi i izrada seminarskih radova

Dopunska literatura

Harperova ilustrirana biokemija, R.K. Murray, D.A. Bender, K.M. Botham, P.J. Kennelly, V.W. Rodwell, P.A. Weil, Medicinska naklada, Zagreb, 2011.
Stanica, G.M. Cooper, R.E. Hausman, Medicinska naklada, Zagreb, 2010.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) sveučilišnoj, (2) fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave, (3) nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Upoznavanje studenata s osnovnim jediničnim operacijama procesnog inženjerstva kroz teorijske i empirijske izraze temeljene na zakonitostima očuvanja tvari i energije. Studenti se također upoznaju s principima rada najčešće korištenih uređaja pri provedbi tehnoloških operacija te odabirom optimalnih procesnih uvjeta s osvrtom na kvalitetu proizvoda i uštedu energije.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Odslušan predmet Prijenos tvari i energije.

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon uspješno položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- osnovne principe mehaničkih operacija, te operacija u kojima dolazi do prijenosa topline i tvari,
- objasniti zakonitosti koje prate odvijanje određene tehnološke operacije,
- objasniti utjecaj procesnih parametara na provedbu pojedine operacije,
- navesti najčešće korištene uređaje za izvođenje tehnoloških operacija te detaljno opisati princip njihovog rada
- za predloženi tehnoloških proces odabrati uređaje koji bi bili najučinkovitiji za njegovu optimalnu provedbu,
- navesti najčešće probleme koji se susreću u praksi pri izvođenju tehnoloških operacija.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan : Pregled jediničnih operacija u procesnom inženjerstvu. Transport kapljevina i plinova.
2. tjedan: Grubo disperzni sustavi. Procesi usitnjavanja.
3. tjedan: Klasiranje. Granulometrijska analiza.
4. tjedan: Sortiranje. Uređaji za klasiranje i sortiranje.
5. tjedan: Teorijske postavke filtracije. Uređaji za provedbu filtracije.
6. tjedan: Miješanje newtonovskih i nenewtonovskih fluida.
7. tjedan: Miješanje prašaka. Izbor i dimenzioniranje uređaja za miješanje
8. tjedan: Jedinične operacije procesne industrije koje uključuju prijenos tvari i topline. Uređaji za izmjenu topline.
9. tjedan: Isparavanje i kondenzacija. Uređaji za provedbu isparavanja.
10. tjedan: Teorijske postavke apsorpcije i uređaji za provedbu apsorpcije.
11. tjedan: Sušenje u procesnom inženjerstvu. Brzina sušenja. Uređaji za provedbu sušenja.
12. tjedan: Kristalizacija i uređaji za njezinu provedbu.
13. tjedan: Destilacija. Ravnotežna destilacija.
14. tjedan Rektifikacija i stripiranje. Frakcijska destilacija.
15. tjedan: Principi ekstrakcije. Ekstrakcija iz čvrstih sirovina i tekućih smjesa. Uređaji za provedbu ekstrakcije.
Vježbe:
Mljevenje – određivanje stupnja usitnjavanja. Klasiranje partikulativnog sustava. Miješanje - određivanje utroška snage miješanja. Filtracija - određivanje konstante filtracije i prosječnog specifičnog otpora filtarskog kolača. Izmjenjivači topline - određivanje koeficijenta prijelaza topline u izmjenjivaču topline. Apsorpcija – određivanje optimalnih protoka fluida kroz kolonu. Sušenje - određivanje brzine sušenja. Kristalizacija – određivanje brzine nukleacije i rasta kristala. Destilacija – određivanje broja plitica destilacijske kolone.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima i seminarima u iznosu od 80 % ukupne satnice, laboratorijske vježbe 100 %.

Dopunska literatura

J. Welty, J. W. Wicks, R. E. Wilson, G. L. Rorrer, Fundamentals of Momentum, Heat and Mass Transfer, fifth ed., J. Wiley and Sons Inc., New York, 2007.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvođenja nastave i usvajanja znanja (vještina), prati se na razini: (1) nastavnika, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega, (2) fakulteta, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Predmet Termodinamika pokriva osnove općih termodinamičkih principa i njihovu inženjersku primjenu. Cilj je da studenti ovladaju znanjem o osnovnim termodinamičkim principima i njihovoj inženjerskoj primjeni, što će im biti od koristi u daljnjem studiju kao i u njihovom radu.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenata se očekuje da zna:
- navesti i definirati mjerne jedinice osnovnih termodinamičkih veličina i jednadžbe stanja
- navesti i pravilno tumačiti osnovne zakone termodinamike
- navesti i objasniti termodinamičke promjene stanja idealnih plinova
- definirati i objasniti procese ekspanzije i kompresije
- definirati i objasniti desnokretne kružne procese
- definirati i objasniti nepovratljive procese (prigušivanje, miješanje plinova)
- navesti i opisati toplinska svojstva i promjene stanja realnih plinova
- znati razlikovati i analizirati procese u uređajima za dobivanje niskih temperatura
- definirati termodinamička svojstva vlažnog zraka i procese s vlažnim zrakom
- - primijeniti stečena znanja u rješavanju zadataka vezanih uz promjene stanja idealnih i realnih plinova i kapljevina, procese kompresije, desnokretne kružne procese, procese u uređajima za dobivanje niskih temperatura te procese s vlažnim zrakom.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Opći pojmovi. Toplinske i energetske veličine u termodinamičkim procesima.
2. tjedan: Osnovni zakoni termodinamike. Prvi zakon termodinamike pomoću unutrašnje energije i entalpije.
3. tjedan: Termodinamičke promjene stanja idealnih plinova (izobarna, izohorna, izotermna, adijabatska i politropska promjena stanja).
4. tjedan: Drugi zakon termodinamike, povratljivost, nepovratljivost, toplinski dijagram i promjene stanja u toplinskom dijagramu.
5. tjedan: Kružni procesi. Carnotov i termodinamički stupanj djelovanja.
6. tjedan: Procesi kompresije i ekspanzije.
7. tjedan: Procesi s vanjskim i unutarnjim sagorijevanjem.
1. Provjera znanja (I kolokvij)
8. tjedan: Realni plinovi: tekućine, isparivanje, mokra, suhozasićena i pregrijana para.
9. tjedan: Toplinska svojstva i promjene stanja realnih plinova. Tablice i dijagrami termodinamičkih veličina.
10. tjedan: Vodena para-veličine stanja vodene pare.
11. tjedan: Procesi s vodenom parom kao radnim medijem.
12. tjedan: Termodinamičke osnove procesa hlađenja. Procesi u uređajima za dobivanje niskih temperatura. Rashladni koeficijent.
13. tjedan: Procesi u uređajima za ukapljivanje plinova.
14. tjedan: Vlažni zrak
15. tjedan: Procesi s vlažnim zrakom.
2. Provjera znanja (II. kolokvij)
3. Tijekom seminara obrađuju se numerički primjeri koji predočavaju pređeno gradivo i čine s predavanjima jedinstvenu cjelinu.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima i seminarima u iznosu od 80 % ukupne satnice.

Dopunska literatura

Y. A. Cengel, M. A. Boles, Thermodynamics: An Engineering Approach, 7th Ed., McGraw-Hill, New York, 2011.
R. E. Sonntag, C. Borgnakke, G. J. Van Wylen, Fundamentals of thermodynamics, 8th Ed., Wiley, New York, 2012.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvođenja nastave i usvajanja znanja (vještina), prati se na razini: (1) nastavnika, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega, (2) fakulteta, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Stjecanje znanja za rad s mjernim instrumentima u svrhu kontrole procesa, te stjecanje znanja iz teorije vođenja procesa.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Odslušani predmeti: Fizika, Primjena računala, Osnove strojarstva.

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- osnovne principe rada mjernih instrumentata
- odabrati kvalitetan mjerni instrument potreban za mjerenje fizikalnih veličina
- bitnih za vođenje procesa
- uočiti izvore pogrešaka prilikom mjerenja
- osnovne postavke automatskog vođenja procesa
- sastavne dijelove regulacijskog kruga, te njihove zadatke.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Opis i pregled sadržaja predmeta. Svrha mjerenja. Opće karakteristike mjernih pretvornika.
2. tjedan: Mjerenje tlaka. Podjela mjernih pretvornika tlaka. Kapljevinski manometri.
3. tjedan: Manometri s krutim utezima. Deformacijski manometri. Vakuummetri
4. tjedan: Mjerenje temperature. Dilatacijski termometri. Termoparovi.
5. tjedan: Termootporni termometri. Pirometri zračenja.
6. tjedan: Mjerenje protoka. Dinamički pretvornici protoka. Površinski pretvornici protoka.
7. tjedan: Turbinski pretvornici protoka. Pretvornici protoka s osjetilima na osnovi svojstava fluida.
8. tjedan: Ionizacijski pretvornici protoka. Ultrazvučni pretvornici protoka. Osjetila brzine protjecanja.
9. tjedan: Mjerenje razine kapljevina, sipina i krutina.
10. Provjera znanja (I kolokvij)
11. tjedan: Uvod u vođenje procesa. Temeljni pojmovi i postupci.
12. tjedan: Vrste vođenja procesa. Primjeri vođenih procesa.
13. tjedan: Strukturni prikaz regulacijskog kruga. Značajke regulacijskog kruga.
14. tjedan: Sinteza i analiza regulacijskog kruga
15. tjedan. Regulatori. Vladanje regulatora.
16. tjedan: Regulacijski ventili. Ostale komponente u regulacijskom krugu.
17. Provjera znanja (II kolokvij)
18. Vježbe:
1. Statička karakteristika mjernih pretvornika (zaslon, rotametar)
2. Dinamička karakteristika mjernih pretvornika (termootporni termometar)
3. Simulacija kinetike
4. Laplaceova transformacija
5. Sustavi prvog reda.
6. Određivanje prijenosne funkcije.
7. Analiza vladanja sustava bez regulatora i s P i PI regulatorom.
19. 8. Analiza kinetike kemijske reakcije.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvo na predavanjima u iznosu od 80% ukupne satnice.
Prisustvo na vježbama u iznosu od 100% ukupne satnice.

Dopunska literatura

Seborg, D. E., T. F. Edgar & D. A. Mellichamp, Process Dynamics and Control, 2nd ed., John Wiley & Sons, New York, 2010.
W. Altman, D. Macdonald, Practical Process Control for Engineers and Technicians, Elsevier, London, 2005.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

praćenje sugestija i reakcija studenata tijekom semestra
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Student će steći osnovna znanja o najvažnijim procesima u prehrambeno-procesnom inženjerstvu. Upoznati će i razumjeti ciljeve pripremnih i specifičnih operacija. Steći će osnovno znanje o uzrocima kvarenja hrane, značaju i postupcima procesa konzerviranja i osnovnim principima najvažnijih procesnih postupaka od komercijalnog značaja.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Student će nakon uspješno savladanog predmeta moći:
- navesti različite aktivnosti prehrambenog sektora i najvažnije procese u prehrambeno-procesnom inženjerstvu
- definirati ciljeve i metode osnovnih pripremnih i specifičnih operacija u prehrambenoj industriji
- razumjeti značaj i osnovne principe konzerviranja hrane
- opisati postupke procesiranja hrane toplinom
- definirati i razumjeti postupke konzerviranja hrane koji se baziraju na odvođenju topline (hlađenje, zamrzavanje)
- razumjeti koncept aktiviteta vode i primjenu kontrole okoliša u kontroli degradacije hrane i ograničavanju kontaminacije
- razumjeti prednosti nekih postupaka konzerviranja hrane dehidratacijom
- opisati fermentaciju i objasniti principe na kojima počiva biokonverzija hrane
- opisati principe konzerviranja dodatkom šećera, soli i konzervansa
- razumjeti osnovne principe konzerviranja hrane mikrovalovima i ionizirajućim zračenjem

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod; Uobičajeni pojmovi i definicije; Postupci i procesi u prehrambenoj industriji; Podjela procesa;
2. tjedan: Mehanički i fizikalni procesi; Opće i specifične operacije u prehrambenoj industriji. Uklanjanje nečistoće; razdavajanje; uklanjanje nejestivih dijelova; usitnjavanje, sortiranje,...);
3. tjedan: Specifične operacije: homogenizacija, emulgiranje/demulgiranje; ekstruzija; postupci specifični za proizvodnju čokolade (valcanje, končanje, temperiranje), depektinizacija
4. tjedan: Značaj procesa konzerviranja; Glavni uzroci kvarenje hrane; GMP;
5. tjedan: Procesi bazirani na dovođenju topline (podjela, karakteristike i principi); Otpornost mikroorganizama na toplinu; Letalni koncept; Prodiranje topline i toplinski izračun za proces pasterizacije;
6. tjedan: Komercijalni postupak konzerviranja (odabir sirovine; pranje, sortiranje/gradiranje; blanširanje; priprema; punjenje); Oprema (izvedba i tehnički aspekti) za toplinsko procesiranje hrane; Poboljšanje kvalitete hrane toplinskom obradom; Nove tehnike toplinske obrade;
7. tjedan: Postupci konzerviranja hrane odvođenjem topline; Skladištenje u rashladnim uređajima i uobičajeni sustavi hladnog skladištenja; CA;
8. tjedan: 1. kolokvij
9. tjedan: Zamrzavanje hrane (Termo-fizička svojstva hrane podvrgnute procesu zamrzavanja; Vrijeme i brzina zamrzavanja; Odmrzavanje hrane; Različiti postupci zamrzavanja hrane; Komercijalna oprema; Kvaliteta i stabilnost smrznute hrane);
10. tjedan: Dehidracija hrane (Koncept aktiviteta vode; Osnove dehidracije hrane;
1. Uobičajeni sustavi za sušenje; Novije tehnike sušenja; Kvaliteta i skladišna stabilnost dehidrirane hrane; Trendovi);
11. tjedan: Separacija i koncentriranje u procesiranju hrane (Evaporacija; Membranski procesi; Koncentriranje zamrzavanjem; Ekstrakcija; Ekstrakcija superkritičnim fluidima; Osmotska dehidracija); Budući trendovi;
12. tjedan: Primjeri procesiranja hrane fermentacijom i principi na kojima počiva biokonverzija hrane; Konzerviranja dodatkom šećera, soli i konzervansa
13. tjedan: Osnovni principi konzerviranja hrane mikrovalovima i ionizirajućim zračenjem
14. tjedan: Pakiranje hrane (materijali; njihova svojstva u transportu i druga); Modifikacija atmosfere unutar pakiranja (vakuum; CAP; MAP; Aktivno pakiranje)
15. tjedan: II. kolokvij
2. Vježbe: Izrada tehnološke sheme proizvodnje odabranog prehrambenog proizvoda;
3. Proizvodnja odabranog prehrambenog proizvoda primjenom slijeda odgovarajućih postupaka: a) mehaničke i termičke operacije u predobradi sirovine (pranje, čišćenje, sortiranje, kalibriranje, guljenje, rezanje, otkošćavanje, blanširanje, dipovanje, kuhanje, prženje, pečenje), b) postupci konzerviranja i promjene u namirnicama prilikom njihove primjene (hlađenje, zamrzavanje, sušenje, koncentriranje, konzerviranje biološkim putem, primjena prirodnih i kemijskih konzervansa), c) odabir ambalažnih materijala i oblika i deklariranje proizvoda.
4. Računanje stupnja iskorištenja proizvodnog procesa. Izrada normativa za različite prehrambene proizvode. Posjet prehrambenom proizvodnom pogonu.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Nazočnost na predavanjima i seminarima u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice, te obvezno prisustvo vježbama i terenskoj nastavi.

Dopunska literatura

H. Ramswamy, M. Marcotte, Food processing: Principles and Applications. Taylor&Francis, Boca Raton, 2006.
Z. Berk, Food Process Engineering and technology; 1st edition; Academic Press, Elsvier, Amsterdam, 2009
J.G. Brennan, Food processing handbook, Wiley-VCH, Weinheim, 2005
P. Fellows, Food Processing Technology, 2nd Edition CRC Press, 2000;
M.S. Lewis, Physical properties of Foods and Food Processing Systems, VCH Publishers, 1987.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvođenja nastave i usvajanja znanja (vještina), prati se na razini: (1) nastavnika, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega, (2) fakulteta, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Upoznati studente sa glavnim sastojcima hrane (voda, proteini, enzimi, lipidi, ugljikohidrati, tvari arome, minerali, vitamini) i promjenama kojima isti podliježu tijekom prerade, konzerviranja i čuvanja hrane.
Omogućiti studentima razumijevanje doprinosa jednog sastojka ukupnoj kvaliteti namirnice te kemijske, biokemijske i fizikalne procese u hrani.
Omogućiti studentima stjecanje znanja o interakcijama sastojaka i dodataka hrani tijekom njene prerade, konzerviranja i skladištenja.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Poznavanje osnovnih pojmova iz kemije, biokemije i mikrobiologije hrane kao i predznanje iz kolegija Procesi u prehrambenoj indu

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita student će:
- poznavati glavne sastojke hrane te razumjeti promjene (kemijskih, fizikalnih, biokemijskih, mikrobioloških, enzimatskih, itd.) kojima ti sastojci podliježu tijekom prerade, konzerviranja i čuvanja hrane.
- prepoznati potencijalne reakcije degradacija u hrani ovisno o načinu na kojima se s njom rukuje.
- poznavati parametre koji utječu na degradaciju namirnice te preventivne mjere kojima se potencijalna degradacija može spriječiti/usporiti/odgoditi.
- poznavati funkcionalne, nutritivne i toksikološke parametre hrane.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Što je kemija hrane? Voda: struktura, agregatna stanja, svojstva, aktivitet vode, interakcije u hrani.
2. i 3. tjedan: Aminokiseline, peptidi i proteini: najznačajniji predstavnici, kemijske i enzimatske reakcije tijekom prerade, konzerviranja i čuvanja.
3. i 5. tjedan: Enzimi: reakcijski mehanizmi i kinetika enzimski kataliziranih reakcija, utjecaj pH vrijednosti, temperature, tlaka i vode na enzimsku aktivnost, najznačajniji enzimi i enzimske reakcije tijekom procesiranja hrane.
1. 6. tjedan: Lipidi: podjela lipida, značenje lipida u prehrani, kolesterol, promjene kod lipida tijekom prerade, konzerviranja i čuvanja (enzimatske reakcije, oksidacija).
2. 7. tjedan: I. kolokvij
3. 8. tjedan: Ugljikohidrati: podjela, struktura, svojstva i najznačajniji predstavnici,
4. 9. tjedan: Promjene kod ugljikohidrata (redukcija, karamelizacija, Maillardova reakcija, Streckerova reakcija...).
5. 10. tjedan: Tvari arome: osnovni pojmovi (mirisni prag, vrijednost arome, off-mirisi), grupe spojeva te kemijske reakcije koje sudjeluju u kreiranju arome hrane.
6. 11. tjedan: Vitamini: podjela, zastupljenost u hrani, biološka uloga, stabilnost i degradacija. Minerali: glavni elementi, elementi u tragovima.
1. tjedan: Funkcionalne komponente hrane.
2. tjedan: Prehrambeni aditivi.
3. tjedan: Toksini u hrani.
4. tjedan: II. Kolokvij
7. Vježbe: Analiza hrane: Određivanje vode; Određivanje bjelančevina i aminokiselina; Određivanje lipida; Određivanje šećera; Određivanje vitamina i minerala; Određivanje aditiva. Praćenje promjena koje se događaju kod pojedinih sastojaka hrane tijekom njenog procesiranja: Hidroliza i koagulacija bjelančevina; Kinetika lipidne oksidacije; Enzimske reakcije tijekom procesiranja hrane; Promjene koje se događaju kod šećera; Utjecaj načina prerade i čuvanja hrane na pigmente i sadržaj vitamina.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Studenti su obvezni pohađati nastavu (predavanja i seminare) te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu. Navedeno će se evidentirati i vrednovati kod donošenja konačne ocjene.

Dopunska literatura

R. Lawely, L. Curtis, J. Davis, The Food Safety Hazard Guidebook, RSC Publishing, 2008.
B. Caballero, (Ed.) Encyclopedia of Food Science and Nutrition, Academic Press, 2003.
T. Shibamoto, K. Kanazawa, F. Shahidi, C. T. Ho, Functional Food and Health, American Chemical Society, 2008.
G. Campbell-Platt, Food Science and Technology, John Wiley & Sons, 2008.
Znanstveni članci odabrani po preporuci predmetnog nastavnika.
S. Ötleş (2005) Methods of Analysis of Food Components and Additives, Taylor & Francis, CRC Press.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvođenja nastave i usvajanja znanja (vještina), prati se na razini: (1) nastavnika, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega, (2) fakulteta, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Stjecanje osnovnih teorijskih i praktičnih znanja o principima, metodologiji, tehnikama i zakonodavnim osnovama RH i EU analize hrane.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Položena Opće Biologija; Analitička kemija; Organska kemija; Mikrobiologija Hrane

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita studenti će znati:
– Osnove međunarodne, europske i hrvatske legislativi na području sigurnosti hrane,
– Razumjeti teoriju i praksu upravljanja kakvoćom hrane, te implementirati sustav kakvoće
– Razumjeti i znati primijeniti alate upravljanja
– znat će provesti analizu stanja u objektu subjekta u poslovanju s hranom,
– Poznavati HACCP, preduvijetne programe i osigurati primjenu i izraditi dokumentaciju
– Poznavati ISO 9000, ISO 22000, IFS, BRC, 17025 te sustav akreditacije

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Opis i pregled sadržaja predmeta. Uvod - sigurnost hrane i sustavi upravljanja sigurnošću hrane: Seminar: sigurnost hrane, i Sustavi upravljanja kvalitetom
2. tjedan: Međunarodna, europska i hrvatska legislativa na području sigurnosti hrane; Seminar: Sustavi upravljanja kvalitetom
3. tjedan: upravljanje ukupnom kvalitetom, TQM; Seminar: alati, PDC ciklus
4. tjedan: Sigurnost hrane; Sustavi upravljanja sigurnošću hrane; Seminar: primjena sustava sigurnosti hrane, preduvjeti
5. tjedan: Preduvjetni programi (PRP) Uspostava, dokumentiranje i primjena preduvjetnih programa; Seminar: Uspostava, dokumentiranje i primjena preduvjetnih programa
6. tjedan:.sljedivost i povlačenje proizvoda; Seminar: sljedivost i povlačenje i opoziv proizvoda
7. tjedan:.Provjera znanja (I. parcijalni test).
8. tjedan: Uspostava, dokumentiranje i primjena HACCP sustava; Seminar: HACCP
9. tjedan: Uspostava, dokumentiranje i primjena HACCP sustava; Seminar: HACCP
10. tjedan:. Audit, certifikacija, recertifikacija ; Seminar: Audit, certifikacija, recertifikacija
11. tjedan: sustav akreditacije; Seminar: akreditacija
1. 12 tjedan. Osnovni koncept norme ISO 9001 i ISO 22000; Seminar: primjena normi ISO 9001 i ISO 22000
12. tjedan:. Osnovni koncept BRC norme, Osnovni koncept IFS norme ; Seminar: primjena normi BRC i IFS
13. tjedan:. Autohtoni proizvodi; prijava, dokumentacija i zaštita; Seminar: izrada dokumentaciji i prijava
2. 15. tjedan: Provjera znanja (II. parcijalni).

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u iznosu od 80% ukupne satnice.

Dopunska literatura

P.A.Luning, W.J.Marcelis, W.M.F. Jogen: Food Quality management, a techno-management approach,Wageningen Pres,Wageningen, 2002.
G. J. Andres Vasconcellos, Quality Assurance for the Food Industry: A Practical Approach, CRC Press, 2003;
Inteaz Alli ,Food Quality Assurance: Principles and Practices, CRC Press, 2003

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra
studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

osposobljavanje studenata za:
- poznavanje i razlikovanje vrsta rizika iz hrane
- rad u proizvodnim pogonima prehrambene industrije na kontroli higijenskih standarda
- rad u prihvatnim centrima za skladištenje i distribuciju prehrambenih sirovina na poslovima osiguranja kakvoće i produženja roka trajnosti proizvoda
- rad u kontrolnim laboratorijima na određivanju kontaminanta iz hrane
- primjenu sanitacijskih mjera i kontrolnih sustava kvalitete hrane

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

nema

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon odslušanog gradiva ovog kolegija moći:
- razlikovati osnove rizike za sigurnost hrane za pojedine skupine namirnica
- prepoznati uvjete pod kojima će se razviti opasnosti za kvarenje namirnica
- primijeniti mjere higijene i sanitacije u cilju očuvanja sigurnosti hrane
- primijeniti HCCP sustav kontrole sigurnosti hrane
- razumjeti važnost primjene dobre proizvođačke prakse u prehrambenoj lancu (od farme do stola)

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

0. Uvod. Bioterorizam, klimatski faktori. P 1 sata
1. Higijena vode u prehrambenoj industriji. P 2 sata, S 1 sat
2. Kemijski i fizikalni kontaminatni hrane. P 2 sata, S 1 sat
3. Bolesti koje se prenose hranom. P 1 sata
4. Mikotoksini i alergeni u hrani. P 2 sata, S 1 sat
5. Izvori onečišćenja hrane. P 2 sata, S 1 sat
6. Higijena proizvoda biljnog podrijetla. Žitarice. P 2 sata, S 1 sat
7. Higijena proizvoda biljnog podrijetla. Voće i povrće. P 2 sata, S 1 sata
8. Higijena proizvoda životinjskog podrijetla. Meso. P 2 sata, S 1 sat
9. Higijena proizvoda životinjskog podrijetla. Riba. P 2 sata, S 1 sat
10. Higijena proizvoda životinskog podrijetla. Mlijeko i jaja. P 2 sata, S 1 sat
11. Dobra proizvođačka praksa. P 1 sat
12. HCCP sustav. P 2 sata, S 1 sat
13. Sanitacija. Sredstva za čišćenje proizvodnih pogona. P 2 sata, S 1 sat
14. Dezinfekcija. P 2 sata, S 1 sat
15. Dezinsekcija. P 2 sata, S 1 sat
16. Deratizacija. P 2 sata
17. CIP i COP sustavi. P 1 sata
Vježbe:
1. Mikrobiološki testovi za određivanje higijene namirnica, radnih površina i ruku osoba koje rukuju s hranom (brisevi, API biokemijski testovi, brzi testovi s otopinom resazurina i metilenskim modrilom)
2. praćenje promjene boje mesa pod utjecajem različitih faktora (temperature, pH, dodataka antioksidansa i konzervansa...)
3. Određivaje stupnja dezinfekcijske aktivnosti različitih dezinficijensa (etanola, lužina)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisutnost na predavanjima u iznosu najmanje od 70% predviđene satnice, a na seminarima u iznosu najmanje od 80% predviđene satnice. Napraviti seminarski rad iz zadane teme.

Dopunska literatura

A Asaj. Zdravstvena dezinskecija u nastambama i okolišu. Medicinska naklada, Zagreb, 1999.
A. Asaj. Deratizacija u praksi. Medicinska naklada. Zagreb, 1999.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

- Vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi
- Godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita
- Studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika
- Samoevaluacija nastavnika
Povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti sadržaja predmeta

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Studenti će steći osnovna praktična znanja o proizvodnji maslina i njihovoj preradi u maslinovo ulje i stolne masline.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog predmeta studenti će moći:
- predložiti prikladne načine podizanja nasada maslina, provesti odabir sorti, načina gnojidbe, zaštite, rezidbe i berbe,
- demonstrirati temeljne postupke dobivanja maslinova ulja i stolnih maslina,
- samostalno izvesti osnovna ispitivanja kvalitete maslinova ulja i stolnih maslina,
- izabrati ispravan pristup u rješavanju problema zbrinjavanja otpada iz proizvodnje maslinova ulja i stolnih maslina,
- poznavati osnovnu zakonsku regulativu iz područja maslinova ulja i stolnih maslina.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Povijesni dio-maslina i maslinovo ulje kroz povijest na području Mediterana i u Hrvatskoj
2. tjedan: Proizvodnja maslina-priprema tla, odabir sorti, planiranje nasada gnojidba, rezidba, zaštita i navodnjavanje
3. tjedan: Proizvodnja maslinova ulja-berba, transport, čuvanje maslina do prerade, načini prerade maslina u ulje, 2 i 3-fazni sustavi, presa
4. tjedan: Filtriranje, pakiranje i čuvanje maslinova ulja, rafinirano maslinovu ulje i ulje komine masline
5. tjedan: Fizikalno-kemijsko i senzorsko ispitivanje maslinovih ulja, upoznavanje s fizikalno kemijskim i senzorskim metode ispitivanja maslinovih ulja
6. tjedan: Maslinovo ulje i zdravlje, učinci pojedinih sastojak maslinova ulja na zdravlje čovjeka
7. tjedan: Zakonska regulativa iz područja maslinova ulja
8. tjedan: Ponavljanje
9. tjedan: Proizvodnja stolnih maslina, berba, transport, čuvanje maslina do prerade, metode proizvodnje stolnih maslina, HACCP
10. tjedan: Dorada stolnih maslina
11. tjedan: Ispitivanje kvalitete stolnih maslina, upoznavanje s fizikalno kemijskim i senzorskim metode ispitivanja stolnih maslina
12. tjedan: Mikrobiologija maslina i maslinova ulja
13. tjedan: Zakonska regulativa iz područja stolnih maslina
14. tjedan: Otpad iz proizvodnje maslinova ulja i stolnih maslina, vrste i količine otpada iz proizvodnje maslinova ulja i stolnih maslina, načini korištenja i oporaba
Vježbe: Analize ploda masline (indeks zrelosti, udio vode i randman ulja); Određivanje parametara maslinovog ulja (slobodne masne kiseline, peroksidni broj, broj osapunjenja, jodni broj); Postupci konzerviranja maslina (priprema salamure, odgorčavanje masline, grčki i španjolski način konzerviranja maslina, "suho" konzerviranje); Analiza salamure (pH, kiselost, sadržaj soli)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Studenti su obvezni pohađati nastavu (predavanja i seminare 80%, te vježbe 100%) te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu. Navedeno će se evidentirati i vrednovati kod donošenja konačne ocjene.

Dopunska literatura

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvođenja nastave i usvajanja znanja (vještina), prati se na razini: (1) nastavnika, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega, (2) fakulteta, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Omogućiti studentu da stekne osnovno znanje o proizvodnji i preradi grožđa, najznačajnijim proizvodima od grožđa i tehnološkim postupcima njihove proizvodnje, čimbenicima koji utječu na kvalitetu sirovine i finalnog proizvoda i zakonskim ograničenjima.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Student će nakon uspješno savladanog predmeta moći:
- navesti najvažnije i druge proizvode od grožđa
- opisati mehanički sastav grožđa i definirati najvažnije kemijske sastojke grožđa i vina
- definirati parametre kvalitete i uvjete čuvanja stolnog grožđa u hladnjačama
- opisati proces proizvodnje suhica
- opisati proces proizvodnje grožđanog soka i navesti postupke konzerviranja
- definirati glavne faze vinifikacije grožđa i specifičnosti proizvodnje crnog, bijelog i rose vina,
- razumjeti ulogu i uobičajenih predfermentativnih i postfermentativnih postupaka,
- definirati proces alkoholne i jabučno-mliječne fermentacije
- definirati ulogu sumpornog dioksida u vinarstvu i zakonska ograničenja njegove primjene
- razumjeti važnost zbrinjavanja i mogućnosti uporabe nusprodukata vinifikacije

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod; Svjetski trendovi u proizvodnji i preradi grožđa; Najvažniji i drugi proizvodi od grožđa
2. i 3. tjedan: Mehanički i kemijski sastav grožđa;
3. tjedan: Utjecaj nekih čimbenika na kvalitetu grožđa; Sorte grožđa
4. tjedan: Svježe stolno grožđe; očuvanje kvalitete; hladno skladištenje. Porast proizvodnje stolnog grožđa, branje, skladištenje, transport
5. tjedan: Proizvodnja grožđica (sirovina; berba i sušenje; inspekcija i skladištenje; prerada i kontrola kvalitete);
6. tjedan: Grožđani sok: proizvodnja i konzerviranje
7. tjedan: 1. kolokvij
8. tjedan: Proizvodnja vina - faze proizvodnog procesa (od vinograda do boce); Specifičnosti procesa proizvodnje bijelih vina, crnih vina, rose vina; Tehnološke sheme;
9. tjedan: Oprema, organizacija i sanitacija podruma; Određivanje zrelosti grožđa i berba; određivanje šećera, potencijalnog alkohola, pH i kiselosti, ukupnih fenola i antocijana
10. tjedan: Fermentacije; (priprema za fermentaciju; primarna alkoholna fermentacija; sekundarna jabučno-mliječna fermentacija);
11. tjedan: Dozrijevanje; Otakanje, bistrenje i stabilizacija; Filtracija i flaširanje; Zaštita vina (oksidacija, mikrobiološko kvarenje); Značaj pojedinih enoloških postupaka i operacija;
12. tjedan: Preporučene analize (paneli); Zakonska ograničenja u proizvodnji vina; Primjer implementacije HACCP sustava u proces proizvodnje vina;
13. tjedan: Zbrinjavanje i iskorištavanje nusprodukata vinifikacije
14. tjedan: II. kolokvij
1. Vježbe: Analiza grozda (Određivanje udjela vode i suhe tvari u grožđu; Mehanički sastav grozda); Proizvodnja grožđica; Analiza mošta (šećera, potencijalni udio alkohola, kiseline); Alkoholno vrenje; Vinifikacija i praćenje parametara vinifikacije; Analiza vina (alkohol, ekstrakt, šećer, hlapive kiseline, SO2); Korekcija kiselosti; Korekcije vina kupažom; Bistrenje vina, Određivanje intenziteta i nijanse boje vina; Određivanje fenolnih spojeva u vinima; Određivanje antioksidacijske aktivnosti; Senzorska ocjena vina.