UNIST
S V E U Č I L I Š T E   U   S P L I T U

KEMIJSKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET

 

 

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

Diplomski sveučilišni studij

Kemijska tehnologija

 

 

 
OSNOVNE INFORMACIJE O VISOKOM UČILIŠTU

Naziv visokog učilišta

Kemijsko-tehnološki fakultet

Adresa

Ruđera Boškovića 35

Telefon

021/ 329-420

Fax

021/ 329-461

E-mail adresa

dekanat@ktf-split.hr

Web stranica

https://www.ktf.unist.hr/

 

 

OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU

Naziv studijskoga programa

Kemijska tehnologija

Nositelj studijskoga programa

Kemijsko-tehnološki fakultet

Sunositelj studijskoga programa

Vrsta studijskoga programa

Razina studijskoga programa

Akademski/stručni naziv koji se stječe po završetku studija

Magistar/magistra inženjer/inženjerka kemijskog inženjerstva

1. UVOD

1.1. Procjena opravdanosti izvođenja studija

Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu kao visoko-obrazovna i znanstvena institucija kroz svoje studijske programe nastoji davati nove poticaje za gospodarski razvoj i racionalno gospodarenje prirodnim resursima. Sveučilišnim diplomskim studijem Kemijska tehnologija stječu se inženjerska znanja potrebna za vođenje održivih kemijskih procesa u proizvodnji materijala i proizvoda posebne namjene, kao i znanja o metodama kontrole kakvoće i analize procesnih tokova.
Diplomskim studijem Kemijska tehnologija Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu, kao visoko-obrazovna i znanstvena institucija, nastoji dati nove poticaje za gospodarski razvoj i racionalno gospodarenje prirodnim resursima. Ovim studijem stječu se znanja potrebna za projektiranje, vođenje i razvoj održivih kemijskih procesa, kao i znanja o metodama ispitivanja kakvoće i njihovom razvoju pri analizi procesnih tokova. Diplomski studij se organizira kroz tri smjera: Materijali, Zaštita okoliša i Kemija i tehnologija mediteranskih kultura. Temeljna znanja iz područja kemijskog inženjerstva primjenjuju se, dakle, u proizvodnji i analizi materijala, pri izučavanju različitih razgradnih procesa i zaštite konstrukcijskih materijala u različitim okružjima. Održivi razvoj pretpostavlja tijesnu povezanost industrije i okoliša. Završeni studenti ovog studija mogu se brzo uključiti u rješavanje mnogih problema i unaprijediti međuodnos tehnološki razvoj-okoliš s naglaskom na vodne resurse i priobalno more, te zaštitu tla i atmosfere.

1.2. Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo...)

Program predloženog studija temelji se na znanstvenim spoznajama u znanstvenim poljima kemije, kemijskog inženjerstva te prehrambene tehnologije što značajno pridonosi suvremenom obrazovanju novih stručnjaka.
Mogući partneri izvan visokoškolskog sustava obrazovanja koji su zainteresirani za održavanje sveučilišnog diplomskog studija Kemijska tehnologija su gospodarstvo kao i javne djelatnosti Splitsko-dalmatinske županije i šire: cementna industrija, brodograđevna industrija, prerada polimernih materijala, Tvornica lakih metala, AD plastik, Vodovod i kanalizacija, Zavod za javno zdravstvo i druge županijske i gradske inspekcijske službe. Za istaknuti je da zbog geografskog položaja Splita, uz studente s područja Dalmacije, na Fakultetu postoji velika zastupljenost studenata s područja Bosne i Hercegovine, pa je očekivati da će se takav trend nastaviti i ubuduće.

1.3. Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja

Jedna od temeljnih pretpostavki za kvalitetnu realizaciju predloženog programa jest nastavna, stručna i istraživačka suradnja svih relevantnih čimbenika koji mogu pridonijeti procesu osposobljavanja i izobrazbe studenata. Nastavnici koji izvode nastavu na sveučilišnom diplomskom studiju Kemijska tehnologija su članovi brojnih strukovnih udruženja i tijela (Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, Udruga kemijskih inženjera i tehnologa Split, Hrvatsko kemijsko društvo Matični odbor za područje tehničkih znanosti, polje kemijsko inženjerstvo, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, Hrvatski zavod za norme i dr.).

1.4. Partneri izvan visokoškolskoga sustava

Mogući partneri izvan visokoškolskog sustava obrazovanja koji su zainteresirani za održavanje studija Kemijska tehnologija su gospodarstvo kao i javne djelatnosti Splitsko-dalmatinske županije i šire.
Neki od specijaliziranih pogona i laboratorija, odnosno nastavnih baza i tzv. radilišta s kojima Kemijsko-tehnološki fakultet ostvaruje suradnju (najčešće u svrhu održavanja stručne prakse studenata – praktična i terenska nastava te izrada diplomskih radova studenata) su: tvrtke iz Dalmacije (npr. AD Plastik, Brodosplit, CEMEX, Cian), cijele Hrvatske (farmaceutska industrija, naftna industrija, prehrambena industrija, kozmetička industrija, industrija boja i lakova, tvrtke koje se bave zaštitom okoliša i dr.) i Bosne i Hercegovine (npr. Aluminij) i dr. Partneri fakulteta su i instituti i to: Institut Ruđer Bošković, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Institut za oceanografiju i ribarstvo.

1.5. Način financiranja

Sveučilišni diplomski studijski program Kemijska tehnologija financira se kao i svi ostali studijski programi na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu (namjenska sredstva MZOS-a).

1.6. Usporedivost studijskoga programa s programima akreditiranih visokih učilišta u Hrvatskoj i Europskoj uniji

Pri izradi programa ovog studija posebno se vodilo računa njegovom usklađivanju s nastavnim programima srodnih studija na drugim visokoškolskim ustanovama i njihovoj usporedivosti kako bi se potakla mobilnost studenata i nastavnog osoblja. Utvrđen je visok stupanj usporedivosti predloženog programa s programima sljedećih visokoškolskih institucija:
Politecnico di Torino, Italija (www.polito.it )
University of Maribor, Slovenija (http://www.fkkt.uni-lj.si),
University of Pardubice, Češka (http://www.upce.cz/en/fcht/uechi.html),
Politechnika Warszawska, Poljska (http://www.ichip.pw.edu.pl/)
Universit? degli Studi di Roma ”La Sapienza (http://www.chem.uniroma1.it/didattica/offerta-formativa/cdl-chimica-industriale), Rim, Italija);
Universidad Rey Juan Carlos, Madrid, Španjolska.

1.7. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj, vertikalnoj u RH i međunarodnoj)

Studij je organiziran kroz jednosemestralne kolegije, što je jedan od važnih preduvjeta za pokretljivost studenata.
Predloženi program sveučilišnog diplomskog studija i njegova usporedivost sa srodnim studijima u Republici Hrvatskoj i zemljama EU omogućava pokretljivost studenata i nastavnog osoblja. Pokretljivost se može realizirati kroz upis pojedinih predmeta na studijima drugih fakulteta, cijelog semestra na srodnim fakultetima ili kroz izradu završnog rada. Fakulteti s kojima će biti moguće ostvariti tu pokretljivost sastavnice su Sveučilišta u Splitu, drugih hrvatskih sveučilišta (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološki fakulteti u Zagrebu, Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku, Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu, Grafički fakultet u Zagrebu i dr.), odnosno određenih visokih učilišta na području Europske unije.
Fakultet je potpisnik ERASMUS sporazuma za mobilnost nastavnika i studenata s Techniche universite Dresden, Dresden, Germany, Universita degli studi di Cagliari, Cagliari, Italia, Universita di Trieste, trieste, Italia, AGH University of science and technology, Krakow, Polonia, Polytecnich institute of Braganca, Braganca, Portugal, University of Maribor, Maribor, Slovenia, Polymer technology college, Maribor, Slovenia i dr. Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu sudjeluje u multilateralnoj suradnji s mogućnosti pokretljivosti studenata i nastavnika preko Central European Exchange Program for University Studies (CEEPUS). Kroz navedeni program ostvarena je suradnja sa sljedećim inozemnim institucijama: 1) Faculty of Material Science and Ceramics, AGH University of Science and Technology, Kraków, Poland, 2) Institute für Analytische Chemie, Karl-Franzens-Universität, Graz, Austria, 3) Department of Analytical Chemistry, Slovak University of Technology, Bratislava, Slovak Republic, 4) Institute of Analytical Chemistry, Faculty of Chemical Technology, University of Pardubice, Czech Republic, 5) Faculty of Chemistry and Chemical Engineering, University of Maribor, Slovenia.

1.8. Usklađenost s misijom i strategijom Sveučilišta i predlagatelja te sa strateškim dokumentom mreže visokih učilišta

Studijski program usklađen je sa Strategijom razvoja Kemijsko-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Splita, te njegovom misijom i vizijom, ali i sa strategijom Sveučilišta u Splitu.

1.9. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu utemeljen je 1960. godine na zahtjev gospodarstva ove regije, a s ciljem zadovoljavanja njegovih kadrovskih i stručnih potreba. Od tada Fakultet organizira i izvodi studij Kemijska tehnologija na različitim nivoima. Temeljem stjecanja vlastitog znanja i širenja znanstvenih spoznaja nastavni programi stalno su se poboljšavali i osuvremenjivali u skladu s potrebama gospodarstva. Uska suradnja Fakulteta i gospodarstva regije rezultirala je izradom velikog broja stručnih projekata, ekspertiza, elaborata, te posebno otvaranjem novih smjerova na preddiplomskom studiju čiji su sadržaji bili upravo rezultat njihovih potreba.

2. OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA

2.1. Opći dio

Znanstveno/umjetničko područje studijskoga programa

Tehničke znanosti, polje Kemijsko inženjerstvo

Trajanje studijskoga programa

2 godine (4 semestara)

Minimalni broj ECTS bodova potreban za završetak studija

120

Uvjeti upisa na studij i razredbeni postupak

Završen odgovarajući preddiplomski studij

2.2. Ishodi učenja studijskoga programa

Nakon završetka diplomskog studija Kemijska tehnologija magistar inženjer kemijskog inženjerstva će općenito biti osposobljen:
- primijeniti statističku i matematičku analizu u kemijsko-inženjerskim eksperimentima i procesima
- pristupiti realnom kemijsko-inženjerskom problemu sa znanstvenog stajališta
- samostalno planirati i provesti teorijska i eksperimentalna istraživanja
- kritički procijeniti dobivene podatke i donijeti odgovarajuće zaključke
- sustavno promišljati o ne-tehničkim utjecajima inženjerskog rada i uključiti odgovorno te aspekte u svoj rad
- prepoznati potrebu za informacijama, pronaći i pružiti informaciju
- efikasno funkcionirati kao član tima u različitim disciplinama i nivoima
- raditi i efikasno komunicirati u nacionalnim i međunarodnim okvirima,
te specifično, ovisno o smjeru, bit će osposobljen:
- primijeniti inovativne metode u rješavanju problema vezane za razvoj materijala i zaštitu okoliša temeljene na osnovnim znanjima kemije i termodinamike
- primijeniti temeljne metodologije kemijskog inženjerstva neophodne pri odabiru procesa i uređaja koji se koriste u proizvodnji i preradi materijala i zaštiti okoliša te optimirati procesne parametre s ciljem povećanja učinkovitosti procesa
- metodološki pristupiti dimenzioniranju uređaja koji se koriste u procesnom inženjerstvu
- analizirati i riješiti problem vezan za proizvodnju, preradu i karakterizaciju polimera
- analizirati i riješiti problem vezan za svojstva građevinskih i konstrukcijskih materijala i zaštitu od korozije
- analizirati i riješiti problem vezan za zaštitu okoliša
- metodički povezati znanja iz različitih područja kao što su materijali, korozija i zaštita okoliša i donijeti odgovarajuće zaključke
- primijeniti inženjerske vještine u vođenju procesa i rješavanju problema u preradi hrane karakteristične za mediteransko područje.

2.3. Mogućnost zapošljavanja

Završeni studenti se mogu zaposliti kod prethodno navedenih poslovnih subjekata s kojima Fakultet ostvaruje suradnju, kao i u obrazovnim institucijama, različitim inspekcijskim službama na državnoj i regionalnoj razini itd.
Mogućnost zapošljavanja u regiji:
- Brodosplit, Split
- AD plastik, Split
- Omial, Omiš
- Cemex, Kaštel Sućurac
- Adriacink, Split
- Vodovod i kanalizacija, Split
- TOF, Drniš
- ALPRO ATT, Trogir
...

2.4. Mogućnost nastavka studija na višoj razini

Na Kemijsko-tehnološkom fakultetu postoje sveučilišni poslijediplomski studiji Kemijsko inženjerstvo u razvoju materijala i zaštiti okoliša i Kemija mediteranskog okoliša, a osim mogućnosti nastavka studiranja na Fakultetu, završeni studenti sveučilišnog diplomskog studija Kemijska tehnologija mogu nastaviti studij i na drugim visokim učilištima u Hrvatskoj i inozemstvu, osobito u području europskog prostora visokog obrazovanja

2.5. Studij/i niže razine predlagača ili drugih ustanova u RH s kojih je moguć upis na predloženi studij

Pravo upisa na sveučilišni diplomski studij Kemijska tehnologija imaju pristupnici koji su završili sveučilišne preddiplomske studije Kemijsko-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, preddiplomske studije Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Sveučilišta u Zagrebu, preddiplomski studij Prehrambena tehnologija i preddiplomski studij Biotehnologija na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu i preddiplomski studij Prehrambena tehnologija na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

2.6. Uvjeti i način studiranja

Uvjeti i način studiranja na sveučilišnom diplomskom studiju Kemijska tehnologija temelje se na Pravilniku o studijima i sustavu studiranja Kemijsko-tehnološkog fakulteta koji je usklađen sa Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveučilišta u Splitu. Tako npr. spomenuti pravilnik detaljno razrađuju uvjete upisa u višu godinu studija, redovite, odnosno obvezne ispitne rokove te ispitne termine i sl.
Sveučilišni diplomski studij Kemijska tehnologija traje dvije godine, obuhvaća obavezne i izborne predmete, a temelji se na aktivnom sudjelovanju studenata u svim oblicima nastave (predavanja, laboratorijske vježbe, seminari, terenska nastava i slično). Općenito, obveze studenata predstavljaju nazočnost na predavanjima i vježbama, samostalno učenje, analizu literature, održavanje prezentacija, obavljanje terenskog rada te izradu i obranu završnog rada, a nastavnici prate i ocjenjuju sve aktivnosti studenata koje su navedene u programu svakog pojedinog predmeta. Tijekom prve godine studija težište se stavlja na savladavanje temeljnih znanja iz kemije, odnosno srodnih prirodnih znanosti. Postupno se uvode sadržaji iz kemijskog inženjerstva koji prevladavaju tijekom posljednja tri semestra studija. U zadnjem semestru studentima se nudi mogućnost odabira određenog broja izbornih predmeta struke i izvan struke. Studij završava izradom diplomskog rada.

2.7. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij

Na Kemijsko-tehnološkom fakultetu postoji model nastavnik-mentor preko kojeg studenti mogu zatražiti pomoć, savjete i podršku. Također postoji i sustav mentorstva prilikom izrade diplomskog rada.

2.8. Popis predmeta koje studenti mogu upisati s drugih studija

Na sveučilišnom diplomskom studiju Kemijska tehnologija studenti mogu za izborne predmete odabrati manji broj predmeta (npr. Engleski jezik, sportske aktivnosti) s drugih studija na Sveučilištu u Splitu u skladu s pravilima Sveučilišta koji mogu i ne moraju ući u opterećenje studenta o čemu se donosi posebna odluka za svakog studenta.

2.9. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Nastava na diplomskom studiju Kemija u pravilu će se izvoditi na hrvatskom jeziku. Budući da u programu postoje predmeti za koje je predviđena mogućnost realizacije nastave i na engleskom jeziku, moguće je da se na tim kolegijima prema potrebi realizira nastava i na engleskom jeziku.

2.10. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova propisuju se ugovorom između visokih učilišta, Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja na Sveučilišta u Splitu, Statutom Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu i Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu.

2.11. Završetak studija

Način završetka studija



Uvjeti za prijavu završnoga/diplomskoga rada i/ili završnoga/diplomskoga ispita

Uvjeti su definirani Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja na Kemijsko-tehnološkom fakultetu.

Postupak vrjednovanja završnoga/diplomskoga ispita te vrjednovanja i obrane završnoga/diplomskoga rada

Postupak je definiran Pravilnikom o završnom i diplomskom ispitu Kemijsko-tehnološkom fakultetu.

 

2.12. Popis obveznih i izbornih predmeta

Materijali

POPIS PREDMETA

Godina studija: 1.

Semestar: 1.

STATUS KOD PREDMET
SATI U SEMESTRU
 ECTS 
PSVT
Obvezni KTB101 Primijenjena matematika 30 15 0 0 4.0
KTB102 Termodinamika realnih procesa 30 15 30 0 6.5
KTB103 Instrumentne metode analize 30 15 30 0 6.5
KTB104 Automatsko reguliranje procesa 30 15 30 0 6.5
KTB105 Mehaničke i toplinske operacije 30 15 30 0 6.5
Ukupno obvezni
150 75 120 0 30

 

POPIS PREDMETA

Godina studija: 1.

Semestar: 2.

STATUS KOD PREDMET
SATI U SEMESTRU
 ECTS 
PSVT
Obvezni KTB106 Kemijski reaktori 30 15 15 0 5.0
KTB107 Elektrokemijsko inženjerstvo 30 30 30 0 6.5
KTB108 Anorganski procesi u heterogenim sustavima 45 15 30 15 8.0
KTB109 Polimerizacijski procesi 45 15 45 0 8.0
KTBOSP Stručna praksa 0 0 0 0 2.5
Ukupno obvezni
150 75 120 15 30

 

POPIS PREDMETA

Godina studija: 2.

Semestar: 3.

STATUS KOD PREDMET
SATI U SEMESTRU
 ECTS 
PSVT
Obvezni
Ukupno obvezni
0 0 0 0 0
Izborni  
Grupa: Anorganski materijali
         
KTB207 Staklo i keramički materijali 30 0 20 10 5.0
KTB208 Novi anorganski materijali 30 0 30 0 5.0
KTB209 Tehnologija građevnih materijala 30 0 30 0 5.0
KTB210 Nemetalni kompoziti 30 0 30 0 5.0
KTB211 Struktura i svojstva anorganskih nemetalnih materijala 30 0 30 0 5.0
KTB212 Korozija i razgradnja građevnih materijala 30 0 20 10 5.0
 
Grupa: Organski materijali
         
KTB201 Struktura i svojstva polimera 30 0 30 0 5.0
KTB202 Karakterizacija polimera 30 0 30 0 5.0
KTB204 Proizvodnja polimernih tvorevina 30 0 20 10 5.0
KTB206 Premazi 30 0 30 0 5.0
KTB224 Polimerne mješavine i kompoziti 30 0 25 5 5.0
 
Grupa: Zaštita materijala
         
KTB213 Korozija i zaštita materijala 30 0 30 0 5.0
KTB214 Procesi galvanotehnike 30 0 30 0 5.0
KTB215 Tehnologija površinske zaštite 30 0 25 5 5.0
KTB216 Elektrokemijske metode i njihova primjena 30 0 30 0 5.0
KTB217 Inhibitori korozije 30 0 30 0 5.0
KTB221 Recikliranje krutog otpada 30 0 25 5 5.0
Studenti biraju najmanje 2 predmeta iz svake grupe predmeta (30 ECTS).

 

POPIS PREDMETA

Godina studija: 2.

Semestar: 4.

STATUS KOD PREDMET
SATI U SEMESTRU
 ECTS 
PSVT
Obvezni KTB219 Projektiranje procesa 30 30 0 0 7.0
KTBODR Diplomski rad 0 0 0 0 18.0
Ukupno obvezni
30 30 0 0 25
Izborni KTB205 Prirodni polimerni materijali 30 0 30 0 5.0
KTB218 Izravna pretvorba energije 30 0 30 0 5.0
KTB220 Mineralne sirovine mora i podmorja 30 0 30 0 5.0
KTB225 Inženjerstvo otpadnih voda 30 0 30 0 5.0
KTB226 Uvod u znanstveno istraživački rad 15 15 0 0 3.0
Biraju se izborni predmeti tako da suma ECTS-a bude najmanje 5.

 

Zaštita okoliša

POPIS PREDMETA

Godina studija: 1.

Semestar: 1.

STATUS KOD PREDMET
SATI U SEMESTRU
 ECTS 
PSVT
Obvezni KTB101 Primijenjena matematika 30 15 0 0 4.0
KTB102 Termodinamika realnih procesa 30 15 30 0 6.5
KTC107 Kataliza u zaštiti okoliša 30 15 0 0 4.5
KTC108 Elektrokemijske tehnologije u zaštiti okoliša 30 15 15 0 5.0
KTC109 Mjerenje i automatsko vođenje procesa 30 0 8 7 4.0
KTC110 Biokemija 30 15 30 0 7.0
Ukupno obvezni
180 75 83 7 31

 

POPIS PREDMETA

Godina studija: 1.

Semestar: 2.

STATUS KOD PREDMET
SATI U SEMESTRU
 ECTS 
PSVT
Obvezni KTB106 Kemijski reaktori 30 15 15 0 5.0
KTC106 Procesno inženjerstvo u zaštiti okoliša 45 15 30 0 7.0
KTC111 Održive tehnologije i razvoj 30 15 0 0 4.5
KTC112 Metode karakterizacije materijala 30 0 30 0 5.0
KTC113 Tehnologije remedijacije okoliša 30 15 15 0 5.0
KTCOSP Stručna praksa 0 0 0 0 2.5
Ukupno obvezni
165 60 90 0 29

 

POPIS PREDMETA

Godina studija: 2.

Semestar: 3.

STATUS KOD PREDMET
SATI U SEMESTRU
 ECTS 
PSVT
Obvezni KTC218 Inženjerstvo naprednih procesa obrade voda 30 15 30 0 7.0
KTC219 Recikliranje krutog otpada 30 0 0 0 3.0
Ukupno obvezni
60 15 30 0 10
Izborni KTB212 Korozija i razgradnja građevnih materijala 30 0 20 10 5.0
KTB215 Tehnologija površinske zaštite 30 0 25 5 5.0
KTC206 Mikrobiologija zagađenih voda 30 15 15 0 5.0
KTC211 Ekotoksikologija 30 0 15 0 5.0
KTC212 Kemija tla 30 15 15 0 5.0
KTC215 Oporaba plastike 30 0 30 0 5.0
KTC216 Nanotehnologija i okoliš 30 15 0 0 4.0
KTC220 Procjena životnog ciklusa proizvoda 30 15 0 0 4.5
KTC221 Studija utjecaja na okoliš 30 30 0 0 5.0
Studenti biraju najmanje 2 predmeta iz svake grupe predmeta (30 ECTS).

 

POPIS PREDMETA

Godina studija: 2.

Semestar: 4.

STATUS KOD PREDMET
SATI U SEMESTRU
 ECTS 
PSVT
Obvezni KTB219 Projektiranje procesa 30 30 0 0 7.0
KTC217 Energija i razvoj 30 0 0 0 2.0
KTCODR Diplomski rad 0 0 0 0 18.0
Ukupno obvezni
60 30 0 0 27
Izborni KTB220 Mineralne sirovine mora i podmorja 30 0 30 0 5.0
KTB226 Uvod u znanstveno istraživački rad 15 15 0 0 3.0
KTC222 Sanacija odlagališta otpada 30 15 0 15 5.0
KTC223 Kemijska ekologija 30 15 15 0 5.0
Biraju se izborni predmeti tako da suma ECTS-a bude najmanje 5.

 

 

2.13. Opis predmeta

 

Energija i razvoj
NAZIV PREDMETA Energija i razvoj

Kod

KTC217

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Dr. sc. Mirko Marušić

Bodovna vrijednost (ECTS)

2.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

0

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Usvajanje osnovnih teoretskih znanja iz područja energetike. Stjecanje osnovnih informacija potrebnih za praćenje predmeta iz područja termotehnike i energetike.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

nema

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Opisati načine pretvorbe energije te usporediti konvencionalne izvore energije.
- Opisati načine dobivanja električne energije.
- Opisati način korištenja nuklearne energije i protumačiti način rada nuklearne elektrane.
- Definirati i opisati vrste obnovljivih izvora energije.
- Opisati osnovne karakteristike korištenja vodne energije.
- Opisati načine i osnovne karakteristike korištenja sunčeve energije.
- Opisati osnovne karakteristike korištenja energije vjetra.
- Opisati načine i osnovne karakteristike korištenja geotermalne energije i energije biomase.
- Definirati i opisati osnovne postavke energetskog planiranja i energetske politike.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Energija: definicija i jedinice, dotok energije na Zemlju, Zemljina energetska bilanca - energetske krize, spremnici energije, izvori energije, pretvorba energije i toplina.
2. tjedan: Potrošnja energije: povijesni razvoj, potrošnja po regijama, utjecaj na kakvoću življenja, potrošnja i štednja energije u osnovnim sektorima (industrija, promet, kućanstva), procjene razvoja svjetske energetike.
3. tjedan: Energija fosilnih goriva: ugljen.
4. tjedan: Energija fosilnih goriva: nafta.
5. tjedan: Energija fosilnih goriva: zemni plin. Provjera znanja (I. kolokvij teorijske građe).
6. tjedan: Termoelektrane, utjecaj na okoliš (učinak staklenika, kisele kiše, partikulati, toplinsko onečišćenje), korištenje otpadne topline, magnetohidrodinamički generatori.
7. tjedan: Energija vodotoka: osnovne značajke vodotoka, hidroelektrane.
8. tjedan: Nuklearna energija: fisija.
9. tjedan: Nuklearni reaktori.
10. tjedan: Nuklearno gorivo. Provjera znanja (II. kolokvij teorijske građe).
11. tjedan: Nuklearna fuzija, projekti fuzijskih uređaja.
12. tjedan: Djelovanje nuklearne energije na čovjeka i okoliš.
13. tjedan: Energija Sunčeva zračenja: pretvorba u toplinsku energiju (aktivni i pasivni sunčani sustavi, sunčane peći, sunčane elektrane), fotonaponska pretvorba (fotonaponske ćelije i sustavi), primjena nanotehnologije, biopretvorba (uzgoj i energetska primjena biomase).
14. tjedan: Energija vjetra: osnovne značajke, vjetrene turbine, vjetrene elektrane.
15. tjedan: Energija mora: energija plime i oseke, energija morskih valova, toplinska energija mora. Geotermička energija: hidrogeotermički i petrogeotermički izvori, utjecaj na okoliš. Pohranjivanje energije. Provjera znanja (III. kolokvij teorijske građe).

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Priprema za kolokvij iz vježbi

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

0.5

Usmeni ispit

0.5

Pismeni ispit

0.5

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Tijekom semestra cjelokupni ispit može se položiti preko tri kolokvija iz teorijske građe.
U ispitnim rokovima se polaže usmeni ispit.
Ocjene: 55-64% - dovoljan; 65-79% - dobar; 80-89% - vrlo dobar; 90-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Internal script

0

Web portal KTF-a

Dopunska literatura

D. Krpan-Lisica, Osnove energetike, Hinus, Zagreb, 2001.
C.J. Cleveland, Editor, Encyclopedia of Energy, Vol.1-6, Elsevier, San Diego 2004.
H. Požar, Osnove energetike 1,2, Školska knjiga, Zagreb, 1992.
V. Knapp, Novi izvori energije 1, Školska knjiga, Zagareb, 1993.
P. Kulišić, Novi izvori energije 2, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Sanacija odlagališta otpada
NAZIV PREDMETA Sanacija odlagališta otpada

Kod

KTC222

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Marina Trgo

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

0

15

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Studenti dobivaju znanja o planiranju, projektiranju, uporabi i zatvaranju odlagališta. Upoznaju se sa svim elementima odlagališta, uključujući kontrolu procjednih voda i odlagališnih plinova, te s odgovarajućim zakonskim propisima RH, kao i s direktivama EU.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Očekivani ishodi učenja:
- stjecanje znanja za sudjelovanje u sanacijama postojećih odlagališta
- izgradnja novih centara za gospodarenje otpadom
- organizacija rada reciklažnih dvorišta
- znanje rada biorekatorskih odlagališta
- znanje u postupcima planiranja i izgradnje novih odlagališta

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Vrste otpada na odlagalištu obzirom na mjesto nastanka i svojstva. Nelegalna odlagališta, zakonska regulativa problematike sanacije nelegalnih odlagališta.
2. tjedan: Važnost i svrha sanacije odlagališta. Opasnosti i prijetnje nelegalnih odlagališta. Procjena mehaničke stabilnosti odlagališta, stišljivost, čvrstoća i propusnost odlagališta.
3. tjedan: Metode uzimanja krutih, tekućih i plinovitih uzoraka s ciljem procjene sastava otpada. Analiza dobivenih rezultata po dubini odlagališta. Usporedba s rezultatima dobivenim na odlagalištima na kojima je izvedena sanacija. Primjeri dobre prakse.
4. tjedan: Analiza odlagališnih plinova i procjena starosti odlagališta. Faze razgradnje otpada.
5. tjedan: Procjedne vode odlagališta, procjena vrste i količine odloženog otpada temeljem količine i sastava procjednih voda. Procjena tipa odlagališta. Metode i uređaji za obradu procjednih voda. Stripiranje, fizikalno-kemijski postupci obrade.
6. tjedan: Opis tehnologije predložene sanacije, definiranje potrebnih koraka u postupku sanacije. "Ex situ" i "in situ" postupci sanacije,
7. tjedan: Priprema terena novog odlagališta, hidrogeološka ispitivanja tla. Specifičnosti krškog područja. Priprema podloge odlagališta, glavni elementi temeljnog zaštitnog sustava odlagališta. Odabir materijala za temeljne elemente - podlogu.
8. tjedan: Postavljanje drenaže za procjedne vode, odvodnja odlagališnih plinova. Metode iskorištavanja odlagališnih plinova.
9. tjedan: Metode zaštite podzemnih voda i tla, sprečavanje infiltracije.
10. tjedan: Infrastruktura odlagališta otpada, prihvatna stanica, tehnike mehaničkog razvrstavanja. Reciklažno dvorište, važnost, smještaj i organizacija rada.
11. tjedan: Mehaničko biološka obrada (MBO) otpada u kombinaciji s bioreaktorskim odlagalištem. Tipovi bioreaktorskog odlagališta, koncept rada ovisno o sastavu otpada. Faze rada bioreaktorskog odlagališta.
12. tjedan: Infiltracija oborinskih voda u tijelo saniranog odlagališta. Modeli procjene, sprečavanje, klimatološki utjecaji.
13: tjedan: Odabir materijala za pokrov odlagališta. Odabir materijala za prozračnost odlagališta, slijeganje. Tehnika prikupljanja, analize i obrade oborinskih voda na saniranom odlagalištu.
14. tjedan: Zatvaranje odlagališta, prijedlozi namjene prostora. Monitoring saniranog odlagališta otpada.
15. tjedan: Analiza investicija i troškova. Pregled zakonske regulative.
SEMINARI
1. tjedan: Smjernice za pripremu lokalnog plana gospodarenja otpadom, grupni rad -1. dio.
2. tjedan: Smjernice za pripremu lokalnog plana gospodarenja otpadom, grupni rad -2. dio.
3. tjedan: Analiza rezultata odlagališnih plinova, primjeri proračuna.
4. tjedan: Postavljanje modela razgradnje temeljem analize plinova.
5. tjedan: Analiza rezultata procjednih voda.
6. tjedan: Proračun iskoristivosti starog otpada na nelegalnom odlagalištu.
7. tjedan: Bilanca materijala za zadane uvjete ulaznog otpada.
8. tjedan: Analiza Studije o utjecaja na okoliš, Odlaganje komunalnog otpada"Borovik" kod Grohota na otoku Šolti, grupni rad - 1. dio.
9. tjedan: Analiza Studije o utjecaja na okoliš, Odlaganje komunalnog otpada"Borovik" kod Grohota na otoku Šolti, grupni rad - 2. dio.
10. tjedan: Analiza Studije o utjecaja na okoliš, Odlaganje komunalnog otpada"Borovik" kod Grohota na otoku Šolti, grupni rad - 3. dio.
11. tjedan: Analiza sanacije komunalnog odlagališta otpada Kutina, grupni rad - 1. dio.
12. tjedan: Analiza sanacije komunalnog odlagališta otpada Kutina, grupni rad - 2. dio.
13: tjedan: Analiza sanacije komunalnog odlagališta otpada Kutina, grupni rad - 3. dio.
14. tjedan: Zakonski propisi RH iz problematike sanacije odlagališta.
15. tjedan: EU Direktive vezane za gospodarenje otpadom i postupanje na odlagalištima.
Terenska nastava – posjet uređenom odlagalištu otpada, izrada seminarskog rada nakon posjeta.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Studentima je omogućeno postavljanje pitanja, sudjelujovanje u raspravi, te izražavanje vlastitih stavova i mišljenja. Svaki student izrađuje grupni seminarski rad.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

1.0

Kolokviji

0.5

Usmeni ispit

0.5

Pismeni ispit

0.5

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit je položen ako su pozitivno ocjenjene tri pismene provjere znanja i pozitivno ocijenjen grupni seminarski rad tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60% za svaku pismenu provjeru.
Studenti koji nisu položili ispit putem kolokvija polažu ispit preko pismene i usmene provjere u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 60%.
Ocjene: 60%-70% - dovoljan, 70%-80% - dobar,80%-90% -vrlo dobar, 90%-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Podloga za predavanja u obliku ppt prezentacije

0

Dostupno kod predmetnog nastavnika

Priručnik za statističke podatke o otpadu, Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb, 2014.

0

Dostupno kod predmetnog nastavnika

Plan gospodarenja otpadom u RH 2007.-2015. NN 85/2007.; 126/2010.; 31/2011.

0

Dostupno kod predmetnog nastavnika

R Cossu, H van der Sloot Sustainable Landfilling, CISA Publisher 2013.

1

Dostupno kod predmetnog nastavnika

Qian, X., Koerner, R.M., Gray, D.H.: Geotechnical Aspects of Landfill Design and Construction, Prentice Hall, Inc., 2002.

0

Dostupno kod predmetnog nastavnika

Proceedings of 10th International Waste Management and Landlill Symposium, Cagliari, Sardinia, 2005.

0

Dostupno kod predmetnog nastavnika

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/2005.

1

Dostupno kod predmetnog nastavnika

Jahić, M.: Sanitarne deponije, Univerzitet u Bihaću, Tehnički fakultet, Bihać, 2006.

0

Dostupno kod predmetnog nastavnika

Dopunska literatura

Okvirna direktiva o otpadu 2006/12/EC,
Direktiva o odlagalištima 1999/31/EC,
Direktiva o opasnom otpadu 91/689/EEC s dodacima 94/31/EC, 166/2006,
Direktiva o mulju s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 86/278/EEC,
Direktiva o spaljivanju otpada 2000/76/EC,
Direktiva o ambalaži i amabalažnom otpadu 94/62/EC s dodacima 2005/20/EC, 2004/12/EC, 1882/2003.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Kemijska ekologija
NAZIV PREDMETA Kemijska ekologija

Kod

KTC223

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Izv. prof. dr. sc. Marija Bralić

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Doc. dr. sc. Maša Buljac

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

15

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje s osnovnim grupama toksičnih polutanata, njihovim načinom dospjevanja u okoliš, prijenosom unutar okoliša, njihovo deponiranje i štetan utjecaj.
Procjena rizika i mogućnost sprječavanja štetnih posljedica tjekom rada s kemikalijama.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
definiciju osnovnih pojmova i povijest kemijske ekologije
podrijetlo kemijskih sastojaka u ekološkom sustavu
klasifikacija i označavanje opasnih kemikalija
transportni mehanizmi u okolišu
izvori onečišćenja kao posljedica ljudskog djelovanja
interaktivni utjecaj polutanata
kako obraditi dobivene spoznaje o toksikološkim i ekotoksikološkim informacijama

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

tjedan: Uvod. Definicija osnovnih pojmova u ekologiji
tjedan: Identifikacija kemijskih sastojaka u ekološkim sustavima, prirodni izvori
tjedan: Procjena opasnosti polutanata
tjedan: Glavni poremećaji u ekološkim sustavima utjecajem čovjeka
tjedan: Pregled izvora onečišćenja kao posljedica ljudskog djelovanja
tjedan: Podjela polutanata. Pesticidi, metali, umjetna gnojiva;mehanizmi toksičnog djelovanja
tjedan: Prvi parcijalni test
tjedan: Fizikalna i kemijska svojstva
tjedan: Transportni mehanizmi u tlu, vodi i zraku
tjedan: Bioakumulacija i biokoncentracija u organizmima i ekosustavima
tjedan: Izlučivanje toksičnih tvari iz organizama
tjedan: Mjere zaštite biodegradacije
tjedan: Izvori i efekti kontaminacije. Određivanje rizika s ekološkog aspekta
tjedan: Klasifikacija i označavanje opasnih kemikalija. Zakonski propisi i toksikološki testovi u RH i EU.
tjedan: Drugi parcijalni test
Seminar: Seminar se sastoji od praktičnih zadataka i studentskih seminarskih radova. Određivanje vrste interakcije različitih štetnih tvari na određenom primjeru. Odrediti klasifikaciju štetnih učinaka. Definiranje granične koncentracije štetne tvari.
Studenti samostalno izrađuju rad o odabranoj temi temeljem znanstvenih radova iz relevantnih znanstvenih baza podataka i prezentiraju ga.
Vježbe:
Metode pripreme materijala. Kvalitativna i kvantitativna analiza najznačajnijih polutanata. Testovi ekotoksičnosti. Određivanje toksičnosti metala biomonitoringom. Određivanje štetnosti fluoridnog iona na životne zajednice u vodenom mediju. Analiza rezultata dobijenih testovima toksičnosti, statističke metode.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.7

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Priprema za kolokvij iz vježbi

0.3

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Tijekom semestra cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija iz teorije i seminarskog rada sa zadanom temom te 6 kolokvija iz laboratorijskih vježbi.
U ispitnim rokovima se polaže usmeni ispit.
Ocjene: 55-64% - dovoljan; 65-75% - dobar; 76-85% - vrlo dobar; 86-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

C.H.Walker,S.P.Hopkin, R.M. Sibly, D.B. Peakall. Principles of Ekotoxicology, Taylor&Francis,London, 2006.

0

U Zavodu 1 primjerak

B.L. Carson, H.V.Ellis III, J.L.McCann. Toxicology and biological monitoring of metals in humans, Lewis Publishers, INC.Michigan, 1987.

0

U Zavodu 1 primjerak

F. Plavšić, I. Žuntar. Uvod u analitičku toksikologiju, Školska knjiga Zagreb, Zagreb, 2006.

0

U Zavodu 1 primjerak

V.Srebočan. Veterinarska toksikologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2009. L. Robinson, I. Thorn. Toxicology and Ecotoxicology in chemical safety assessment, Blackwell Publishing Ltd., 2005.

0

Dopunska literatura

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

 

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Primijenjena matematika
NAZIV PREDMETA Primijenjena matematika

Kod

KTB101

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Nives Baranović

Bodovna vrijednost (ECTS)

4.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

0

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

20 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Studente upoznati s idejama i metodama približnog rješavanja algebarskih i diferencijalnih jednadžbi, interpoliranja te numeričkog integriranja; sa pojmovima teorije vjerojatnosti i statistike te njihovom primjenom u konkretnim primjerima i zadacima.
Razvijanjem pozitivnog odnosa prema učenju, odgovornosti za svoj uspjeh i napredak te stjecanjem vještina prethodno opisanih kompetencija, od studenta se očekuje da izgradi čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Student treba imati razvijene temeljne kompetencije vezane za diferencijalni i integralni račun.

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon uspješnog savladavanja sadržaja kolegija, od studenta se očekuje da
- koristi govorni jezik, simbolički zapis i grafički prikaz pri opisivanju ideja i metoda numeričkog rješavanja jednadžbi;
- primjenjuje opisane metode u konkretnim zadacima;
- opiše i definira pojmove iz teorije vjerojatnosti;
- razumije i primjenjuje koncepte i metode teorije vjerojatnosti u realnim situacijama;
- definira diskretne i kontinuirane slučajne varijable te njihove karakteristike;
- pravilno interpretira karakteristike slučajnih varijabli na konkretnim primjerima
- opiše primjere važnih razdioba te prepozna uvjete za njihovu primjenu pri rješavanju realnih problema;
- opiše i definira pojmove iz teorije statistike;
- koristi računalo i prikladne programske pakete kao alat pri statističkoj obradi podataka;
- razumije proces statističkog testiranja te parametarskog i neparametarskog testiranja uzorka.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Uvodno: upoznavanje sa ciljevima i ishodima učenja, planom i programom rada, načinima vrednovanja i kriterijom ocjenjivanja.
1. Greške približnih vrijednosti. Vrste grešaka. Izvori grešaka. (2 + 1)
2. Približno rješavanje jednadžbi. Grafička metoda. Metoda polovljenja. Metoda iteracije. Metoda sekante. Metoda tangente. (4 + 2)
3. Interpolacija i aproksimacija. (2 + 1)
4. Numeričko integriranje. Pravokutna formula. Trapezna formula. Simpsonova formula. (2 + 1)
5. Numeričko rješavanje diferencijalnih jednadžbi. Eulerova metoda. Taylorova metoda. (2 + 1)
Kolokvij 1. (0 + 2)
6. Definicija i svojstva vjerojatnosti. (2 + 1)
7. Uvjetna vjerojatnost. Nezavisnost događaja. (2 + 1)
8. Slučajne veličine. Diskretne i kontinuirane slučajne veličine. Nezavisnost slučajnih veličina. (2 + 1)
9. Numeričke karakteristike slučajne veličine. Matematičko očekivanje. Disperzija. Mod i medijan. Momenti. Koeficijent asimetrije i spljoštenosti. (2 + 1)
10. Neke važne razdiobe. Binomna razdioba. Poissonova razdioba. Normalna razdioba. Uniformna razdioba. Eksponencijalna razdioba. (4 + 2)
11. Osnove statistike. Populacija. Uzorak. Prikazivanje podataka. Prosječne vrijednosti uzorka. Disperzija uzorka. Mod i medijan uzorka. (2 + 1)
12. Statističko testiranje. Parametarsko testiranje. Neparametarsko testiranje. Χ2 test. (2 + 1)
Kolokvij 1. (0 + 2)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Redovito pohađanje nastave te aktivno sudjelovanje u raspravama i rješavanju postavljenih zadaća. Polaganje ispita: pisani i usmeni dio.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Samostalni zadaci

0.8

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

Usmeni ispit

1.6

Pismeni ispit

1.6

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Prvi način: Rad tijekom semestra 20% (R), kolokviji 40% (P) i usmeni dio ispita 40% (U). Tijekom semestra student može rješavati dodatne zadatke, izraditi seminarski rad te svoje znanje iskazivati kroz aktivnosti na satu. Zaključna ocjena: z = 0.2 (R) + 0.4 (P) + 0.4 (U)
Drugi način: pisani dio ispita 50% i usmeni dio ispita 50%. z = 0.5 (P) + 0.5 (U).
Da bi se donijela zaključna ocjena, pisani i usmeni dio ispita moraju biti pozitivno ocjenjeni. Položen pisani dio ispita vrijedi do kraja akademske godine i uvjet je za usmeni dio ispita.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Bogdanic, N. (1980), Primijenjena matematika, Split: Sveučilište u Splitu

1

Baranović, N. (2014.) Primijenjena matematika

0

e-learning (materijal dostupan na moodlu Filozofskog fakulte

Dopunska literatura

Ivanšić, I. (2002). Numerička matematika. Zagreb: Element
Scitovski, R. (2004). Numerička matematika, Osijek: http://www.mathos.unios.hr/nm/materijali/Num.PDF
Elezović, N. (2008). Diskretna vjerojatnost. Zagreb: Element
Elezović, N. (2008). Matematička statistika. Statistički procesi. Zagreb: Element
Kreyszig, E. (1999). Advanced Engineering Mathematics, New York: J. Wiley & Sons, Inc., http://faculties.sbu.ac.ir/~sadough/pdf/Advanced%20Engineering%20Mathematics%2010th%20Edition.pdf

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat ce se na tri razine:
(1) sveučilišnoj – studentska anketa;
(2) fakultetskoj – Povjerenstvo za kontrolu kvalitete nastave;
(3) nastavničkoj razini – razgovor sa studentima.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Termodinamika realnih procesa
NAZIV PREDMETA Termodinamika realnih procesa

Kod

KTB102

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Vanja Martinac

Bodovna vrijednost (ECTS)

6.5

Suradnici

Dr. sc. Jelena Jakić
Izv. prof. dr. sc. Miroslav Labor

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je da studenti ovladaju u primjeni osnovnih termodinamičkih zakona i matematičkih metoda u rješavanju kemijsko-inženjerskih problema.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenata se očekuje da zna:
- procijeniti termodinamička svojstva čistih tvari, smjesa i otopina u ovisnosti o tlaku, temperaturi i sastavu
- odabrati potrebne literaturne termodinamičke podatke i teorijske relacije za opis ovisnosti različitih termodinamičkih veličina realnih plinova, smjesa i otopina o tlaku i temperaturi
- primijeniti različite oblike faznih dijagrama, tablica i numeričkih izraza za prikaz termodinamičkih svojstava realnih plinova i otopina
- izračunati termodinamička svojstva realnih fluida pomoću jednadžbi stanja
- izračunati termodinamička svojstva realnih otopina pomoću modela koeficijenata aktivnosti
- primijeniti stečena termodinamička znanja i napredne matematičke metode pri rješavanju kemijsko-inženjerskih zadataka

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Opće osnove, Termodinamička vjerojatnost i Boltzmanova jednadžba.
2. tjedan: Volumetrijska svojstva realnih fluida. Jednadžbe stanja realnog plina i smjese realnih plinova.
3. tjedan: Princip korespondentnih stanja i termodinamičke sličnosti. Kritični koeficijent kompresibilnosti. Primjena na plinove i kapljevine.
4. tjedan: Usavršeni princip korespodentnih stanja. Pitzerova korelacija-acentrični faktor.
5. tjedan: Izračunavanje pvT-svojstava, usporedba jednadžbi.
6. tjedan: Termodinamička svojstva realnih fluida - fugacitivnost i koeficijent fugacitivnosti
7. tjedan: Metode određivanja fugacitivnosti.
8. tjedan: Termodinamika realnih otopina - volumen, entalpija i entropija miješanja, uzroci neidealnosti realnih otopina, regularne i atermalne otopine.
Provjera znanja (I kolokvij)
9. tjedan: Parcijalne molarne veličine. Određivanje parcijalnih molarnih veličina u binarnim smjesama.
10. tjedan: Parcijalna fugacitivnost i parcijalni koeficijent fugacitivnosti.
11. tjedan: ”Exces” funkcije. Aktivnost i koeficijent aktivnosti, standardna stanja čistog plina, kapljevine i krutine te komponenti plinskih i kapljevitih smjesa. Veza Gibbsove energije, aktivnosti i koeficijenta aktivnosti.
12. tjedan: Modeli koeficijenta aktivnosti za kapljevite smjese.
13. tjedan: Treći zakon i računanje ravnotežne transformacije. Heterogene reakcije-promjene u površini reagenata.
14. tjedan: Uvod u termodinamiku otvorenih sustava: rad, energija i toplina, entalpija, parcijalne molarne veličine, toplina u otvorenim sustavima, odnos između entropije i topline, afinitet, termodinamičke funkcije stanja koja nisu ravnotežna, bilansa entropije- tok i stvaranje entropije, disipacijska funkcija, odnos brzine reakcije i afiniteta.
15. tjedan: Termodinamička obrada procesa elastične deformacije čvrstog tijela. Jednadžba stanja elastične deformirajuće osovine. Toplinska svojstva. Termodinamički procesi deformacije. Primjena termodinamičke teorije na čovjeka i društvo.
Provjera znanja (II kolokvij)
Tijekom seminara obrađuju se numerički primjeri koji predočavaju pređeno gradivo i čine s predavanjima jedinstvenu cjelinu.
Tijekom vježbi rješavaju se primjeri iz inženjerske prakse uz korištenje osobnog računala i raspoložive programske podrške.
Laboratorijske vježbe:
1. Termičko uskladištenje sunčeve energije
2. Parcijalne molarne veličine
3. Ravnoteža kapljevina-para

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima i seminarima u iznosu od 80 % ukupne satnice. Prisustvovanje vježbama u potpunosti (100% ukupne satnice).

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

0.5

Rješavanje problema/zadataka n

1.0

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

0.5

Usmeni ispit

2.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Kontinuirana provjera znanja putem parcijalnih kolokvija (dva puta tijekom semestra) omogućava oslobađanje od polaganja pismenog ispita. Prag prolaznosti je 60%. Polaganje parcijalnih kolokvija nije obvezatno. Kolokviji nisu eliminacijski. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 18%. Prisutnost predavanjima i seminaru od 80%-100% je 5% ocjene. Aktivnost na vježbama je 5% ocjene. Usmeni dio ispita ima udio 54%. U ispitnim rokovima polaže se pismeni i usmeni ispit. Usmeni ispit je obvezatan za sve studente, a pismeni je obvezatan ukoliko student nije oslobođen polaganja pismenog ispita. Položeni jedan kolokvij (prethodna aktivnost) vrijedi i u ljetnom ispitnom roku s udjelom od 10% u ocjeni. Pismeni ispit ima udio 36%, a usmeni 54%. Studenti koji nisu položili pismeni dio ispita putem kolokvija polažu cjelokupni ispit (završni ispit) putem pismenog i usmenog ispita u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 60%. Pismeni dio ispita učestvuje u ocjeni s 46%, a usmeni dio ispita učestvuje u ocjeni s 54%.
Ocjene: 60%-70% - dovoljan, 71%-80% - dobar, 81%-90% - vrlo dobar, 91%-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

J. M. Smith, H. C. Van Hess, M. M. Abbott, Introduction to Chemical Engineering Thermodynamics, 7th Ed., McGraw-Hill, New York, 2005.

1

S. I. Sandler, Chemical, Biochemical and Engineering Thermodynamics, 4th Ed., Wiley, New York, 2006.

1

M. J. Moran, H. N. Shapiro, D. B. Daisie, M. B. Bailey, Fundamentals of Engineering Thermodynamics, 7th Ed., Wiley, New York, 2010.

1

P. Ahuja, Chemical Engineering Thermodynamics, PHI Learning, New Delhi, 2009.

1

N. Petric, V. Martinac, Kemijsko-inženjerska termodinamika, Termodinamika realnih procesa, Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 1998.

1

M. Labor, Termodinamika realnih procesa, Seminar, ppt prezentacija, on line (2014-02-20), Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2014.

0

on line

V. Martinac, J. Jakić, Vježbe iz termodinamike, on line (2011-11-15), Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2010.

0

on line

Dopunska literatura

B. E. Poling, J. M. Prausnitz, J. P. O’Connell, The Properties of Gases and Liquids, 5th Ed., McGraw-Hill, New York, 2001.
M. Graetzel, P. Infelta, The bases of Chemical Thermodynamics, Vol. 1. & Vol. 2., Universal Publishers, Florida, 2000.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Instrumentne metode analize
NAZIV PREDMETA Instrumentne metode analize

Kod

KTB103

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Doc. dr. sc. Lea Kukoč Modun

Bodovna vrijednost (ECTS)

6.5

Suradnici

Doc. dr. sc. Franko Burčul
Maja Biočić

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj ovog kolegija je upoznavanje teoretskih principa, praktičnog rada i upotrebe instrumentalnih tehnika te postupaka koji se odnose na procesnu analizu. Izbor metode ovisit će o poznavanju osnovnih principa pojedinih metoda ili skupina metoda te o razumijevanju njihovih prednosti i ograničenja. Student stječe znanje za samostalan rad u instrumentalnom analitičkom laboratoriju, koji je značajan za prirodne znanosti i druga znanstvena područja.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

1. Usvojiti teorijsko znanje vezano uz metode instrumentalne analize (spektrometrije, elektroanalitičke, termičke metode, instrumentalne metode separacije) i principe rada instrumenata.
2. Pravilno interpretirati usvojeno teorijsko znanje vezano uz metode instrumentne analize i principe rada instrumenata.
3. Objasniti povezanost temeljnih znanja analitičke kemije s primjenom u instrumentnoj analizi.
4. Odabrati analitičku tehniku s obzirom na karakteristike analita i specifičnosti uzorka.
5. Integrirati stečena znanja te ih primijeniti u rješavanju problema i donošenju odluka u analitičkoj praksi te u procesnoj analizi.
6. Usvojiti teorijsko znanje vezano uz metode instrumentalne analize (spektrometrije, elektroanalitičke, termičke metode, instrumentalne metode separacije) i principe rada instrumenata te primijeniti znanja u eksperimentalnom radu.
7. Odabrati analitičku tehniku s obzirom na karakteristike analita i specifičnosti uzorka.
8. Planirati i provesti eksperiment korištenjem instrumentnih tehnika.
9. Primijeniti osnovne statističke obrade numeričkih podataka te grafički prikazati dobivene rezultate
10. Samostalno voditi zabilješke o radu te izrada izvještaja po završenoj analizi.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan
Predavanja: Uvod u instrumentne tehnike i njihovu primjenu kod kontinuirane i procesne analize.
Seminar: Uvod, memento. SI sustav jedinica.
2. tjedan
Predavanja: Planiranje i optimiziranje eksperimenta. Optimiziranje analitičke kontrole tehnoloških procesa.
Seminar: Kinetičke metode analize.
3. tjedan
Predavanja: Plinska kromatografija. Visokotlačna tekućinska kromatografija. Kolone i detektori kod plinske kromatografije.
Seminar: Kromatografija (numerički primjeri).
4. tjedan
Predavanja: Kontinuirana protočna analiza sa zračnom segmentacijom. Analiza u protoku injektiranjem.
Seminar: Analiza u protoku injektiranjem, konstrukcija mjernog sustava.
5. tjedan
Predavanja: Termička analiza. Termogravimetrija. Diferencijalna termička analiza.
Seminar: Termička analiza (numerički primjeri).
6. tjedan
Predavanja: Uvod u spektroskopiju. Spektrometrija atomne apsorpcije. Spektrometrija emisije iz plamena. Spektrometrija fluorescencije nakon pobuđivanja rendgenskim zrakama.
Seminar: Atomska apsorpcijska spektroskopija.
7. tjedan
Predavanja: Analiza molekula i spojeva. Spektrometrija apsorpcije ultraljubičastog i vidljivog zračenja.
Seminar: Spektrometrija (numerički primjeri).
8. tjedan
Predavanja: Spektrometrija apsorpcije infracrvenog zračenja. Ramanova spektrometrija.
Seminar: Spektrometrija (numerički primjeri).
9. tjedan
Predavanja: Spektrometrija masa. Nuklearna magnetska rezonancija. Površinska i strukturna analiza. Spektrometrija fotoelektrona. Spektrometrija Augerovih elektrona.
Seminar: Spektrometrija masa, moderne metode ionizacije.
10. tjedan
Predavanja: Mikroanaliza s elektronskim uzorkovanjem. Rendgenska difrakcijska analiza. Pretražni elektronski mikroskop.
Seminar: Potenciometrija (numerički primjeri).
11. tjedan
Predavanja: Elektroanalitičke metode. Potenciometrija. Vrste indikatorskih elektroda. Potenciometrijske mjerne naprave.
Seminar: Potenciometrija (numerički primjeri).
12. tjedan
Predavanja: Elektrogravimetrija.
Seminar: Elektrogravimetrija (numerički primjeri).
13. tjedan
Predavanja: Kulometrija.
Seminar: Kulometrija. (numerički primjeri).
14. tjedan
Predavanja: Voltametrija.
Seminar: Voltametrija (numerički primjeri).
15. tjedan
Predavanja: Amperometrija.
Seminar: Amperometrija (numerički primjeri).
Eksperimentalni dio nastave:
1. Kinetičke metode analize, određivanje tiolnog spoja kinetičkom metodom uz spektrofotometrijski detektor.
2. Analiza u protoku injektiranjem, određivanje askorbinske kiseline analizom u protoku injektiranjem sa spektrofotometrijskim detektorom.
3. Spektrofotometrija u ultraljubičastom i vidljivom području, određivanje stehiometrije kompleksa.
4. Atomska apsorpcijska spektroskopija, određivanje metala u realnim uzorcima, korištenje krivulje umjeravanja.
5. Ion selektivna sulfidna elektroda, određivanje konstante disocijacije slabe kiseline H2S.
6. Elektrogravimetrija, određivanje i razdvajanje iona metala elektrogravimetrijskim postupkom.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Student treba redovito pohađati nastavu, minimalni postotak prisutnosti na predavanjima i seminarima iznosi 70%. Student treba odraditi sve laboratorijske vježbe predviđene programom.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

0.3

Referat

Test numeričkih primjera

2.0

Esej

Seminarski rad

Test teorijske građe

3.3

Kolokviji

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Bodovanje na ispitu sastoji se iz tri osnovna dijela. bodovanja eksperimentalnog dijela nastave (minimalno 2 boda, maksimalno 4 boda), bodova testa numeričkih primjera (koji mogu iznositi od 18 (minimalan broj bodova) do 30 bodova (maksimalan broj bodova)) te bodova teorijskog dijela ispita koji može iznositi od min. 39 boda do max. 65 bodova.
Tijekom semestra predmet mogu parcijalno polagati kandidati koji su zadovoljili prisutnost od 70 % na predavanjima i seminarima, kroz dva testa numeričkih primjera i dva pristupa teorijskom dijelu ispita. Svakim parcijalnim testom numeričkih primjera moguće je ostvariti minimalno 9, a maksimalno 15 bodova, dok je svakim pristupanjem teorijskom dijelu ispita moguće ostvariti minimalno 19,5 a maksimalno 32,5 bodova.
Ocjena se formira u skladu s bodovnim rasponima: dovoljan (60 - 70 bodova), dobar (71 - 80 bodova), vrlo dobar (81 - 90 bodova), odličan (≥91bod).

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

D.A. Skoog, D.M. West, F.J. Holler, Osnove analitičke kemije, šesto izdanje (englesko), prvo izdanje (hrvatsko), Školska knjiga, Zagreb, 1999.

18

Nj. Radić i L. Kukoč Modun, Uvod u analitičku kemiju, Školska knjiga, Zagreb, 2016.

4

M. Kaštelan-Macan, Kemijska analiza u sustavu kvalitete, Školska knjiga, Zagreb 2003.

2

I. Piljac, Elektroanalitičke metode, RMC, 1995.

3

I. Piljac, Senzori fizikalnih veličina i analitičke metode, Zagreb, 2010.

3

Analitika okoliša (ur. M. Kaštelan Macan, M. Petrović), HINUS i FKIT, Zagreb 2013.

3

I. S. Krull, Analytical Chemistry, Intech, Rijeka, 2012.

0

dostupno na webu: DOI: 10.5772/3086

M. Kaštelan-Macan, M. Medić-Šarić, S. Turina, Plošna kromatografija, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb. 2006.

20

T. Bolanča, Š. Ukić, Ionska kromatografija, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb, 2015.

0

dostupno na webu: https://www.fkit.unizg.hr/images/50012393/Bolanca-Ukic_Ionska_kromatografija.pdf

L. Kukoč, Molekulska spektroskopija, Interna recenirana skripta, 2003.

30

dostupno u digitalnom obliku

L. Kukoč, Spektrometrijske metode elementne analize, Interna recenirana skripta, 2005.

30

dostupno u digitalnom obliku

Josipa Komljenović, Ion selektivna sulfidna elektroda, Interna recenzirana skripta

30

Josipa Komljenović, Ion selektivna sulfidna elektroda, Interna recenzirana skripta

Dopunska literatura

1. Nj. Radić i L. Kukoč Modun, Uvod u analitičku kemiju I. dio, Redak, Split, 2013.
2. R. Kellner, J. M. Mermet, M. Otto, M. Valcarcel and H. M. Widmer (Urednici), Analytical Chemistry (A Modern Approach to Analytical Science, Second Edition) Wiley-VCHVerlag Gmbh & Co. KGaA, Weinheim, 2004.
3. D. A. Skoog, D. M. West, F. J. Holler and S. R. Crouch, Fundamentals of Analytical Chemistry, Eighth Edition, Thompson Brooks/Cole, Belmont, USA, 2004.
4. G. D.Christian, Analytical Chemistry, Sixth Edition, John Willey & Sons, INC, 2004.
5. D. Harvey, Modern Analytical Chemistry, McGraw-Hill Higher Education, New York, London, 2000.
6. F. W. Fifield & D. Kealey, Principles and Practice of Analytical Chemistry, Blackwell Science Ltd, Malden MA, London, 2000.
7. M. Kaštelan-Macan, Enciklopedijski rječnik analitičkog nazivlja, FKIT, Mentor, Zagreb 2014.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Automatsko reguliranje procesa
NAZIV PREDMETA Automatsko reguliranje procesa

Kod

KTB104

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Jadranka Marasović

Bodovna vrijednost (ECTS)

6.5

Suradnici

Izv. prof. dr. sc. Sandra Svilović

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Omogućiti studentima da shvate značaj automatiziranih sustava, ali i da shvate opasnosti potencijalno loše projektiranih sustava. Omogućiti studentima da shvate da je automatsko reguliranje procesa zahtjevan zadatak, da je za to potrebno fizički povezati više različitih podsustava i izgraditi složene sustave za čiji je kvalitetan rad potrebno kompromisno uskladiti različite karakteristike svih dijelova.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita studenti će biti osposobljeni opisati različite izvedbe automatski reguliranih procesa. Studenti će moći opisati probleme primjene pojedinih izvedbi na stvarnim primjerima, a moći će i argumentirano objasniti razloge mogućnosti ili nemogućnost pojedinih primjena.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Sustavni pristup i vođenje. Modeli i modeliranje. Primjeri matematičkih modela. Laplaceova transformacija. Prijenosna funkcija. Prijelazne promjene. Frekvencijski odziv. Analiza procesa prvog i drugog reda. Vođenje procesa računalom. Vladanje regulacijskog kruga. Proces prvog i drugog reda u regulacijskom krugu. Značajke regulacijskog kruga. Analiza stabilnosti. Routhov kriterij. Nyquistov kriterij. Sinteza regulacijskog kruga. Nelinearni sustavi i analiza nelinearnog regulacijskog kruga. Vladanje regulatora i načela izvedbe. Regulacijski ventili. Ugađanje regulacijskog kruga. Suvremeni primjeri vođenja: ekspertni sustavi, živčevne mreže, modeli neizrazite logike. Primjeri vođenja procesa (toplinski procesi. Kemijski reaktor, sušenje, destilacija).

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Pohađanje nastave.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Vježbe

1.5

Esej

Seminarski rad

Samostalno učenje

2.0

Kolokviji

0.5

Usmeni ispit

0.5

Pismeni ispit

0.5

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Tijekom semestra održavaju se dva međuispita. Nakon semestra polažu se pismeni ispiti. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu ili na samom ispitu.
Konačna se ocjena utvrđuje na slijedeći način:
Postotak Ocjena
50% do 61% dovoljan (2)
62% do 74% dobar (3)
75% do 87% vrlodobar (4)
88% do 100% izvrstan (5)

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

J. Božičević, Temelji automatike 1, Školska knjiga, Zagreb, 1992.

0

J, Božičević, Automatsko vođenje procesa, Tehnička knjiga, Zagreb, 1971.

0

Dopunska literatura

D.E. Seborg, T.F. Edgar, D.A. Mallichamp, Process Dynamics and Control, J. Wiley, New York, 1989.
W.J. Palm, Control Systems Engineering, J. Wiley, New York, 1994.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Tijekom semestra održavaju se dva međuispita. Nakon semestra polažu se pismeni ispiti. Po potrebi održava se usmeni ispit. Svaki međuispit i ispit sastoji se odviše kraćih pitanja putem kojih se provjerava razumijevanje teorije i sposobnost studenata da opišu temeljne pojmove, ali provjerava se i sposobnost studenata da pokažu sposobnost primjene teorije kod jednostavnih primjera.
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj, (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave, (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Mehaničke i toplinske operacije
NAZIV PREDMETA Mehaničke i toplinske operacije

Kod

KTB105

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Izv. prof. dr. sc. Marija Ćosić

Bodovna vrijednost (ECTS)

6.5

Suradnici

Dr. sc. Antonija Čelan
Prof. dr. sc. Nenad Kuzmanić

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati studente sa zakonitostima i mehanizmima prijenosa koje prate provedbu mehaničkih i toplinskih operacija kao i s pretvorbama koje nastaju uslijed njihovih djelovanja. Upoznavanje s osnovnim principima dimenzioniranja procesne opreme i odabira optimalnih procesnih uvjeta pri provedbi mehaničkih i toplinskih operacija s osvrtom na utrošak energije i kvalitetu konačnog proizvoda.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- objasniti mehanizme kojim se odigravati određene mehaničke ili toplinska operacija,
- uočiti glavne otpore prilikom provedbe pojedine operacije te navesti mogućnost ubrzavanja procesa,
- primjenom izraza za dimenzioniranje objasniti funkcionalnu ovisnost veličina karakterističnih za određeni sustav,
- navesti najčešće korištene uređaje za izvođenje mehaničkih te toplinskih te detaljno opisati princip njihovog rada,
- za predloženi proces odabrati uređaje koji bi bili najučinkovitiji za njegovu optimalnu provedbu,
- navesti najčešće probleme koji se susreću u praksi pri provedbi mehaničkih i toplinskih operacija.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Pregled mehaničkih i toplinskih operacija u kemijskom procesnom inženjerstvu.
2. tjedan: Karakterizacija grubo disperznih sustava. Stanje izmiješanosti i stanje disperznosti..
3. tjedan: Gravitacijsko taloženje, gravitacijski taložnici i njihovo dimenzioniranje.
4. tjedan: Teorijske postavke centrifugalnog taloženja. Uređaji za centrifugalno taloženje
5. tjedan: Filtracijske centrifuge. Geometrijske karakteristike i princip rada hidrociklona.
6. tjedan: Usitnjavanje; drobljenje i mljevenje. Uređaji za provedbu drobljenja i mljevenja
7. tjedan: Uređaji za otprašivanje. Princip rada ciklona i filtara za plinove, elektrofiltera i skrubera.
8. tjedan: Teorijske postavke apsorpcije i uređaji za njezinu provedbu.
9. tjedan: Teorijske osnove procesa kristalizacije.
10. tjedan: Industrijska kristalizacija i uređaji za njezinu provedbu.
11. tjedan: Izluživanje. Uređaji za provedbu izluživanja.
12. tjedan. Ekstrakcija. Uređaji za provedbu ekstrakcije.
13. tjedan: Uporaba membranskih procesa odvajanja u kemijskom inženjerstvu.
14. Miješanje u višefaznim sustavima. Suspendiranje plutajućih i sedimentirajućih čestica.
15. Miješanje u višefaznim sustavima. Disperzija plina u kapljevini.
Laboratorijske vježbe:
Granulometrijska analiza - mikroskopska metoda i metoda prosijavanjem. Primjena analitičkih funkcija raspodjela.
Gravitacijsko taloženje - dimenzioniranje kontinuiranog taložnika na temelju taložnih karakteristika suspenzije.
Mljevenje - određivanja stupnja usitnjavanja tijekom procesa mljevenja.
Kristalizacija - određivanje kinetike nukleacije i rasta kristala.
Miješanje - određivanje uvjeta miješanja na vrijeme homogenizacije kapljevina te postizanja stanja potpune suspenzije u reaktoru.
Adsorpcija - određivanje utjecaja temperature i površine adsorbenta na brzinu adsorpcije
Ekstrakcija – određivanja broja koncentracijskih stupnjeva
Terenska nastava:
Gravitacijsko taloženje - princip rada kružnog gravitacijskih taložnika (postrojenje za pročišćavanje voda, Trilju)
Gravitacijsko taloženje - princip rada gravitacijskog taložnika s horizontalnim protjecanjem (postrojenje za pročišćavanje voda, Sinj)
Centrifugiranje: određivanje optimalnih uvjeta rada centrifuge s diskovima (postrojenje za obradu zauljenih voda Cian, Solin)
Određivanje optimalnih uvjeta rada pužnog dekantera. ((postrojenje za obradu zauljenih voda Cian , Solin)).
Mljevenje -- Kontrola procesa mljevenje klinkera u industrijskom kugličnom mlinu bubnju (tvornica cementa - Cemex, Kaštel Sućurac).
Otprašivanje - određivanje optimalnih uvjeta rada vrećastih filtara (tvornica cementa - Cemex, Kaštel Sućurac).

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Uredno pohađanje nastave (predavanja i seminari) u iznosu od 80 % te uspješno završene laboratorijske vježbe i terenska nastava.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

2.0

Istraživanje

Praktični rad

1.3

Eksperimentalni rad

Referat

Terenska nastava

1.3

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

Usmeni ispit

2.0

Pismeni ispit

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Student može položiti cjelokupni ispit putem dvaju usmenih kolokvija tijekom semestra. Usmeni kolokviji sastoje se računskog i teorijskog dijela. Na osnovu znanja na kolokviju studentu se dodjeljuju bodovi od 0 do 100 (100%). Prag prolaznosti usmenog ispita je 55 %, a kriterij za ocjenjivanja je sljedeći: 55 %-66 % - dovoljan, 67 %-78 % - dobar, 79 %-89 % -vrlo dobar, 90 %-100 % - izvrstan.
Konačna ocjena određuje se iz srednje ocjene usmenog kolokvija te srednje ocjene vježbi i terenske nastave. Usmeni ispit u ocijeni sudjeluje s 67 %, a vježbe i terenska nastava zajedno s 33 %. Na redovitim ispitnim rokovima studenti polažu one dijelove gradiva koje nisu uspjeli položiti tijekom semestra te se ocjenjuju prema navedenom kriteriju.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

W. L. McCabe, J. C. Smith, P. Harriott, Unit Operations of Chemical Engineering, 7th ed., McGraw-Hill, New York, 2004.

2

C. J. Geankoplis, Transport Prosesses and Separation Process Principles (Includes Unit Operations), 4th ed., Pearson Eucation, Inc.,New Jersey, 2007.

1

Hraste, Mehaničko procesno inženjerstvo, 2. izdanje, HINUS, Zagreb, 2003.

5

V. Koharić: Mehaničke operacije, FSB, Zagreb 1996.

3

J. Welty, J. W. Wicks, R. E. Wilson, G. L. Rorrer, Fundamentals of Momentum, Heat and Mass Transfer, 5th ed., J. Wiley & Sons Inc., New York, 2007.

2

Dopunska literatura

E. Beer., Priručnik za dimenzioniranje uređaja kemijske industrije, HDKI/Kemija u industriji, Zagreb, 1980.
R.H. Perry, D.W. Green, J.O. Maloney, Perry’s Chemical Engineer’s Handbook, 7th ed., McGraw-Hill, New York, 2007.
E. L. Paul, V. A. Atiemo-Obeng, S. Kresta, Handbook of Industrial Mixing, John Wiley and Sons, Inc., New Jersey, 2004.
J. W. Mullin, Crystallization, 4th ed, Butterworth-Heinemann, Oxford, 2001.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra,
studentska anketa.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Kemijski reaktori
NAZIV PREDMETA Kemijski reaktori

Kod

KTB106

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Izv. prof. dr. sc. Sandra Svilović

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

15

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje znanja iz reakcijskog inženjerstva, posebno znanja o različitim tipovima kemijskih reaktora i bioreaktora.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da može:
- opisati korake u heterogenim sustavima
- opisati različite tipove bioreaktora i njihovu primjenu
- opisati različite tipove višefaznih reaktora i njihovu primjenu
- odrediti red i konstantu brzine kemijske reakcije za eksperimentalne podatke korištenjem linearne i nelinearne regresije
- usporediti kinetičke modele i odabrati model koji najbolje opisuje dobivene eksperimentalne podatke

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod; reaktor kao procesna jedinica u tehnološkom procesu; primjena zakonitosti iz reakcijskog inženjerstva na probleme iz života
2. tjedan: Heterogene kemijske reakcije, utvrđivanje reakcijskog područja; kinetika reakcija plin-kapljevina, primjeri na seminaru
3. tjedan: Kinetika katalitičkih reakcija uz krute katalizatore; eksperimentalni katalitički reaktori; primjeri na seminaru
4 tjedan: Pojam biološkog sustava. Značajke inženjerstva bioprocesa.
5. tjedan: Biokatalizatori. Bioreaktori za mikroorganizme.
6 i 7. tjedan: Bioreaktori za biljne i životinjske stanice, tkiva i organe. Bioreaktori za enzime. Sterilnost u bioreaktorskom sustavu
8. i 9. tjedan: Kotlasti reaktor u adijabatskom radu; primjeri na seminaru; parcijalna provjera znanja
10. tjedan: Protočni kotlasti reaktor; kaskade; miješanje u protočnim kotlastim i kotlastim reaktorima; prijenos topline u reaktorima s miješanjem; primjeri na seminaru
11.tjedan: Kombiniranje protočnog kotlastog i cijevnog reaktora u kaskadi; primjeri na seminaru
12. tjedan: Cijevni reaktori - 1D i 2D modeli za homogene reakcije, bilanca mase, model aksijalne disperzije, model cijevnog reaktora uz laminarno strujanje
13. tjedan: Cijevni reaktori - 1D i 2D modeli za heterogene reakcije
14. tjedan: Višefazni reaktori
15. tjedan: Mikroreaktori, izbor reaktora
parcijalna provjera znanja
Vježbe: Kinetika homogenih kemijskih reakcija. Kinetika heterogenih kemijskih reakcija.: utjecaj brzine miješanja, utjecaj veličine čestice. Određivanje konstante brzine kemijske reakcije i reda reakcije, za eksperimentalne podatke dobivene u kotlastom reaktoru, korištenjem linearne i nelinearne regresije (Mathcad).

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Studenti su obvezni pohađati nastavu (predavanja, seminare i vježbe) te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

0.5

Esej

Seminarski rad

0.5

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

0.5

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija tijekom semestra. U ispitnim rokovima se polaže pismeni i usmeni ispit.
Ocjene: 55-66% - dovoljan; 67-79% - dobar; 80-92% - vrlo dobar; 93-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Z. Gomzi, Kemijski reaktori, HINUS, Zagreb, 1998.

10

S. G. Fogler, Elements of, Chemical Reaction Analysis and Design, Prentice-Hall, Englewood, N.J.,2006

1

Dopunska literatura

S. Zrnčević, Kataliza i katalizatori, HINUS, Zagreb, 2005.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Elektrokemijsko inženjerstvo
NAZIV PREDMETA Elektrokemijsko inženjerstvo

Kod

KTB107

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Maja Kliškić

Bodovna vrijednost (ECTS)

6.5

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

30

30

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Student će biti sposoban sve aspekte kemijskog inženjerstva primijeniti na elektrokemijske procese. Također će se upoznati s osnovnim principima optimiranja elektrokemijskih procesa.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon uspješnog savladavanja predmeta student će moći:
- definirati sastavne dijelove u elektrokemijskom reaktoru, te opisati operacije u istom
- definirati koji se materijali koriste za izradu elektrokemijskih reaktora i njihovih sastavnih dijelova
- postaviti bilancu napona, materijala i energije u elektrokemijskom reaktoru
- razlikovati primarnu i sekundarnu raspodjelu struje i potencijala
- definirati osnovne tipove elektrokemijskih reaktora
- utvrditi i odabrati načine spajanja elektroda i reaktora u praksi

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod. Tehnologija elektrokemijskog procesa. Sastavni dijelovi i operacije u elektrokemijskom reaktoru.
2. tjedan: Brzina elektrokemijske reakcije i bilanca materijala.
3. tjedan: Minimum napona potrebnog za elektrolizu. Potrebni radni napon. Ravnoteža na elektrodi.
4. tjedan: Pojedinačne reakcije u elektrokemijskim reaktorima. Iskorištenje i bilanca energije.
5. tjedan: Transportni fenomeni u elektrokemijskim sustavima – kompleksni sustavi.
6. tjedan: Raspodjela struje i potencijala na radnoj elektrodi.
7. tjedan: Elektrokemijski reaktor s ravnim paralelnim elektrodama. Elektrokemijski reaktor anularne geometrije.
8. tjedan: Provjera znanja (I. kolokvij)
9. tjedan: Elektrokemijski reaktor s vibrirajućom ili rotirajućom elektrodom. Elektrokemijski reaktor s prirodnom konvencijom.
10. tjedan: Elektrokemijski reaktor s miješanjem mjehurićima plina.
11. tjedan: Elektrokemijski reaktor s poroznom elektrodom. Elektrokemijski reaktor s elektrodom od pokretljivih čestica.
12. tjedan: Opis i kvalifikacija elektrokemijskog reaktora.
13. tjedan: Zahtjevi pri izvedbi elektrokemijskog reaktora. Vrste materijala za izradu elektrokemijskog reaktora.
14. tjedan: Korozijski sustavi.
15. tjedan: Provjera znanja (II. kolokvij)
Vježbe: Raspodjela potencijala pri elektrolizi, Prirodna konvekcija, Prisilna konvekcija, Elektrokataliza, Elektrokemijska ispitivanja na rotirajućoj disk elektrodi, Elektrokemijska ispitivanja u protočnom reaktoru.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u iznosu od 80 % ukupne satnice, laboratorijske vježbe 100 %.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

2.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

3.5

Usmeni ispit

Pismeni ispit

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit može se položiti preko dva pismena kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60%. Svaki kolokvij sudjeluje u ocjeni s 40%, a vježbe s 20%.
U ispitnim rokovima polaže se usmeni ispit. Prag prolaznosti je 60%. Ocjene: 60 - 69% - dovoljan (2), 70 - 79% - dobar (3), 80 - 89% vrlo dobar (4), 90 - 100% - izvrstan (5).

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

K. Scott, Electrochemical Reaction Engineering, Academic Press, London, 1991.

1

F. Goodridge, K. Scott, Electrochemical Process Engineering, Plenum Publishing Corporation, New York, 1995.

1

S.Zečević, S. Gojković, B. Nikolić, Elektrohemijsko inženjerstvo, Tehnološko-metalurški fakultet, Beograd, 2001.

1

F. Lapicque, A. Strock, A. A. Wragg, Electrochemical Engineering and Energy, Plenum Publishing Corporation, New York, 1990.

1

Dopunska literatura

S. Zečević, S. Gojković, Elektrohemijsko inženjerstvo-zbirka zadataka, Tehnološko-metalurški fakultet, Beograd, 2001.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Anorganski procesi u heterogenim sustavima
NAZIV PREDMETA Anorganski procesi u heterogenim sustavima

Kod

KTB108

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Jelica Zelić

Bodovna vrijednost (ECTS)

8.0

Suradnici

Doc. dr. sc. Mario Nikola Mužek

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

45

15

30

15

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobljavanje studenata za usvajanje i primjenu stečenih znanja o temeljnim načelima kemijskih procesa stvaranja i dobivanja tehnički važnih materijala koji nastaju kod povišenih i visokih temperatura i o procesima koji omogućavaju uporabu takvih i sličnih materijala s posebnim osvrtom na tehnološko-ekonomske i ekološke aspekte.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog kolegija student će moći:
1. Primijeniti temeljna načela kemijskih procesa koji se vrše pri povišenim i visokim temperaturama u heterogenim sustavima.
2. Kategorizirati procese termičkih razlaganja.
3. Procijeniti uvjete za nastajanje i disocijaciju metalnih oksida.
4. Objasniti procese sinteriranja i mehanizme reakcija u čvrstom stanju.
5. Interpretirati fazne dijagrame sustava značajnih za proizvodnju cementa i za sintezu čistih sastojaka cementnog klinkera.
6. Ilustrirati načine primjene teorije redukcije metala u procesima visoke peći i pri metalotermijskoj redukciji metalnih oksida u proizvodnji ferolegura.
7. Koristiti teorijsku osnovu procesa oksidacije u procesima pročišćavanja metalnih talina pri proizvodnji čelika i drugih metala.
8. Objasniti teorijsku osnovu proizvodnje metala elektrolizom rastaljenih soli te proizvodnju tehničkog stakla iz silikatnih talina.
9. Objasniti kinetiku i mehanizam procesa hidratacije portlandskog cementa te predložiti procese hidratacije cement

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod. Opći principi i zakonitosti provedbe kemijskih procesa. Procesi termičkih razlaganja (dehidratacija i dehidroksilacija, termička disocijacija). Dehidratacija gipsa. Dehidratacijja i dehidroksilacija glina.
2. tjedan: Termička disocijacija metalnih oksida, hidroksida i sulfata. Afinitet metala prema kisiku i tlakovi disocijacije oksida. Model, mehanizam i uvjeti disocijacije karbonata.
Seminar: Termička disocijacija vapnenca i dobivanje vapna. Rješavanje zadataka.
3. tjedan: Procesi stvaranja tehničkih silikata. Procesi sinteriranja i reakcije u čvrstom stanju. Mehanizam reakcija. Pokretačka sila procesa. Mehanizam prijenosa tvari. Kemijske i fizikalne promjene tijekom sinteriranja.
Seminar: Fazni dijagrami stanja. Gibbsovo pravilo faza. Ternarni sustav CaO-SiO2-Al2O3 s područjima (zonama) pojave pojedinih tehničkih silikata. Rješavanje zadataka.
4. tjedan: Portlandski (silikatni) cement. Proizvodnja PC klinkera. Osnovni klinkerski minerali. Cementni moduli. Klasifikacija portlandskog cementa prema EN 197-1.
Seminar: Tehnološka shema proizvodnje portlandskog cementa. Proračun sirovinske smjese za proizvodnju portlandskog klinkera. Rješavanje zadataka.
5. tjedan: Tehnički silikati dobiveni sinteriranjem u reakcijskom sustavu SiO2-Al2O3. Klasični keramički materijali. Lončarska roba, crijep, porculan. Vatrostalni materijali.
Seminar: Fazni dijagram SiO2-Al2O3. Dijagram stabilnosti SiO2. Vatrostalni materijali temeljeni na MgO-SiO2 reakcijskom sustavu. Forsterit, periklas.
6. tjedan: Procesi stvaranja silikata i aluminata u talinama. Primjeri: vodeno staklo, aluminatni cement. Provjera znanja (I. kolokvij).
7. tjedan: Silikatne taline. Staklo. Definicija. Podjela i uloga glavnih iona u staklu. Karakteristike staklastog stanja. Rastakljivanje. Kristalizacija. Tehničko staklo. Kemijski sastav, podjela, svojstva i praktična primjena. Fizikalno-kemijska i mehanička svojstva stakla.
8. tjedan: Tehnološki proces i postupak dobivanja tehničkog stakla. Sirovine. Taljenje i pretvorba sirovina u staklo. Dijagram Na2O-SiO2. Oblikovanje i preradba stakla. Hlađenje i površinska obrada stakla.
Seminar: Tehnološka shema proizvodnje tehničkog stakla. Proračun sirovinske smjese za proizvodnju bezbojnog i obojenog (zelenog) stakla. Rješavanje zadataka.
9. tjedan: Dobivanje ugljičnih materijala, grafit, karbidi. Redukcija MeO s ugljikom i CO. Procesi u visokoj peći. Procesi pročišćavanja metalnih talina. Metalotermijske i elektrotermijske redukcije metalnih oksida u proizvodnji ferolegura.
Seminar: Primjeri redukcije MeO i pročišćavanja metala u industrijskoj praksi. Redukcija željezovih oksida i dobivanje željeza u visokoj peći. Čelik. Ferolegure.
10. tjedan: Elektroliza u talini. Elektroliza glinice i dobivanje aluminija. Gustoća struje. Anodni efekt. Tehnološka shema dobivanja aluminija. Rješavanje zadataka. Provjera znanja (II. kolokvij).
11. tjedan: Anorganski procesi u heterogenim sustavima pri niskim temperaturama. Hidratacija produkata termičkih razlaganja (gips, vapno). Reakcije hidratacije i očvršćivanja gipsa i vapna. Utjecajni čimbenici na reaktivnost vapna.
Seminar: Proizvodnja vapna i gipsa. Postrojenja, osnovne operacije i uređaji. Peći.
12. tjedan: Anorganski procesi u heterogenim sustavima pri niskim temperaturama. Procesi hidratacije, vezanja i očvršćivanja silikatnog cementa (portlandski cement). Mehanizam i kinetika hidratacije. Produkti hidratacije u sustavu cement-voda.
Seminar: Primjena termičkih metoda (DTA-TG/DTG) u kemiji cementa. Kinetika i mehanizam hidratacije portlandskog cementa. Rješavanje zadataka.
13. tjedan: Razvoj mikrostrukture i korozijska stabilnost cementnog kompozitnog veziva. Čimbenici koji utječu na čvrstoću betona. Hidratacija i vezanje aluminatnog cementa.
Seminar: Primjeri iz prakse. Utjecaj pucolanskih dodataka na čvrstoću i trajnost cementnog kompozita.
14. tjedan: Aditivi za cement i beton. Plastifikatori i superplastifikatori. Aeranti. Zamjenski dodaci cementu. Beton. Kompozitni materijali.
15. Uloga procesa hidratacije cementa u trajnom zbrinjavanju štetnih tvari i industrijskog otpada. Održivi razvoj i zaštita okoliša. Provjera znanja (III. kolokvij).
SEMINAR:
Tijekom semestra obrađuju se numerički zadaci (primjeri iz prakse) za izračunavanje procesnih parametara s prikazima dijagrama tijeka odabranih tehnoloških procesa (fizičko-kemijske osnove procesa, procesna oprema i utjecaj na okoliš), što zajedno s predavanjima čini jedinstvenu cjelinu.
VJEŽBE:
1. Određivanje reaktivnosti vapna ovisno o uvjetima pečenja vapnenca.
2. Određivanje veličine i raspodjele čestica metodom Andreasenove pipete.
3. Određivanje fizikalno-kemijskih svojstava silikatnog cementa (gustoća, specifična površina, normalna konzistencija, vrijeme vezanja, toplina hidratacije).
4. Određivanje kapaciteta izmjene kationa kod glina metodom amonijeva acetata i identifikacija glinenih minerala.
5. Određivanje kemijske otpornosti Na2O-CaO-SiO2 stakla.
6. Terenska nastava - posjet tehnološkim pogonima za proizvodnju betona, gipsa, vapna, portlandskog cementa i stakla.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Provedba i analiza odabranih procesa prema unaprijed zadanim uvjetima rada.
Svaki student je obvezan odraditi sve vježbe predviđene programom i terensku nastavu (100%). Nakon završenih vježbi obvezan je završni pismeni ispit.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

3.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

0.5

Esej

Seminarski rad

0.5

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit može se položiti preko tri (3) kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 45%. Prisutnost predavanjima od 80 do 100% je 10% ocjene. U ispitnim rokovima polaže se pismeni i usmeni ispit. Prag prolaznosti je 60%. Položeni jedan kolokvij (prethodna aktivnost) vrijedi i u ljetnom ispitnom roku s udjelom od 10% u ocjeni. Pismeni ispit ima udio 40%, a usmeni 50%. Studenti koji nisu položili ispit putem kolokvija polažu ispit preko pismenog i usmenog ispita u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 60 %, a pojedini oblik ispita učestvuje u ocjeni s po 50%.
Ocjene: 60%-70% - dovoljan, 71%-81% - dobar, 82%-92% -vrlo dobar, 93%-100% - odličan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

J. Zelić, Praktikum iz procesa anorganske industrije, Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu, Split, 2013. (recenzirani nastavni materijal)

1

www.ktf-split.hr http://www.ktf-split.hr/bib/nm/Procesi_an

Z. Osmanović, J. Zelić, Proizvodnja Portland-cementa, Univerzitetski udžbenik, Univerzitet u Tuzli, B&H, Tuzla, 2010., ISBN 978-9958-897-04-7.

5

www.knjiga.ba http://www.knjiga.ba/proizvodnja_portlandj_cem

J. Zelić, Z. Osmanović, Čvrstoća i trajnost cementnih kompozita, Sveučilišni udžbenik, Sveučilište u Splitu, 2014., ISBN 978-953-7803-01-8.

1

www.ktf-split.hr

R. Krstulović, Tehnološki procesi anorganske industrije, Sveučilišni udžbenik, Sveučilište u Splitu, Split, 1986.

5

Dopunska literatura

R. M. German, Sintering Theory and Practice, Wiley & Sons, Inc., New York, 1996, ISBN 978-0-471-05786-4.
M. Tecilazić-Stevanović, Osnovi tehnologije keramike, Univerzitet u Beogradu, Tehnološko-metalurški fakultet, Beograd, 1990., YU ISBN 86-7401-065-2.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj, (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave, (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Polimerizacijski procesi
NAZIV PREDMETA Polimerizacijski procesi

Kod

KTB109

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Izv. prof. dr. sc. Matko Erceg

Bodovna vrijednost (ECTS)

8.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

45

15

45

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

upoznavanje s mehanizmima i kinetikom polimerizacijskih reakcija (postupnih i lančanih) te njihovom tehnološkom provedbom
- rad u odgovarajućim proizvodnim pogonima i/ili laboratorijima
- razumijevanje važnosti polimera u suvremenom društvu

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Nema.

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- razlikovati osnovne vrste polimera
- nabrojiti ishodne sirovine za proizvodnju polimera
- razlikovati osnovne reakcije polimerizacije
- objasniti osnovne parametre za ispravno vođenje procesa polimerizacije
- objasniti koji se širokoprimjenjivi polimeri dobivaju kojim reakcijama polimerizacije
- provesti odabrane reakcije polimerizacije na laboratorijskoj opremi
- zaključiti o važnosti polimera u suvremenom društvu
- uporabiti stečena znanja u inženjerskoj praksi

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod. Svjetska proizvodnja polimera, glavne primjene polimera, povijesni razvoj organskih sintetskih polimera. Proizvodnja monomera za polimere iz petrokemijskih i obnovljivih sirovina.
2. tjedan: Podjela polimerizacijskih reakcija. Karakteristike postupnih i lančanih reakcija. Postupne polimerizacije. Mehanizam. Kinetika katalizirane polimerizacije. Kinetika nekatalizirane polimerizacije. Analitički izrazi za brzinu reakcije.
3. tjedan: Ovisnost prosječnog stupnja polimerizacije i prosječne molekulske mase o vremenu polimerizacije. Definicija prosječnih molekulskih masa. Floryjeva najvjerojatnija raspodjela molekulskih masa (brojčani i maseni prosjek).
4. tjedan: Modificirana Carothersova jednadžba: prosječna funkcionalnost i kritična konverzija. Carothersova jednadžba za nestehiometrijski omjer bifunkcionalnih monomera. Tehnička izvedba postupne polimerizacije (polimerizacija u masi, polimerizacija na međupovršini).
5. tjedan: Primjeri termoplastičnih postupnih polimera: poliesteri, polikarbonati, poliamidi (alifatski i aromatski), poliimidi, polisulfoni, poli(fenilen-oksid), poliuretani, polisiloksani. Teorija umreženja.
6. tjedan: Primjeri termoreaktivnih postupnih polimera: nezasićeni poliesteri i modificirani alkidi, fenolformaldehidni polimeri, epokidne smole). Lančane polimerizacije - karakteristike.
7. tjedan: Radikalne lančana polimerizacija, Vrste inicijatora. Mehanizam polimerizacije (inicijacija, propagacija i prijenos rasta lanca, terminacija). Brzina polimerizacije (analitički izraz). Kinetička duljina lanca. Prosječni stupanj polimerizacije i prosječna molekulska masa. Raspodjela molekulskih masa.
8. tjedan: Ionske lančane polimerizacije. Anionska polimerizacija: inicijatori, mehanizam, brzina polimerizacije, kinetička duljina lanca, prosječni stupanj polimerizacije, raspodjela molekulskih masa. Anionska polimerizacija: inicijatori, mehanizam, brzina polimerizacije, kinetička duljina lanca, prosječni stupanj polimerizacije, raspodjela molekulskih masa.
9. tjedan: Utjecaj temperature na brzinu polimerizacije. Stereospecifična polimerizacija. Sastav Ziegler-Natta katalizatora. Mehanizam stereospecifične polimerizacije. Osnovne karakteristike stereoregularnih polimera. Metaloceni. Polimerizacija uz metalocenske katalizatore.
10. tjedan: Primjeri lančanih polimera: polietilen, poli(vinil-klorid), polipropilen, polistiren, poli(metil-metakrilat), poliakrilonitril, poli(tetrafluoretilen)...
11. tjedan: Kopolimerizacija. Vrste kopolimera. Jednadžba kopolimerizacije. Eksperimentalno određivanje omjera reaktivnosti (Lewis –Mayo metoda). Allfrey-Price metoda određivanja pojedinačne reaktivnosti monomera u kopolimerizaciji. Raspodjela i prosječna duljina sekvencija u kopolimeru.
12. tjedan: Tehnička izvedba procesa polimerizacije. Homogena polimerizacija: u masi, u otopini. Heterogena polimerizacija: u masi, u otopini i u suspenziji.
13. tjedan: Polimerizacija u superkritičnom CO2. Industrijska proizvodnja širokoprimjenjivih polimera: polietilen niske gustoće i polietilen visoke gustoće (polimerizacija u cijevnom reaktoru i autoklavnom reaktoru). Polimerizacija etilena u suspenziji, u otopini i plisnkoj fazi.
14. tjedan: Borstar bimodalni postupak. Poli(vinil-klorid): proizvodnja i primjena. Polipropilen i polistiren (tehničke izvedbe polimerizacijskog procesa).
15. tjedan: Završno predavanje, rasprava, komentari, zaključci.
Laboratorijske vježbe:
Vježba 1. Sinteza fenol-formaldehidne smole.
Vježba 2. Poliesterifikacija adipinske kiseline s dietilen glikolom.
Vježba 3. Sinteza modificirane alkidne smole.
Vježba 4. Suspenzijska polimerizacija stirena.
Vježba 5. Emulzijska polimerizacija vinil-acetata.
Vježba 6. Priprava poli(vinil-alkohoal) alkoholizom poli(vinil-acetata).
Vježba 7. Sinteza poliamida 610 polimerizacijom na granici faza.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima i seminarima u 80%-tnom iznosu, a laboratorijskim vježbama u 100%-tnom iznosu od ukupnog fonda sati.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.5

Istraživanje

Praktični rad

0.3

Eksperimentalni rad

1.5

Referat

0.4

Priprema za kolokvij iz lab. v

0.7

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

1.2

Usmeni ispit

1.2

Pismeni ispit

1.2

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

KONTINUIRANO VREDNOVANJE putem dva kolokvija tijekom semestra:
Nazočnost na nastavi, A1(uspješnost=70 -100 %), udjel u ocjeni, k1 =0,10
Laboratorijske vježbe, A2(uspješnost=60 -100 %), udjel u ocjeni, k2 =0,20
I. kolokvij, A3 (uspješnost=60 -100 %), udjel u ocjeni, k3 =0,35
II. kolokvij, A4 (uspješnost=60 -100 %), udjel u ocjeni, k4 =0,35
OCJENA (%) = 0,10A1+0,20A2 + 0,35A3+ 0,35A4
ZAVRŠNO VREDNOVANJE putem cjelovitog pisanog i usmenog ispita provodi se u redovitim ispitnim rokovima kroz 4 ispitna termina:
Aktivnosti A1 i A2 vrednuju se na isti način kako je gore navedeno.
Pisani ispit, A5 (uspješnost=60 -100 %), udjel u ocjeni, k5 =0,30
Usmeni ispit, A6 (uspješnost=60 -100 %), udjel u ocjeni, k6 =0,40
OCJENA (%) = 0,10A1+0,20A2 + 0,30A5 + 0,40A6
Ocjene: 60 -70 % - dovoljan (2); 71-80 % - dobar (3); 81-90 % - vrlo dobar (4);
91-100 % - izvrstan (5).
Ukoliko je student položio samo jedan kolokvij tijekom kontinuirane provjere pristupa polaganju cjelovitog ispita u redovitim ispitnim rokovima a položeni dio gradiva mu se priznaje do kraja akademske godine kao dio pisanog ispita.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

H. Ulrich, Introduction to Industrial Polymers, Hanser Publishers, Munich, 1992.;

1

A. G. Odian, Principles of Polymerization, 4th edition, John Wiley & Sons, Inc., New York, 2004.

1

Z. Janović, Polimerizacije i polimeri, Kemija u industriji, Zagreb, 1997.;

2

F. Rodriguez, Polymer Science and Technology, Taylor and Francis, Philadelphia, 1996.

1

Dopunska literatura

H. Ulrich, Row Materials for Industrial Polymers, Hanser Publishers, Vienna 1988.;
A. Ravve, Principles of Polymer Chemistry, Plenum Press, London, 1995.;
G.M. Wells, Handbook of Petrochemicals and Processes, Ashgate Publishing Ltd, Aldershot, 1999.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Struktura i svojstva polimera
NAZIV PREDMETA Struktura i svojstva polimera

Kod

KTB201

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Izv. prof. dr. sc. Matko Erceg

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

usvajanje znanja o strukturnim svojstvima polimera
- sposobnost povezivanja strukture i svojstava polimera
- razumijevanje mehanizama razgradnje polimera
- sposobnost ispitivanja svojstava polimera suvremenim instrumentalnim metodama

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Nema.

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- razlikovati osnovne vrste polimera
- objasniti specifičnosti strukture polimera
- argumentirati povezanost strukture i svojstava polimera
- opisati osnovna svojstva polimera (mehanička, toplinska, optička, elektična)
- provesti ispitivanja toplinskih, mehaničkih i strukturnih svojstava polimera
- opisati mehanizme razgradnje polimera
- uporabiti stečena znanja u inženjerskoj praksi

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod. Osnovni pojmovi i terminologija. Vrste polimera: plastomeri, duromeri, elastomeri, elastoplastomeri.
2. tjedan: Struktura polimera: veličina makromolekule, molekulna masa, broj tipova mera, opći izgled makromolekule, konfiguracija makromolekule.
3. tjedan: Konformacija makromolekule. Nadmolekulna struktura.
4. tjedan: Fazna, fizička i deformacijska stanja polimera (termomehanička krivulja). Polimerni kapljeviti kristali.
5. tjedan: Temperature prijelaza: staklište, talište, kristalište. Diferencijalna pretražna kalorimetrija.
6. tjedan: Toplinska razgradnja polimera. Termogravimetrijska analiza.
7. tjedan: UV/VIS spektroskopija. Oksidacijska razgradnja. Ozonizacija.
8. tjedan: Fotokemijska i fotooksidacijska razgradnja. Ionizacijska razgradnja.
9. tjedan: Kemijska i mehanička razgradnja. Starenje. Biorazgradnja.
10. tjedan: Toplinska postojanost i gorivost polimera.
11. tjedan: Permeabilnost polimera. Toplinska svojstva polimera.
12. tjedan: Mehanička svojstva polimera.
13. tjedan: Optička svojstva polimera. Topljivost polimera.
14. tjedan: Električna svojstva polimera. Vodljivi polimeri.
15. tjedan: Infracrvena spektroskopija.
Vježbe: Identifikacija polimernih materijala primarnim testovima, , Viskozimetrijsko određivanje molekulne mase polimera, Identifikacija polimera i dodataka infracrvenom spektroskopijom, Određivanje staklišta termomehaničkom metodom, Određivanje staklišta i tališta diferencijalnom pretražnom kalorimetrijom, Ispitivanje strukture degradiranog poli(vinil-klorida) UV/VIS spektroskopijom, Termogravimetrijska analiza polimera, Određivanje tvrdoće po Shoreu.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u 80%-tnom iznosu, a laboratorijskim vježbama u 100%-tnom iznosu od ukupnog fonda sati.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

0.2

Priprema za kolokvij iz lab. v

0.4

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

0.8

Usmeni ispit

0.8

Pismeni ispit

0.8

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Kontinuirano vrjednovanje:
Cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 50%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 35%. Laboratorijske vježbe (uspješnost 50-100%) učestvuju u ocjeni 20%. Prisutnost predavanjima u 80-100%-tnom iznosu je 10% ocjene.
Završno vrjednovanje:
Studentima koji su položili jedan kolokvij (prethodna aktivnost) isti se priznaje kao dio ispita i to kao 10% ocjene. Preostali dio polažu pismeno i usmeno u redovitim ispitnim rokovima. Pismeni ispit u tom slučaju ima udio 30%, usmeni 40%, dok laboratorijske vježbe imaju udio 20%.
Studenti koji nisu položili niti jedan kolokvij polažu ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 50%, a pojedini oblik ispita učestvuje u ocjeni s po 40%. Laboratorijske vježbe učestvuju u ocjeni s udjelom 20%.
Ocjene: dovoljan (50-61%), dobar (62-74%), vrlo dobar (75-87%), izvrstan (88-100%).

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

T. Kovačić, Struktura i svojstva polimera, Kemijsko-tehnološki fakultet Split, Split, 2010.

5

Web knjižnica KTF-a

C. E. Carraher, Jr., Seymour/Carracher’s Polymer Chemistry, 4thEdition, Marcel Dekker Inc., New York, 1996.

1

I. M. Campbel, Introduction to Synthetic polymers, Oxford University Press, Oxford, 2000.

1

D. J. David, A. Misra, Relating Materials Properties to Structure, Technomic Publishing Co., Lancaster, 1999.

1

P. J. Haines, Thermal Methods of Analysis, Principles, Application and Problems, Blackie Academic &Professional, Glasgow, 1995.

1

Dopunska literatura

Z. Janović, Polimerizacije i polimeri, Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, Zagreb, 1997.
D. W. van Krevelen, Properties of Polymers, Elsevier Science B. V., Amsterdam, 1997.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Karakterizacija polimera
NAZIV PREDMETA Karakterizacija polimera

Kod

KTB202

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Nataša Stipanelov Vrandečić

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobiti studenta za razumijevanje termodinamičkog i kinetičkog ponašanja polimera, polimernih otopina i taljevina. Osposobiti studenta za karakterizaciju polimera različitim metodama.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita student je sposoban:
1. opisati specifična svojstva polimera, polimernih otopina i taljevina
2. opisati vezu između strukture i svojstava polimera
3. karakterizirati polimer odabranim analitičkim tehnikama
4. odrediti toplinska svojstva polimera
5. provoditi složeni eksperiment u laboratoriju, te interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja
6. sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati rezultate istraživanja

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod. Statistika polimernog lanca
2. tjedan: Konformacije polimernih molekula u razrijeđenoj otopini, funkcija raspodjele molekulnih masa
3. tjedan: Polimerne otopine: bubrenje i otapanje polimera, parametri topljivosti
4. tjedan: Statistička termodinamika polimernih otopina
5. tjedan: Teorija razrijeđenih polimernih otopina
6. tjedan: Fazne ravnoteže u polimernim sustavima: binarni sustavi, ternarni sustavi
7. tjedan: Teorija frakcioniranja
8. tjedan: Ponavljanje i provjera znanja (I. kolokvij)
9. tjedan: Polidisperznost i njeno određivanje
10. tjedan: Metode određivanja prosječnih molekulnih masa i dimenzija polimernog klupka: osmometrija, rasipanje svjetlosti
11. tjedan: Difuzija i ultracentrifugiranje, viskozimetrija
12. tjedan: Tečenje koncentriranih otopina i talina: reološke metode, krivulje tečenja. Veza tečenja i molekulnih parametara, veza tečenja i temperature polimerne taljevine
13. tjedan: Viskoznost koncentriranih polimernih otopina
14. tjedan: Toplinske metode analize
15. tjedan: Ponavljanje i provjera znanja (II. kolokvij)
Laboratorijske vježbe:
1. Bubrenje polimernih materijala
2. Frakcioniranje polimera frakcijskim taloženjem
3. Turbidimetrijska titracija
4. Viskozimetrijsko određivanje molekulne mase
5. Određivanje viskoznosti koncentriranih polimernih otopina rotacijskim viskozimetrom

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima (min. 70 %), laboratorijskim vježbama (100 %), izrada i prezentacija seminarskog rada

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

0.2

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

2.8

Usmeni ispit

1.4

Pismeni ispit

1.4

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

KONTINUIRANO VREDNOVANJE putem dva kolokvija tijekom semestra:
Nazočnost na nastavi, A1(uspješnost=70 -100 %), udjel u ocjeni, k1 =0,10
Laboratorijske vježbe, A2(uspješnost=60 -100 %), udjel u ocjeni, k2 =0,20
I. kolokvij, A3 (uspješnost=60 -100 %), udjel u ocjeni, k3 =0,35
II. kolokvij, A4 (uspješnost=60 -100 %), udjel u ocjeni, k4 =0,35
OCJENA (%) = 0,10A1+0,20A2 + 0,35A3+ 0,35A4
ZAVRŠNO VREDNOVANJE putem cjelovitog pisanog i usmenog ispita provodi se u redovitim ispitnim rokovima kroz 4 ispitna termina:
Aktivnosti A1 i A2 vrednuju se na isti način kako je gore navedeno.
Pisani ispit, A5 (uspješnost=60 -100 %), udjel u ocjeni, k5 =0,30
Usmeni ispit, A6 (uspješnost=60 -100 %), udjel u ocjeni, k6 =0,40
OCJENA (%) = 0,10A1+0,20A2 + 0,30A5 + 0,40A6
Ocjene: 60 -70 % - dovoljan (2); 71-80 % - dobar (3); 81-90 % - vrlo dobar (4);
91-100 % - izvrstan (5).
Ukoliko je student položio samo jedan kolokvij tijekom kontinuirane provjere pristupa polaganju cjelovitog ispita u redovitim ispitnim rokovima a položeni dio gradiva mu se priznaje do kraja akademske godine kao dio pisanog ispita.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

N. Stipanelov Vrandečić: Karakterizacija polimera, recenzirani nastavni materijali, Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2012.

1

web knjižnica KTF-a

I. Klarić: Karakterizacija polimera, Interna skripta, Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2010.

1

web knjižnica KTF-a

Dopunska literatura

L.H. Sperling, Introduction to Physical Polymer Science, 2nd Edition, John Wiley & Sons, Inc., 1992.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvođenja nastave i usvajanja znanja
(vještina), prati se na razini: (1) nastavnika, prihvaćanjem sugestija
polaznika i kolega, (2) fakulteta, provođenjem anketiranja polaznika o
kvaliteti nastave.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Proizvodnja polimernih tvorevina
NAZIV PREDMETA Proizvodnja polimernih tvorevina

Kod

KTB204

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Izv. prof. dr. sc. Matko Erceg

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

20

10

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

razumijevanje modernih postupaka prerade polimera
- razumijevanje modernih postupaka oporabe polimerog otpada
- primjena usvojenih temeljnih znanja u pronalaženju optimalnih rješenja u preradi i oporabi polimera

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Nema.

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- razlikovati i usporediti svojstva i ponašanje polimera u primjeni i procesu prerade
- objasniti važnost dodataka polimerima
- separirati i identificirati dodatke polimerima
- opisati postupke prerade polimera
- argumentirati izbor optimalne metode oporabe otpada
- argumentirati važnosti polimera u suvremenom društvu

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Povijest postupaka proizvodnje polimernih tvorevina. Hrvatska plastičarska industrija. osnovni pojmovi, nomenklatura polimera.
2. tjedan: Vrste polimera: plastomeri, duromeri, elastomeri, elastoplastomeri. Sistematika proizvodnje polimernih tvorevina. fazna i fizička stanja polimera.
3. tjedan: Mehanička i toplinska svojstva polimera.
4. tjedan: Reološka svojstva polimera
5. tjedan: Dodatci polimernim tvarima. Postupci oplemenjivanja polimernih tvari. Miješanje.
6. tjedan: Kontinuirani postupci praoblikovanja: kalandriranje, kontinuirano prevlačenje.
7. tjedan: Ekstrudiranje.
8. tjedan: Diskontinuirani postupci praoblikovanja: lijevanje, srašćivanje, izravno i posredno prešanje.
9. tjedan: Injekcijsko prešanje polimera.
10. tjedan: Posebni postupci injekcijskog prešanja polimera (plinsko, obrizgavanje, injekcijsko prešanje pjenastih otpresaka, intrudiranje, injekcijsko izvlačenje).
11. tjedan: Postupci preoblikovanja: toplo i hladno preoblikovanje, izvlačenje, stezanje.
12. tjedan: Ekstruzijsko i injekcijsko puhanje. Proizvodnja pjenastih i ojačanih polimernih tvorevina (laminiranje, namotavanje, štrcanje, pultrudiranje).
13. tjedan: Postupci naknadne obrade: odvajanjem čestica, postupci povezivanja (lijepljenje, zavarivanje). Oplemenjivanje površine polimernih izradaka.
14. tjedan: Površinska zaštita drugih materijala polimerima. Postupci oporabe plastičnog otpada.
15. tjedan: Postupci oporabe plastičnog otpada (nastavak). Završni komentar, zaključci.
Vježbe: Modificiranje svojstava polimera dodatcima, Separacija i identifikacija dodataka u polimernom materijalu, Priprava polimernih kompozita i polimernih nanokompozita, Određivanje indukcijskog vremena oksidacije i indukcijske temperature oksidacije, Utjecaj višekratnog recikliranja na toplinska svojstva polimera.
Terenska nastava: posjet tvornicama AD Plastik d.d., Solin i Fornix d.o.o., Dugi Rat.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u 80%-tnom iznosu, a laboratorijskim vježbama i terenskoj nastavi u 100%-tnom iznosu od ukupnog fonda sati.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

0.7

Referat

0.2

Priprema za kolokvij iz lab. v

0.4

Esej

Seminarski rad

Terenska nastava

0.3

Kolokviji

0.8

Usmeni ispit

0.8

Pismeni ispit

0.8

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Kontinuirano vrjednovanje:
Cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 50%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 35%. Laboratorijske vježbe (uspješnost 50-100%) učestvuju u ocjeni 20%. Prisutnost predavanjima u 80-100%-tnom iznosu je 10% ocjene.
Završno vrjednovanje:
Studentima koji su položili jedan kolokvij (prethodna aktivnost) isti se priznaje kao dio ispita i to kao 10% ocjene. Preostali dio polažu pismeno i usmeno u redovitim ispitnim rokovima. Pismeni ispit u tom slučaju ima udio 30%, usmeni 40%, dok laboratorijske vježbe imaju udio 20%.
Studenti koji nisu položili niti jedan kolokvij polažu ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 50%, a pojedini oblik ispita učestvuje u ocjeni s po 40%. Laboratorijske vježbe učestvuju u ocjeni s udjelom 20%.
Ocjene: dovoljan (50-61%), dobar (62-74%), vrlo dobar (75-87%), izvrstan (88-100%).

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

A. Rogić, I. Čatić, D. Godec, Polimeri i polimerne tvorevine, Društvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2008.

2

A. Azapagic, A. Emsley, I. Hamerton, Polymers, The Environment and Sustainable Development, Wiley, 2003.

1

M. Šercer, D. Opsenica, G. Barić, Oporaba plastike i gume, mtg topograf d.o.o., Zagreb, 2000.

1

J. Scheirs, Polymer Recycling: Science, Technology and Applications, John Wiley&Sons, Chichester, 1998.

1

Dopunska literatura

I. Čatić, F. Johannaber, Injekcijsko prešanje polimera i ostalih materijala, Društvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2004.; H. F. Gilles, Jr., J. R. Wagner, Jr., E. M. Mount, III., Extrusion: The Definitive Processing Guide and Handbook, William Andrew, Inc., New York, 2005.; L. Lundquist, Y. Leterrier, P. Sunderland, J.E. Manson, Life Cycle Engineering of Plastics, Elsevier, Oxford, 2000.; A. L. Andrady, Plastics and the Environment, Wiley-Interscience 2003.; Z. Janović, Polimerizacije i polimeri, Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, Zagreb, 1997.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Prirodni polimerni materijali
NAZIV PREDMETA Prirodni polimerni materijali

Kod

KTB205

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Branka Andričić

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje osnovnih teorijskih i praktičnih znanja o porijeklu i svojstvima prirodnih polimernih materijala i njihovoj primjeni.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- navesti prirodne polimere i njihovo porijeklo
- strukturu i svojstva prirodnih polimernih materijala
- područja uporabe prirodnih polimernih materijala
- razlikovati prirodna vlakna na temelju karakteristika gorenja.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Pregled osnovnih pojmova o polimerima i polimernim materijalima. Osnovne značajke makromolekula.
2. tjedan: Podjela prirodnih polimernih materijala. PLA i PHB: sinteza i svojstva. Molekulska i nadmolekulska struktura prirodnih polimera.
3. tjedan: Škrob: struktura i svojstva. Modifikacija i primjena škroba.
4. tjedan: Struktura i svojstva celuloze. Mikrokristalična celuloza. Prirodna celulozna vlakna. Mercerizacija i umreživanje pamuka.
5. tjedan: Regenerirana celuloza. Celulozni derivati. Alginska kiselina i alginati. Svojstva i primjena alginata. Izmjena iona.
6. tjedan: Ostali polisaharidi. Struktura lignina, svojstva, primjena.
7. tjedan: Ponavljanje. Provjera znanja (II. kolokvij)
8. tjedan: Aminokiseline u proteinima. Primarna, sekundarna i tercijarna struktura proteina.
9. tjedan: Proteinska vlakna. Struktura i svojstva svile. Vuna. Struktura i svojstva.
10. tjedan: Struktura i svojstva kolagena. Materijali na osnovi kolagena.
11. tjedan: Kazein. Struktura, fazna separacija, primjena. Svojstva prirodnih vlakana.
12 tjedan: Prirodni kaučuk. Derivati prirodnog kaučuka. Mastikacija i vulkanizacija kaučuka.
13. tjedan: Oblikovanje kaučuka i proizvodnja gume. Oporaba gume. Regeneracija kaučuka.
14. tjedan: Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Prirodne smole.
15. tjedan: Ponavljanje. Provjera znanja (II. kolokvij)
Laboratorijske vježbe:
Vježba1. Priprema termoplastičnog škroba
Vježba 2. Regeneracija celuloze. Identifikacija prirodnih vlakana metodom gorenja
Vježba 3. Imobilizacija pekarskog kvasca na alginatu
Vježba 4. Bubrenje želatine
Vježba 5. Izolacija kazeina i priprava kazeinskog ljepila

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u iznosu od 80 % ukupne satnice, vježbama 100%.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

0.5

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Pripreme za kolokvij iz vježbi

0.5

Esej

Seminarski rad

Terenska nastava

Kolokviji

0.8

Usmeni ispit

0.4

Pismeni ispit

0.8

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 35%. Ocjena iz vježbi učestvuje u konačnoj ocjeni s 30%. U ispitnim rokovima polaže se pismeni i usmeni ispit. Prag prolaznosti je 60%. Pismeni ispit u ukupnoj ocjeni ima udio 35%, a usmeni 35% (vježbe 30%).
Ocjene: 60%-70% - dovoljan, 71%-80% - dobar,81%-90% -vrlo dobar, 91%-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

B. Andričić, Prirodni polimerni materijali, Priručnik, Sveučilište u Splitu, Split, 2008.

1

Web knjižnica KTF-a

Dopunska literatura

C. E. Carracher, Seymour/Carraher’s Polymer Chemistry, 4th Ed., Marcel Dekker, New York, 1996.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra
studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Premazi
NAZIV PREDMETA Premazi

Kod

KTB206

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Nataša Stipanelov Vrandečić

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Student stječe osnovna teorijska i praktična znanja o strukturi i karakteristikama površinskih premaza, industrijskim procesima proizvodnje premaza i o primjeni premaza u različitim područjima.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita student je sposoban:
1. definirati vrste i funkcije premaza
2. nabrojiti komponente premaza i opisati njihove karakteristike
3. opisati proces proizvodnje premaza
4. objasniti važnost reoloških svojstava premaza
5. provoditi eksperiment i mjerenje u laboratoriju, te interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja
6. sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati stručne sadržaje

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod: osnovne značajke, definicije, povijesni razvoj premaza, podjela i primjena premaza
2. tjedan: Sastav premaza i uloga osnovnih komponenata
3. tjedan: Veziva: Prirodni polimeri, Ulja i masne kiseline, Uljno-smola veziva
4. tjedan: Alkidne smole, Poliuretani i uretanski alkidi
5. tjedan: Akrilni polimeri, Amino smole
6. tjedan: Fenol-formaldehidne smole, Epoksidne smole, Poliesterske smole
7. tjedan: Vinilni polimeri, Silikonske smole, Klorirana guma
8. tjedan: Emulzijski i disperzijski polimeri, Ne-vodeni disperzijski polimeri, Premazi na vodenoj osnovi
9. tjedan: Premazi za elektro nanošenje, Premazi s velikim udjelom čvrste tvari, Premazi koji očvršćivaju zračenjem, Praškasti premazi
Provjera znanja (I. kolokvij)
10. tjedan: Pigmenti: Zahtjevi na kvalitetu pigmenta, Podjela pigmenata, Struktura pigmenta i proces dispergiranja, Pigmenti koji imaju zaštitnu ulogu
11. tjedan: Otapala i razrjeđivači, Moć otapanja, Parametri topljivost, Utjecaj otapala na viskoznost, Isparavanje otapala iz premaza
12. tjedan: Dodatci za premaze
13. tjedan: Industrijski procesi proizvodnje premaza, Uređaji za proizvodnju premaza
14. tjedan: Reološka svojstva premaza: Osnovni pojmovi, Viskoznost otopina i disperzija, Viskoznost polimernih otopina, Reološka svojstva premaza tijekom proizvodnje, skladištenja i nanošenja premaza
15. tjedan: Metode nanošenja premaza. Trajnost premaza
Provjera znanja (II. kolokvij)
Laboratorijske vježbe:
1. Sinteza polimernog veziva. Analiza sirovina i proizvoda
2. Analiza alkidnih i akilnih premaza FT-IR spektroskopijom
3. Analiza premaza diferencijalnom pretražnom kalorimetrijom
4. Analiza premaza: određivanje hlapljivih tvari, određivanje suhe tvari
5. Određivanje viskoznosti premaza po Fordu
6. Određivanje relativne gustoće areometrom
7. Određivanje toplinske postojanosti premaza termogravimetrijskom analizom

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima (min. 70 %), laboratorijskim vježbama (100 %)

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

0.8

Referat

0.2

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

3.0

Usmeni ispit

1.5

Pismeni ispit

1.5

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

KONTINUIRANO VREDNOVANJE putem dva kolokvija tijekom semestra:
Nazočnost na nastavi, A1(uspješnost=70 -100 %), udjel u ocjeni, k1 =0,10
Laboratorijske vježbe, A2(uspješnost=60 -100 %), udjel u ocjeni, k2 =0,20
I. kolokvij, A3 (uspješnost=60 -100 %), udjel u ocjeni, k3 =0,35
II. kolokvij, A4 (uspješnost=60 -100 %), udjel u ocjeni, k4 =0,35
OCJENA (%) = 0,10A1+0,20A2 + 0,35A3+ 0,35A4
ZAVRŠNO VREDNOVANJE putem cjelovitog pisanog i usmenog ispita provodi se u redovitim ispitnim rokovima kroz 4 ispitna termina:
Aktivnosti A1 i A2 vrednuju se na isti način kako je gore navedeno.
Pisani ispit, A5 (uspješnost=60 -100 %), udjel u ocjeni, k5 =0,30
Usmeni ispit, A6 (uspješnost=60 -100 %), udjel u ocjeni, k6 =0,40
OCJENA (%) = 0,10A1+0,20A2 + 0,30A5 + 0,40A6
Ocjene: 60 -70 % - dovoljan (2); 71-80 % - dobar (3); 81-90 % - vrlo dobar (4);
91-100 % - izvrstan (5).
Ukoliko je student položio samo jedan kolokvij tijekom kontinuirane provjere pristupa polaganju cjelovitog ispita u redovitim ispitnim rokovima a položeni dio gradiva mu se priznaje do kraja akademske godine kao dio pisanog ispita.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

N. Stipanelov Vrandečić, Premazi, nastavni materijali u obliku PPT prezentacije, 2013.

0

web KTF-a

R. Lambourne and T.A. Strivens (Edit.), Paint and surface coatings, Woodhead publishing Ltd., Cambridge, 1999.

1

Dopunska literatura

D, Stoye and W. Freitag, Resins for Coatings, Hanser Publisher, Cincinnati, 1996.
Z. Janović: Polimerizacije i polimeri, Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa , Zagreb, 1997

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvođenja nastave i usvajanja znanja (vještina), prati se na razini: (1) nastavnika, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega, (2) fakulteta, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Staklo i keramički materijali
NAZIV PREDMETA Staklo i keramički materijali

Kod

KTB207

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Jelica Zelić

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Doc. dr. sc. Mario Nikola Mužek

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

20

10

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobljavanje studenata za usvajanje i primjenu osnovnih procesa u staklarskoj i keramičkoj proizvodnji s kemijsko inženjerskim aspektima proizvodnje, kontrole i primjene tehnički važnih keramičkih materijala.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita studenti će moći:
1. Klasificirati keramičke materijale obzirom na njihova svojstva i primjenu.
2. Procijeniti međusobnu povezanost mikrostrukture, svojstva i proizvodnje tradicionalnih i naprednih keramičkih materijala.
3. Objasniti svojstva i ponašanje glinenih minerala u sustavu voda-glina ovisno o strukturi glinenih minerala.
4. Objasniti razliku u strukturi crijepa keramičkog materijala ovisno o procesima sušenja i pečenja (sinteriranja).
5. Klasificirati tehničko staklo.
6. Objasniti svojstva staklene taline i razlog pojave grešaka u staklu.
7. Procijeniti utjecaj okoliša (atmosferilije) na trajnost tehničkog stakla.
8. Procijeniti kvalitetu sirovina i gotovih proizvoda pomoću kemijskih i fizikalnih parametara.
9. Izabrati ispravan inženjerski pristup u izboru sirovina i procesnih parametara u proizvodnji stakla i keramike polazeći od stečenog znanja.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod. Povijest, razvoj i značenje staklarske i keramičke industrije.
2. tjedan: Definicija, sastav i struktura tehničkog stakla. Fizikalno-kemijska i mehanička svojstva stakla. Vrste stakla.
3. tjedan: Osnovni procesi u proizvodnji stakla. Sirovine i osnovni zahtjevi za kvalitetom sirovina. Dijagram Na2O-SiO2.
4. tjedan: Proračun i priprema sirovinske mješavine za proizvodnju bezbojnog i obojenog (zelenog) stakla.
5. tjedan: Proces taljenja stakla. Osnovne operacije i uređaji. Peći. Svojstva staklenih talina. Greške u staklu. Kristalizacija. Rastakljivanje. Viskoznost.
6. tjedan: Postupci oblikovanja stakla (puhanje, valjanje, izvlačenje, prešanje). Uređaji.
7. tjedan: Hlađenje i površinska obrada stakla. Bojenje. Staklokeramika.
8. tjedan: Provjera znanja (I. kolokvij).
9. tjedan: Definicija i podjela keramike. Tradicionalni napredni keramički materijali.
10. tjedan: Prirodne mineralne sirovine. Sinteza keramičkih prahova. Fazni dijagrami sustava važnih za keramiku.
11. tjedan: Struktura i svojstva glinenih minerala. Fenomeni ionske izmjene kod glina. Sustav glina-voda. Karakterizacija keramičkih masa (reološka svojstva, plastičnost, i dr.).
12. tjedan: Oblikovanje keramičkih proizvoda (lijevanje, prešanje, tokarenje, ekstruzija, itd.). Procesi sušenja i pečenja sirovih proizvoda. Procesi sinteriranja i reakcije u čvrstom stanju.
13. tjedan: Pregled važnih tradicionalnih keramičkih materijala, njihova svojstva i primjena. Prikazi dijagrama tijeka proizvodnje s posebnim osvrtom na fizičko-kemijske osnove procesa, procesnu opremu i okoliš.
14. tjedan: Pregled važnih naprednih keramičkih materijala, njihova svojstva i primjena. Prikazi dijagrama tijeka proizvodnje s posebnim osvrtom na fizičko-kemijske osnove procesa, procesnu opremu i okoliš.
15. tjedan: Provjera znanja (II. kolokvij).
VJEŽBE:
1. Određivanje kapaciteta izmjene kationa kod glina metodom amonijeva acetata. Identifikacija glinenih minerala.
2. Primjena toplinske analize (DTA-TG/DTG) i infracrvene spektroskopije (FTIR) u analizi glina.
3. Određivanje poroznosti sinteriranog keramičkog tijela.
4. Izrada tradicionalne keramike u laboratorijskom mjerilu lijevanjem.
5. Određivanje hidrauličke otpornosti tehničkog stakla.
6. Terenska nastava - posjet tehnološkim pogonima za proizvodnju stakla i keramičkih proizvoda.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Provedba i analiza odabranih procesa prema unaprijed zadanim uvjetima rada.
Svaki student je obvezan odraditi sve vježbe predviđene programom i terensku nastavu (100%). Nakon završenih vježbi obvezan je završni pismeni ispit.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

0.5

Referat

0.5

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit može se položiti preko dva (2) kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 45%. Prisutnost predavanjima od 80 do 100% je 10% ocjene. U ispitnim rokovima polaže se pismeni i usmeni ispit. Prag prolaznosti je 60%. Položeni jedan kolokvij (prethodna aktivnost) vrijedi i u ljetnom ispitnom roku s udjelom od 10% u ocjeni. Pismeni ispit ima udio 40%, a usmeni 50%. Studenti koji nisu položili ispit putem kolokvija polažu ispit preko pismenog i usmenog ispita u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 60 %, a pojedini oblik ispita učestvuje u ocjeni s po 50%.
Ocjene: 60%-70% - dovoljan, 71%-81% - dobar, 82%-92% -vrlo dobar, 93%-100% - odličan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

J. Zelić, Praktikum iz procesa anorganske industrije, Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu, Split, 2013. (recenzirani i objavljeni nastavni materijali)

1

www.ktf-split.hr http:// www.ktf-split.hr/bib/nm/Procesi _an

J. Zelić, Engineering of Selected Inorganic Materials/ Inženjerstvo odabranih anorganskih materijala, (na engleskom jeziku), Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu, Split, 2013 (recenzirani i objavljeni nastavni materijali)

1

www.ktf-split.hr http:// www.ktf-split.hr/bib/nm/Inzenjerstv

J. Zelić, Engineering of Selected Inorganic Materials/ Inženjerstvo odabranih anorganskih materijala, (na engleskom jeziku), Sveučilišni udžbenik, Sveučilište u Splitu, Split, 2014, u postupku recenzije.

0

Dopunska literatura

R. A. McCauley, Corrosion of Ceramic and Composite Materials, 3rd Ed., CRC Press, 2013, ISBN 0-8247-5366-6.
M. Tecilazić-Stevanović, Osnovi tehnologije keramike, Univerzitet u Beogradu, Tehnološko-metalurški fakultet, Beograd, 1990., YU ISBN 86-7401-065-2

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj, (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave, (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Novi anorganski materijali
NAZIV PREDMETA Novi anorganski materijali

Kod

KTB208

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Pero Dabić

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Doc. dr. sc. Damir Barbir

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje znanja o suvremenim anorganskim materijalima s opisom tehnologija priprave te mogućnostima primijene
- osposobiti studente za samostalnu pripravu i procjenu svojstva pojedinih suvremenih anorganskih materijala .

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- definirati i razlikovati vrste suvremenih anorganskih materijala
- osnove tehnologije priprave novih anorganskih materijala
- karakterizirati nanostrukturirane materijale i njihovu primjenu u novim procesnim tehnologijama
- zaključiti o važnosti sinteze novih anorganskih materijala u suvremenom društvu
- samostalna priprava i procjena svojstva pojedinih novih anorganskih materijala

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: uvod, sadržaj kolegija, osnovne definicije, značaj istraživanja materijala, održive tehnologije i utjecaj na okoliš
2. tjedan: metalna stakla, svojstva, metode karakterizacije, načini dobivanja, značaj i primjena
3. tjedan: staklokeramika, svojstva, metode karakterizacije, načini dobivanja, značaj i primjena
4. tjedan: supravodljivi materijali, povijesni pregled otkrića, svojstva i karakterizacija, Meissnerov efekt, Josephsonov efekt
5. tjedan: supravodljivi materijali, tip I i tip II, primjena, nove tehnologije na osnovi supravodljivih materijala, primjeri primjene
6. tjedan: osnovi nanotehnologije, povijesni razvoj i dostignuća, pregled važnijih nanostrukturiranih materijala
7. tjedan: pismena provjera znanja - I. kolokvij
8. tjedan: sol-gel tehnologija, povijesni pregled razvoja, osnovni pojmovi, procesi pri sol-gel postupcima, slijed operacija za dobivanje silikatnih stakala
9. tjedan: sol-gel tehnologija, postupci priprave tankih filmova, dobivanje nanopraha, primjena
10. tjedan: sol-gel tehnologija, dobivanje anorganskih membrana s nanoporama i aktivnim katalitičkim svojstvima, praktični primjeri primijene anorganskih membrana
11. tjedan: CVD i PECVD tehnologije priprave nanostrukturiranih materijala
12. tjedan: Optička vlakna i fotoosjetljivi anorganski materijali, svojstva, načini dobivanja i primjena
13. tjedan: Biokeramika, osnovni pojmovi, vrste, svojstva, načini dobivanja i primjena
14. tjedan: Anorganski polimeri, osnovni pojmovi, vrste, svojstva, načini dobivanja i primjena
15. tjedan: pismena provjera znanja - II. kolokvij
Laboratorijske vježbe:
Vježba 1. Priprava silika gela sol-gel postupkom
Vježba 2. Elektrokemijska metoda priprave koloidnog srebra
Vježba 3. Sinteza koloidnog srebra kemijskim taloženjem
Vježba 4. Priprava stabilnih suspenzija nanočestica željezovih oksida -ferrofluida iz vodenih otopina
Vježba 5. Priprava fotonaponske ćelije na osnovi nanokristaličnog titanijeva oksida
Vježba 6. Sinteza zeolita A hidrotermalnim postupkom

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

2.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

0.2

Priprema za kolokvije za izvođ

0.3

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

Pismeni ispit

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Kontinuirano vrjednovanje:
Cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 35%. Laboratorijske vježbe učestvuju u ocjeni 20%. Prisutnost predavanjima u 80-100%-tnom iznosu je 10% ocjene.
Završno vrjednovanje:
Studentima koji su položili jedan kolokvij, isti se priznaje kao dio ispita i to kao 35% ocjene. Preostali dio polažu pismeno u redovitim ispitnim rokovima. Pismeni ispit ukoliko nije položen niti jedan kolokvij ima udio u ocjeni 70%, dok laboratorijske vježbe imaju udio 20%.
Ocjene: dovoljan (50-61%), dobar (62-74%), vrlo dobar (75-87%), izvrstan (88-100%).

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

J.K. West, Chemical Processing of Advanced Materials, John Wiley & Sons Inc., New York, 1992.

1

L. Theodore, Nanotechnology-Basic Calculations for Engineers and Scientists, John Wiley & Sons Inc., New York, 2006.

1

J. D. Wright, N.A.J.M. Sommerdijk, Sol-Gel Materijals, Chemistry and Applications, CRC Press, Boca Raton, 2006.

1

M. Aparicio, A. Jitianu, L. C. Klein, Sol-Gel Processing for Conventional and Alternative Energy, Springer, New York, 2012.

1

P. Dabic, Novi anorganski materijali - laboratorijske vježbe, KTF, 2013.

1

WEB KTF-a

Dopunska literatura

R.W. Dull et al., A Teacher`s Guide to Superconductivity for High School Studets, Oak Ridge National Laboratory, WWW-Book, 2001.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj- studentska anketa; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave- godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita;
(3) Nastavničkoj razini:
- vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi
- praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Tehnologija građevnih materijala
NAZIV PREDMETA Tehnologija građevnih materijala

Kod

KTB209

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Izv. prof. dr. sc. Dražan Jozić

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje osnovnih teorijskih i praktičnih znanja o materijalima korištenim u graditeljstvu kao i procesnim uvjetima proizvodnje i priprave kompozitnih materijala. Stjecanje osnova karakterizacije i zaštite materijala u različitim uvjetima primjene.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da će moći:
1. Pripremiti uzorke za standardne procedure ispitivanja materijala u graditeljstvu
2. Provesti ispitivanja fizikalno kemijskih parametara bitnih za mineralnih veziva sukladno procedurama propisanim standardnim normama za mineralna veziva
3. Procijeniti vrstu vezivnog materijala pogodnog za uporabu u različitim uvjetima primjene građevnih materijala
4. Pripraviti mortove i betone prema zadanim specifikacijama
5. Procijeniti materijale pogodne za hidroizolaciju

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Opis i pregled sadržaja kolegija. Uvodne napomene. Podjela gradiva i njihova svojstva, Prirodna gradiva, Umjetna gradiva, Gradiva primjenjiva kao konstrukcijski i/ili izolacijski materijali.
2. tjedan: Fizikalna i fizikalno-mehanička svojstva gradiva, Kemijska svojstva gradiva. Provjera kakvoće gradiva.
3. tjedan: Osnove o gradivnim materijalima (Kamen, Drvo, Građevinska keramika, Staklo, Metali, Polimerni materijali). Veziva (zračna i hidraulična veziva).Mortovi i žbuke.
4. tjedan: Procesi termičkih razlaganja karbonata i dobivanje vapnenog veziva. Standardne metode ispitivanja i karakterizacije vapna. Vježbe: Priprava živog vapna i mjerenje reaktivnost vapna.
5. tjedan: Tehnologija proizvodnje gipsa, i njegova primjena u graditeljstvu, Standardne metode ispitivanja gipsa
6. tjedan: Prvi kolokvij
7. tjedan: Proizvodnja portland cementa. Norme i podjela cemenata, Kemijski i mineraloški sastav cementa. Vježbe: Određivanje specifične površine, gustoće i veličine čestica mineralnih veziva
8. tjedan: Hidratacija cementa. Cementi posebne namjene. Mineralni dodatci cementima. Vježbe: Određivanje normalne konzistencije, brzine vezanja cementa i stalnosti volumena cementnih kompozita
9. tjedan: Kemijski dodatci cementima. Ispitivanje kakvoće cementa. Cementni mortovi. Ispitivanje fizikalnih svojstva mortova. Vježbe: Priprava cementnih mortova sa i bez dodatka aditiva, reološka svojstva cementnog kompozita (morta, betona)
10. tjedan: Tehnologije priprave betona. Metode ispitivanja proizvedenog i ugrađenog betona, Betoni posebne namjene. Agregati za pripravu betona. Proizvodnja agregata za beton. Fizikalna svojstva agregata. Metode ispitivanja agregata. Vježbe: Ispitivanje mehaničkih svojstava cementnih mortova
11. tjedan: Otpornost cementnih kompozita na uvjete izloženosti agresivnim sredinama. Dodatci koji se koriste u svrhu povećanja trajnosti i stabilnosti kompozitnih materijala, Metode praćenja (monitoring) stanja konstrukcija. Vježbe: Brza metoda mjerenja otpornosti cementnog kompozita na penetraciju klorida
12 tjedan: Glina i glineni minerali kao mineralne sirovine za proizvodnju građevnih materijala. Vježbe: Određivanje kapaciteta izmjene iona kod glinenih minerala
13. tjedan: Materijali za toplinsku i zvučnu izolaciju u graditeljstvu
14. tjedan: Hidroizolacijski materijali u graditeljstvu. Tehnike i metode reparacije građevnih materijala. Vježbe: Prionjivost hidroizolacijskih materijala na betonsku podlogu (pull off test)
15. tjedan: Drugi kolokvij

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Nazočnost na predavanjima u iznosu od 70% do 100%, a na vježbama od 100% ukupne satnice.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

0.7

Referat

0.3

Priprema za eksperimentalni ra

0.3

Esej

Seminarski rad

Samostalni rad

0.5

Kolokviji

0.6

Usmeni ispit

0.8

Pismeni ispit

0.8

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija tijekom semestra. Minimum za uspješno položen kolokvij je granica od 50% riješenog testa. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s udjelom od 40%. Prisutnost na predavanjima od 70 do 100% predstavlja udio od 5% ocjene dok je prisutnost na Laboratorijskim vježbama od 100% udio od 15% ocjene. U ispitnim rokovima polaže se pismeni i usmeni ispit. Minimum za prolaznost je 50% riješenog testa. Položeni jedan kolokvij (prethodna aktivnost) vrijedi i u ljetnom ispitnom roku s udjelom od 15% u ocjeni. Pismeni ispit ima udio 25%, a usmeni 40%. Studenti koji nisu položili ispit putem kolokvija polažu ispit preko pismenog i usmenog ispita u redovitim ispitnim rokovima. Granica za prolaznosti je 50 % riješenog testa, a pojedini oblik ispita učestvuje u ocjeni s udjelom od 50%.
Ocjene: 50%-61% - dovoljan, 62%-74% - dobar,75%-87% -vrlo dobar, 88%-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Andrija Đureković; Cement, cementni kompozit i dodaci za beton, Školska knjiga, Zagreb 1996.

1

H.F.W. Taylor; Cement chemistry, 2nd edition, Thomas Telford Publishing, Thomas Telford Services Ltd, London, 1997.

1

Pierre-Claude Aïtcin, Sidney Mindess; Sustainability of Concrete, Spon Press, Oxon 2011.

1

Dopunska literatura

Odabrani članci iz časopisa po preporuci predmetnog nastavnika

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

1. praćenje sugestija i reakcija studenata tijekom semestra
2. studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Nemetalni kompoziti
NAZIV PREDMETA Nemetalni kompoziti

Kod

KTB210

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Pero Dabić

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

spoznaje o važnosti nemetalnih kompozita programiranih svojstava u suvremenom društvu.
- saznanja o tehnologijama dobivanja takvih materijala.
- samostalna priprava i procjena svojstava takvih materijala.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Nema.

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita studentu se omogućuju znanja o:
- vrstama nemetalnih kompozitnih materijala
- postupcima pripreme nemetalnih kompozitnih materijala
- sastavu, strukturi i svojstvima nemetalnih kompozitnih materijala
- važnosti nemetalnih kompozita u suvremenom društvu

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvodno predavanje
2. tjedan: Kompozitni nemetalni materijali. Vrste i svojstva.
3. tjedan: Hidraulična mineralna veziva i kompoziti.
4. tjedan: Mineralni i zamjenski dodatci kod dobivanja cementnih kompozita.
5. tjedan: Dodatci za cementne kompozite programiranih svojstava.
6. tjedan: Betoni. Beton na bazi cementnog veziva.
7. tjedan:Svježi i očvrsli beton.
8. tjedan: Provjera znanja (1. kolokvij);
9. tjedan: Lagani betoni.
10. tjedan: Keramički i biokeramički kompoziti i materijali.
11. tjedan: Selektivne anorganske membrane.
12. tjedan: Složeni nemetalni katalizatori.
13. tjedan: Ugljični kompozitni materijali. Ostali nemetalni kompozitni materijali.
14. tjedan: Završni komentari, rasprava, zaključci. Provjera znanja (2. kolokvij);
Laboratorijske vježbe:
Vježba 1. Priprava cementnih kompozita uz primjenu zamjenskih dodataka.
Vježba 2. Određivanje fizikalno-kemijskih svojstava cementnih kompozita.
Vježba 3. Određivanje topline hidratacije cementnih kompozita.
Vježba 4. Kompozitni materijali na bazi crvenog mulja.
Vježba 5. Analiza nemetalnih kompozita primjenom EDXRF tehnike.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisutvovanje predavanjima u 80%-tnom iznosu, a laboratorijskim vježbama u 100%-tnom iznosu od ukupnog fonda sati.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

2.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

0.2

Priprema za kolokvij iz lab. v

0.3

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

Pismeni ispit

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Kontinuirano vrjednovanje:
Cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 35%. Laboratorijske vježbe učestvuju u ocjeni 20%. Prisutnost predavanjima u 80-100%-tnom iznosu je 10% ocjene.
Završno vrjednovanje:
Studentima koji su položili jedan kolokvij, isti se priznaje kao dio ispita i to kao 35% ocjene. Preostali dio polažu pismeno u redovitim ispitnim rokovima. Pismeni ispit u tom slučaju ima udio 70%, dok laboratorijske vježbe imaju udio 20%.
Studenti koji nisu položili niti jedan kolokvij polažu cjeloviti ispit u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 60%. Laboratorijske vježbe učestvuju u ocjeni s udjelom 20%.
Ocjene: dovoljan (60-70%), dobar (71-80%), vrlo dobar (81-90%), izvrstan (91-100%).

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

S. K. Mazumdar, Composites Manufacturing, Material Product, and Process Engineering, CRC Press, New York, 2002.

1

L. W. D. Callister, Materials Science and Engineering, John Wiley & Sons, Inc., New York, 1994.

1

L. Hench, J. K. West, Chemical Processing of Advanced Materials, John Wiley & Sons, Inc., New York, 1992.

1

Dopunska literatura

S. N. Ghosh, Cement and Concrete Science Technology, Vol. 1., Part I, ABI Books Private Limited, New Delhi, 1991.; Application of Admixtures in Concrete, Ed. A. M. Paillere, E & FN SPON, London, 1995.; P. Bartos, Fresh Concrete, Properties and Test, Elsevier, Amsterdam, 1992.; A. Đureković, Cement, cementni kompozit i dodaci za beton, IGH i Školska knjiga, Zagreb, 1996.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi
- godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita
- praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Struktura i svojstva anorganskih nemetalnih materijala
NAZIV PREDMETA Struktura i svojstva anorganskih nemetalnih materijala

Kod

KTB211

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Jelica Zelić

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Doc. dr. sc. Mario Nikola Mužek

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobljavanje studenata za usvajanje i primjenu temeljnih znanja o strukturi i
svojstvima anorganskih nemetalnih materijala te o metodama ispitivanja, kao važnih preduvjeta u dobivanju materijala ciljanih svojstava.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog kolegija studenti će moći:
1. Objasniti pojam minerala, kristala i amorfnog stanja.
2. Obrazložiti temeljne pojmove i zakonitosti kristalografije.
3. Kategorizirati elemente simetrije kristala i kristalne sustave.
4. Objasniti međuatomske veze u kristalima i pravilno pakiranje atoma u kristalnoj strukturi.
5. Opisati temeljne pojmove, veličine i zakonitosti kod rendgenske difrakcijske analize, fluorescentne rendgenske analize, infracrvene spektroskopije, toplinskih metoda analize (DTA-TG/DTG) i elektronske mikroskopije (TEM, SEM).
6. Izabrati ispravan pristup u izboru odgovarajuće metode strukturne karakterizacije materijala polazeći od usvojenih znanja.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan. Uvod. Zemljina kora, stijene, minerali, uvjeti i procesi nastajanja minerala. 2. tjedan: Pregled osnovnih mineralnih (nemetalnih) sirovina.
3. tjedan Kristalno i amorfno stanje. Osnovni kristalografski principi.
4. tjedan: Kristalna struktura. Kristalografske osi, parametri i indeksi ravnina na kristalu.
5. tjedan: Elementi simetrije. Sustavi simetrije i klase kristala. Parametri elementarne ćelije kristala.
6. tjedan: Osnove kristalokemije. Koordinacijski broj. Paulingova pravila izgradnje ionskih kristala.
7. tjedan: Teorija kompaktnog slaganja. Osnovni tipovi kristalnih struktura. Strukture silikata. Defekti kristalne rešetke, izomorfije, polimorfije i čvrste otopine.
8. tjedan: Fizička, električna, toplinska i optička svojstva kristalnih tvari. Provjera znanja (I. kolokvij).
9. tjedan: Uloga strukturne analize u kontroli i vođenju tehnoloških procesa, te u kontroli i osiguranju kakvoće gotovih proizvoda. Primjeri iz prakse.
10. tjedan: Metode strukturne karakterizacije silikata, oksida i drugih anorganskih inženjerskih materijala. Primjer identifikacije glinenih minerala kombiniranim metodama analize (kemijska analiza, rendgenska analiza, toplinska i infracrvena analiza).
11. tjedan: Temeljna načela rendgenske difrakcije. Kontinuirani i karakteristični spektri rendgenskog zračenja. Braggova jednadžba. Kvalitativna i kvantitativna rendgenska difrakcijska analiza. Strukturne karakteristike silikata i njihove karakteristične rendgensko difrakcijske slike.
12. tjedan: Fluorescentna rendgenska analiza. Infracrvena spektroskopija. karakteristične vrpce pojedinih mineralnih grupa. Spektri slojevitih silikata.
13. tjedan: Metode identifikacije mikrostrukture. Elektronska mikroskopija i mikroanaliza.
14. tjedan: Termičke metode analize. Diferencijalno-termička (DTA) i termogravimetrijska analiza (TG/DTG), diferencijalna pretražna kalorimetrija (DSC). Primjena metoda toplinske analize (DTA-TG/DTG) u kemiji cementa.
15. tjedan: Elektronska mikroskopija i elektronska difrakcija. Primjena transmisijske (TEM) i pretražne (SEM) elektronske mikroskopije i elektronske mikroanalize na silikatne materijale. Provjera znanja (II. kolokvij).
VJEŽBE:
1. Određivanje parametra jedinične ćelije i identifikacija hkl indeksa praškastog uzorka.
2. Određivanje veličine kristalita. Određivanje parametra jedinične ćelije metodom oscilacije monokristala.
3. Karakterizacija kristalnih materijala metodom rendgenske difrakcije. Kvalitativna rendgenska analiza uzorka i smjese.
4. Primjena metoda toplinske analize (DTA-TG/DTG) u kemiji cementa za:
(a) praćenje napredovanja reakcije hidratacije u sustavu cement-voda (bez dodatka i s dodatkom pucolana), i (b) određivanje kinetičkih parametara toplinske razgradnje portlandita, nastalog u sustavu cement-voda.
5. Primjena infracrvene spekroskopije: (a) u analizi spomenika povijesne i kulturne baštine ("Mediteranska patina" na spomenicima od mramora i vapnenca), i (b) u analizi i identifikaciji silikata.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Svaki student je obvezan odraditi sve vježbe predviđene programom (100%). Nakon završenih vježbi obvezan je završni pismeni ispit

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

0.5

Referat

0.5

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit može se položiti preko dva (2) kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 45%. Prisutnost predavanjima od 80 do 100% je 10% ocjene. U ispitnim rokovima polaže se pismeni i usmeni ispit. Prag prolaznosti je 60%. Položeni jedan kolokvij (prethodna aktivnost) vrijedi i u ljetnom ispitnom roku s udjelom od 10% u ocjeni. Pismeni ispit ima udio 40%, a usmeni 50%. Studenti koji nisu položili ispit putem kolokvija polažu ispit preko pismenog i usmenog ispita u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 60 %, a pojedini oblik ispita učestvuje u ocjeni s po 50%.
Ocjene: 60%-70% - dovoljan, 71%-81% - dobar, 82%-92% -vrlo dobar, 93%-100% - odličan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

T. Terić, J. Zelić, Strukturna analiza faza, Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu, Split, 2008. (interna skripta).

6

J. Zelić, Praktikum iz procesa anorganske industrije, Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu, Split, 2013. (recenzirani i objavljeni nastavni materijali)

1

www.ktf-split.hr http:// www.ktf-split.hr/bib/nm/Procesi _an

Dopunska literatura

A. R. West, Solid State Chemistry and its Application, Wiley & Sons Ltd., 1992., ISBN 0 471 90377 9 (U.S.).
P. Petrovski, Uvod u rentgensku difraktometriju i mineralna rentgenska analiza cementa, Univerzitetski udžbenik, Univerzitet u Zenici, B&H, Zenica, 2006.
ISBN 9958-716-16-X.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Korozija i razgradnja građevnih materijala
NAZIV PREDMETA Korozija i razgradnja građevnih materijala

Kod

KTB212

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Jelica Zelić

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Doc. dr. sc. Mario Nikola Mužek

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

20

10

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobljavanje studenta za primjenu stečenih znanja o procesima propadanja i korozije u ocjeni otpornosti i trajnosti tehnički važnih anorganskih nemetalnih građevnih materijala u prirodnim uvjetima njihove primjene s posebnim osvrtom na tehnološko-ekonomske i ekološke aspekte.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Anorganski procesi u heterogenim sustavima

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita studenti će moći:
1. Razlikovati mehanizam korozije metala i nemetala.
2. Kategorizirati vrste kemijske korozije betona, morta i cementnih kompozita kao posljedicu interakcije betona (mort, cementni kompozit) i agresivnog okoliša.
3. Objasniti model kemijskog djelovanja morske vode na beton, odnosno armirani beton.
4. Procijeniti utjecaj atmosferilija na koroziju i propadanje tehničkog i ukrasnog kamena, uključujući spomenike povijesne i kulturne baštine.
5. Predvidjeti posljedice alkalno-agregatne reakcije.
6. Ocijeniti utjecaj pucolanskih dodataka i drugih dodataka (fino mljevenog vapnenca) na sprječavanje korozije i poboljšanje trajnosti betona, morta i cementnih kompozita.
7. Objasniti proces trošenja/koroziju površine tehničkog stakla pod utjecajem atmosferilija.
8. Primijeniti metode ispitivanja utjecaja agresivnog okoliša na trajnost konstrukcija.
9. Procijeniti i predložiti mjere zaštite u cilju poboljšanja trajnosti odabranih građevnih materijala.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Ekonomsko i ekološko značenje utjecaja okoliša na građenje. Teorijske osnove i vrste korozijskih procesa s posebnim osvrtom na posljedice djelovanja okoliša na građevne materijale. Razarajuće pojave pri koroziji metala i nemetala.
2. tjedan: Tehnički važni nemetalni anorganski građevni materijali. Odnos strukture i svojstava materijala u ocjeni njihove otpornosti i trajnosti u prirodnim uvjetima njihove primjene.
3. tjedan: Utjecajni čimbenici na razgradnju strukture betona, morta i cementnih kompozita. Vrste i mehanizmi kemijske korozije ovisno o agresivnom okolišu.
4. tjedan: Kemijska korozija u tlu, morskoj vodi i procesnoj industriji. Odabrani primjeri kemijske korozije betona i armiranobetonskih konstrukcija. Sulfatna korozija, produkti i posljedice korozije betona.
5. tjedan: Utjecaj vrste cementa, koncentracije sulfata, vrste kationa vezanog na sulfatni ion, temperature i vremena izlaganja na brzinu korozije betona. Pucolanski materijali.
6. tjedan: Vrste betona. Betoni s recikliranim materijalima. Beton i održivost. Analiza životnog ciklusa.
7. tjedan: Betoni koji se ne prljaju. Prozirni betoni. Geopolimerni materijali. Novi kompozitni materijali visoke korozijske otpornosti i trajnosti.
8. tjedan: Stijene. Definicija. Podjela. Struktura kamena i primjena. Provjera znanja (I kolokvij).
9. tjedan: Utjecajni čimbenici na razgradnju strukture tehničkog i ukrasnog kamena. Vrste i mehanizmi kemijske korozije ovisno o agresivnom okolišu. Alkalno-silikatna reakcija. Uzroci i posljedice.
10. tjedan: Kemizam nastajanja ”crnih kora” na kamenu karbonatnog podrijetla (vapnenac, mramor) i trošenje kamena pod utjecajem atmosferilija (H2O, SO2, CO2, čađa). Mediteranska patina na spomenicima povijesne i kulturne baštine. Hipoteze nastajanja.
11. tjedan: Metode ispitivanja. Mjere zaštite u praksi.
12. tjedan: Staklo. Definicija. Sastav tehničkog stakla. Nositelji strukture i vrste tehničkog stakla.
13. tjedan: Kinetika i mehanizam trošenja/korozije površine stakla pod utjecajem atmosferilija. Hidratacija i hidroliza Na-silikatnog stakla.
14. tjedan: Hidrolitička otpornost stakla. Metode ispitivanja. Mjere zaštite.
15. tjedan: Provjera znanja (II. kolokvij).
VJEŽBE:
1. Određivanje sulfatne otpornosti hidratiziranih uzoraka cementnog morta (s dodatkom i bez dodatka pucolana) u otopinama Na2SO4 and MgSO4 mjerenjem mehaničkih čvrstoća (tlačna i savojna), modula elastičnosti, promjene volumena zbog bubrenja, i kvantificiranjem neizluženog kalcijeva hidroksida.
2. Određivanje kalcijeva hidroksida u hidratiziranim uzorcima cementnog morta s dodatkom i bez dodatka pucolana pomoću toplinske analize (DTA-TG/DTG).
3. Ispitivanje djelovanje kiselina na različite vrste stijena. Ispitivanje alkalno-agregatne reakcije.
4. Karakterizacija ”Mediteranske patine” na kamenu karbonatnog podrijetla, uključujući spomenike povijesne i kulturne baštine, FTIR metodom.
5. Određivanje hidrauličke otpornosti tehničkog stakla.
6. Vizualna promatranja objekata na terenu.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Provedba i analiza odabranih procesa prema unaprijed zadanim uvjetima rada.
Svaki student je obvezan odraditi sve vježbe predviđene programom i terensku nastavu (100%). Nakon završenih vježbi obvezan je završni pismeni ispit.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

0.5

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

0.5

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit može se položiti preko dva (2) kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 45%. Prisutnost predavanjima od 80 do 100% je 10% ocjene. U ispitnim rokovima polaže se pismeni i usmeni ispit. Prag prolaznosti je 60%. Položeni jedan kolokvij (prethodna aktivnost) vrijedi i u ljetnom ispitnom roku s udjelom od 10% u ocjeni. Pismeni ispit ima udio 40%, a usmeni 50%. Studenti koji nisu položili ispit putem kolokvija polažu ispit preko pismenog i usmenog ispita u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 60 %, a pojedini oblik ispita učestvuje u ocjeni s po 50%.
Ocjene: 60%-70% - dovoljan, 71%-81% - dobar, 82%-92% -vrlo dobar, 93%-100% - odličan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

J. Zelić, Z. Osmanović, Čvrstoća i trajnost cementnih kompozita, Sveučilišni udžbenik, Sveučilište u Splitu, 2014., ISBN 978-953-7803-01-8.

1

www.ktf-split.hr

J. Zelić, Praktikum iz procesa anorganske industrije, Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu, Split, 2013. (recenzirani i objavljeni nastavni materijali)

1

www.ktf-split.hr http:// www.ktf-split.hr/bib/nm/Procesi _an

Z. Osmanović, J. Zelić, Proizvodnja Portland-cementa, Univerzitetski udžbenik, Univerzitet u Tuzli, B&H, Tuzla, 2010., ISBN 978-9958-897-04-7.

5

www.knjiga.ba http://www.knjiga.ba/proizvodnja_portlandj_cem

Dopunska literatura

1. J. Zelić, Engineering of Selected Inorganic Materials/Inženjerstvo odabranih anorganskih materijala (na engleskom jeziku), Sveučilišni udžbenik, Sveučilište u Splitu u Splitu, Split, 2014. , u postupku recenzije.
2. J. Zelić, Engineering of Selected Inorganic Materials/Inženjerstvo odabranih anorganskih materijala (na engleskom jeziku), Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu, Split, 2013. (recenzirani i objavljeni nastavni materijali),
http:// www.ktf-split.hr/bib/nm/Inzenjerstvo _odabranih_ anorganskih_ materijala_en.pdf
3. R. A. McCauley, Corrosion of Ceramic and Composite Materials, 2nd Ed., CRC Press, 2004, ISBN 0-8247-5366-6.
4. C. Saiz-Jimenez (Ed.), Air pollution and Cultural Heritage, Taylor & Francis Group, London, 2004, ISBN 90 5809 682 3.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Korozija i zaštita materijala
NAZIV PREDMETA Korozija i zaštita materijala

Kod

KTB213

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Maja Kliškić

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj ovoga predmeta je stjecanje znanja o temeljnim procesima korozije i zaštite materijala, te s metodama ispitivanja i kontrole korozijskih procesa. Predmet treba omogućiti studentu usvajanje kreativnog pristupa rješavanju problema nastalih zbog korozije.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon uspješnog savladavanja predmeta student će moći:
- definirati i klasificirati korozijske procese
- procijeniti mogućnosti primjene pojedinih materijala u određenom korozijskom okruženju
- provoditi potrebna korozijska ispitivanja
- utvrditi i odabrati adekvatan sustav zaštite od korozije u danim uvjetima i procijeniti njegovu trajnost

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Definicija i značaj korozije. Klasifikacija korozijskih procesa.
2. tjedan: Kemijska korozija, termodinamički uvjeti. Mehanizam i kinetika kemijskog korozijskog procesa. Otpor kemijskoj koroziji.
3. tjedan: Pojava elektrokemijske korozije. Termodinamički uvjeti. Mehanizam i kinetika elektrokemijskog korozijskog procesa. Vrste elektrokemijske korozije metala.
4. tjedan: Korozija materijala anorganskog porijekla (korozija betona, armature u betonu, keramike i stakla u agresivnim sredinama).
5. tjedan: Korozija u posebnim uvjetima: u atmosferi, vodi, morskoj vodi.
6. tjedan: Korozija u tlu, u talinama.
7. tjedan: Korozija izazvana mikroorganizmima.
8. tjedan: Provjera znanja (I. kolokvij)
9. tjedan: Zaštita od korozije izborom materijala i projektiranjem.
10. tjedan: Zaštita materijala primjenom inhibitora korozije.
11. tjedan: Elektrokemijske metode zaštite.
12. tjedan: Površinska zaštita. Izbor prevlaka i premaza.
13. tjedan: Značaj inspekcije i održavanja.
14. tjedan: Korozijska ispitivanja. Standardi.
15. tjedan: Provjera znanja (II. kolokvij)
Vježbe:
Monitor atmosferske korozije. Ispitivanje brzine korozije metala polarizacijskim metodma. Određivanje kritične pitting temperature nehrđajućih čelika. Ispitivanje korodiranih metalnih uzoraka optičkom mikroskopijom. Zaštita aluminija i legura anodizacijom i obradom oksidnog filma. Određivanje djelotvornosti organskih inhibitora korozije. Katodna zaštita pomoću protektora.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u iznosu od 80% ukupne satnice, vježbe100%.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.5

Istraživanje

Praktični rad

1.0

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

2.5

Usmeni ispit

Pismeni ispit

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit može se položiti preko dva pismena kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60%. Svaki kolokvij sudjeluje u ocjeni s 40%, a vježbe s 20%. U ispitnim rokovima polaže se usmeni ispit. Prag prolaznosti je 60%. Ocjene: <60% - nedovoljan, 61 - 69% - dovoljan (2), 70 - 79% - dobar (3), 80 – 89% vrlo dobar (4), 90 – 100% - izvrstan (5).

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

J.R. Davis, Corrosion – understanding the basic, ASM International, 2000.

1

B. Jarić, A. Rešetić, Korozija i katodna zaštita, Korexpres, Zagreb, 2003.

1

I. Esih, Osnove površinske zaštite, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2003.

1

Dopunska literatura

R. Babolan, Corrosion Tests and Standards, Amer. Tech. Pulbl. Ltd. New York, 1995.
P. Marcus, J. Oudar (Eds.), Corrosion Mechanisms in Theory and Practice, M. Dekker, New York, 1995.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Procesi galvanotehnike
NAZIV PREDMETA Procesi galvanotehnike

Kod

KTB214

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Ladislav Vrsalović

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Studenti će ovladati znanjem koji im omogućava samostalno izvođenje ili praćenje
procesa elektroplatiranja. Stečenim znanjem također mogu istraživati i unaprijediti procese galvanotehnike.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon uspješno položenog ispita studenti će moći:
1. Odabrati najprikladniju metalnu prevlaku za odgovarajuću metalnu podlogu.
2. Samostalno izvoditi ili pratiti procese elektroplatiranja.
3. Razlikovati sve procesne parametre koji utječu na kvalitetu metalnih prevlaka.
4. Ispitati kvalitetu dobivenih metalnih prevlaka.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod. Tehnološki proces dobivanja galvanskih i kemijskih prevlaka.
2. tjedan: Taloženje metala na katodi. Elektrokristalizacija. Raspodjela struje i
metalnog taloga na katodi. Taložna moć elektrolita.
3. tjedan: Priprema uzoraka za nanošenje metalne prevlake.
4. tjedan: Metalne prevlake. Kriteriji za izbor metalnih prevlaka. Kriteriji za izbor konverzijskih prevlaka.
5. tjedan: Galvaniziranje. Sastav elektrolita. Materijal i oblik anoda za elektroplatiranje. Utjecaj temperature, miješanja elektrolita i gustoće struje.
6. tjedan: Izvori struje i postrojenja za elektroplatiranje. Najvažniji procesi elektroplatiranja metala. Elektroplatiranje kositrom uz primjenu različitih elektrolita.
7. tjedan: Elektroplatiranje cinkom.
8. tjedan: Elektroplatiranje bakrom.
9. tjedan: Elektroplatiranje niklom. Katodni i anodni procesi pri taloženju nikla. Osnovne komponente elektrolita. Utjecaj aditiva na elektrotaloženje sjajnog nikla. Niklene anode.
10. tjedan: Elektroplatiranje kromom. Taloženje metalnog kroma na katodi. Osnovne komponente elektrolita za kromiranje. Anode i anodni procesi. Pogreške na prevlaci. I. parcijalna provjera znanja.
11. tjedan: Elektroplatiranje plemenitim metalima.
12. tjedan: Dobivanje metalnih prevlaka prskanjem rastaljenim metalom. Prevlake dobivene difuzijskim postupcima.
13. tjedan: Elektroplatiranje nemetalnih predmeta. Elektroplatiranje predmeta koji su izrađeni od poroznih materijala.
14. tjedan: Elektroformiranje. Mehanička priprema modela za galvaniziranje. Galvaniziranje pri elektroformiranju. Pojačavanje galvanskih slojeva. Odvajanje galvanoa od modela. Završna obrada galvanoa.
15. tjedan: Proizvodnja folija limova i cijevi elektroformiranjem. II. parcijalna provjera znanja.
Popis laboratorijskih vježbi:
Priprema površine metala za nanošenje metalnih prevlaka (mehanička, kemijska, elektrokemijska) i njihova usporedba; elektroplatiranje niklom, elektroplatiranje bakrom, formiranje niklove prevlake kemijskim putem, anodna oksidacija aluminija, fosfatiranje.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Pohađanje predavanja i laboratorijskih vježbi

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

0.5

Referat

0.5

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

1.5

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Studenti mogu položiti dio ili cjelokupni ispit preko dvije provjere znanja tijekom semestra. Studenti koji ne polože ispit na ovaj način polažu cjeloviti ispit u ispitnim terminima. U ispitnim terminima studenti polažu pismeni i usmeni ispit.
Ocijenjivanje: <55% nedovoljan; 55-66% dovoljan (2); 67-78% dobar (3); 79-90% vrlo dobar (4); 91-100% izvrstan (5)

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

M. Gojić, površinska obradba materijala, Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Sisak, 2010.

2

E. Stupnišek Lisac, Korozija i zaštita konstrukcijskih materijala, FKIT Zagreb, 2007.

1

M. Schlesinger, M. Paunović, Modern electroplating, IV edition, J. Wiley & Sons, USA, 2000.

1

Dopunska literatura

I. Esih, Z. Dugi, Tehnologija zaštite od korozije, Školska knjiga, Zagreb,1990.
I. Esih, Osnove površinske zaštite, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2003.
D.A. Jones, Principles and Prevention of Corrosion, 2nd Ed. Prentice Hall, Upper Sadle River, 1996.
M. Paunović, M. Schlesinger, Fundamentals of electrochemical deposition, J. Wiley & sons, USA 1998.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi; godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita; studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika; samoevaluacija nastavnika; povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti sadržaja predmeta.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Tehnologija površinske zaštite
NAZIV PREDMETA Tehnologija površinske zaštite

Kod

KTB215

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Ladislav Vrsalović

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

25

5

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje s različitim postupcima površinske zaštite.
Odabir optimalnog postupka zaštite materijala s obzirom na odgovarajuće uvijete primjene.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon uspješno položenog ispita studenti će moči:
- Definirati postupke površinske zaštite materijala.
- Razlikovati najvažnije značajke pojedinih postupaka površinske zaštite materijala.
- Odabrati odgovarajući postupak zaštite materijala.
- Izvršiti evaluaciju uspješnosti provođenja postupaka zaštite materijala i konstrukcija.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod. Ekonomski aspekti površinske zaštite.
2. tjedan: Izbor sustava zaštite. Privremena i trajna zaštita.
3. tjedan: Priprema površine i standardi.
4. tjedan: Metalne prevlake. Kriteriji za izbor metalnih prevlaka. Kriteriji za izbor konverzijskih prevlaka.
5. tjedan: Zaštitne organske prevlake i premazi. Djelotvornost u eksploataciji.
6. tjedan: Klasifikacija prema vrsti, sastavu i namjeni. Sustavi premaza.
7. tjedan: Projektiranje i izvođenje sustava za zaštitu od korozije premazima.
8. tjedan: Premazi za privremenu zaštitu. Premazi za zaštitu od obraštanja.
9. tjedan: Metode nanošenja prevlaka i premaza.
10. tjedan: I. parcijalna provjera znanja. Inhibitori u premazima.
11. tjedan: Smjese inhibitora. Primjena inhibitora u pomorskom transportu.
12. tjedan: Zaštitne izolacije i otklanjanje uz njih vezanih problema zbog korozije.
13. tjedan: Održavanje sustava zaštite od korozije. Metode ispitivanja kakvoće zaštitnih prevlaka i premaza.
14. tjedan: Gumiranje. Bitumenizacija.
15. tjedan: Emajliranje. II. parcijalna provjera znanja.
Popis vježbi:
Priprema površine metala i nanošenje premaza. Određivanje debljine mokrog filma premaza. Određivanje fizičkih i mehaničkih osobina organskih premaza. Primjena polarizacijskih tehnika za određivanje zaštitnih osobina premaza. Primjena elektrokemijske impedancijske spektroskopije u ispitivanju organskih prevlaka. Zaštita čelika niklanjem. Posjeta Laboratoriju za antikorozivnu zaštitu Brodograđevne industrije Split. Posjet poduzeću Adriacink.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Pohađanje predavanja i laboratorijskih vježbi

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

0.5

Referat

0.5

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

1.5

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Studenti mogu položiti dio ili cjelokupni ispit preko dvije provjere znanja tijekom semestra. Studenti koji ne polože ispit na ovaj način polažu cjeloviti ispit u ispitnim terminima. U ispitnim terminima studenti polažu pismeni I usmeni ispit.
Ocijenjivanje: <55% nedovoljan; 55-66% dovoljan (2); 67-78% dobar (3); 79-90% vrlo dobar (4); 91-100% izvrstan (5)

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

M. Gojić, površinska obradba materijala, Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Sisak, 2010.

2

E. Stupnišek Lisac, Korozija i zaštita konstrukcijskih materijala, FKIT Zagreb, 2007.

1

Dopunska literatura

I. Esih, Z. Dugi, Tehnologija zaštite od korozije, Školska knjiga, Zagreb,1990.
I. Esih, Osnove površinske zaštite, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2003.
D.A. Jones, Principles and Prevention of Corrosion, 2nd Ed. Prentice Hall, Upper Sadle River, 1996.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Vođenje evidencija o prisutnosti na nastavi; godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita; studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika; samoevaluacija nastavnika; povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti sadržaja predmeta.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Elektrokemijske metode i njihova primjena
NAZIV PREDMETA Elektrokemijske metode i njihova primjena

Kod

KTB216

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Senka Gudić

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Student će ovladat znanjem koje mu omogućava samostalno izvođenje elektrokemijskog eksperimenta i proučavanje mehanizma i kinetike elektrodnih procesa.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- objasniti mehanizam i kinetiku elektrodnih procesa
- odabrati eksperimentalnu metodu mjerenja ovisno o materijalu i uvjetima primjene
- samostalno provesti elektrokemijski eksperiment
- samostalno provesti analizu eksperimentalnih rezultata
- predvidjeti ponašanje metalnih materijala u različitim uvjetima primjene.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod. Granica faza metal/elektrolit.
2. tjedan: Elektrokemijski eksperiment. Elektrokemijska ćelija i elektrode. Elektrodni materijali. Kalibracija elektroda i ćelije.
3. tjedan: Prolaz struje kroz elektrokemijsku ćeliju. Instrumentacija (potencistat – galvanostat).
4. tjedan: Hidrodinamičke elektrode. Granična struja na hidrodinamičkim elektrodama. Rotirajuća disk elektroda i rotirajuća disk elektroda s prstenom.
5. tjedan: Metode linearne promjene potencijala. Metoda mjerenja polarizacijskog otpora. Tafelova metoda.
6. tjedan: Potenciodinamička polarizacijska mjerenja u širokom području potencijala. Primjena metoda linearne polarizacije - primjeri iz prakse.
7. tjedan: Ciklička voltametrija. Ciklička voltametrija na ravnoj i sfernoj elektrodi.
8. tjedan: Ciklička voltametrija višekomponentnih sustava. Primjena cikličke voltametrije - primjeri iz prakse.
9. tjedan: Provjera znanja (I. kolokvij). Pulsne metode. Kronoamperometrija. Kronokulometrija. Kronopotenciometrija.
10. tjedan: Pulsna voltametrija. Pulsna polarografija. Ostale metode pulsne voltametrije. Primjena pulsnih metoda - primjeri iz prakse.
11. tjedan: Elektrokemijska impedancijska spektroskopija. Osnovne postavke izmjenične struje. Detekcija i mjerenje impedancije.
12. tjedan: Impedancija i ekvivalentni krug elektrokemijske ćelije. Faradayska impedancija jednostavnih elektrodnih procesa.
13. tjedan: Prikaz rezultata u kompleksnim ravninama impedancije. Složeni sustavi i konstantno fazni element.
14. tjedan: Admitancija. A.c. voltametrija. A.c. polarografija. Primjena impedancijskih metoda - primjeri iz prakse.
15. tjedan: Ponavljanje. Provjera znanja (II. kolokvij).
Vježbe:
Polarizacija bakra u NaCl otopini. Ispitivanje elektrokemijskog ponašanja željeza primjenom cikličke voltametrije. Kronoamperometrijsko i kronopotenciometrijsko određivanje rasta oksidnih filmova na aluminiju. Određivanje svojstava okidnih filmova na aluminiju primjenom elektrokemijske impedancijske spektroskopije. Ispitivanje korozijskog ponašanja željeza primjenom elektrokemijske impedancijske spektroskopije. Negativni diferencijalni efekt magnezija.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u iznosu od 80 % ukupne satnice, laboratorijske vježbe 100 %.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

1.5

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit može se položiti preko dva pismena kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60 %. Svaki kolokvij sudjeluje u ocjeni s 40%, a vježbe s 20%. U ispitnim rokovima polaže se pismeni i usmeni ispit. Ocjene: < 60% nedovoljan, 60%-70% dovoljan, 71%-80% dobar, 81-92% vrlo dobar, 93%-100% izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

C.M.A. Brett and A.M. Oliveira-Brett, Electrochemistry: Principles, Methods and Applications, Oxford University Press, Inc., New York, 1993.

1

A.J. Bard and L.R. Faulkner, Electrochemical Methods: Fundamentals and Applications, 2nd Edition, J. Wiley & Sons, Inc., New York, 2001.

1

Dopunska literatura

H.D. Abruna (Ed.), Electrochemical Interfaces: Modern Techniques for in-situ Interface Characterization, VCH Publishers, Inc., Cambridge, 1991.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra
studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Inhibitori korozije
NAZIV PREDMETA Inhibitori korozije

Kod

KTB217

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Senka Gudić

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje znanja neophodnih za pravilan odabir inhibitora korozije ovisno o materijalu, okolini i ostalim uvjetima primjene te za procjenu njegove djelotvornost.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- definirati inhibitore korozije
- prepoznati čimbenike koji utječu na inhibitorska svojstva određenog spoja
- pravilno odabrati inhibitor korozije ovisno o uvjetima primjene materijala
- objasniti mehanizam djelovanja inhibitora korozije
- odrediti djelotvornost inhibitora korozije
- procijeniti ekološku podobnost inhibitora korozije materijala.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod. Povijesni pregled inhibicije korozije. Elektrokemijski dvosloj i potencijal nultog naboja.
2. tjedan: Utjecaj inhibitora na kinetiku elektrokemijskih reakcija. Adsorpcijski procesi. Utjecaj strukture organskog spoja na njegova inhibitorska svojstva.
3. tjedan: Uloga kemijskog sastava medija pri zaštiti metala od korozije. Utjecaj pH otopine.
4. tjedan: Inhibicija u kiselim otopinama. Problemi pri odabiru inhibitora za kisele sredine.
5. tjedan: Inhibicija u neutralnim otopinama. Anorganski inhibitori. Organski inhibitori. Kelatni agensi kao inhibitori korozije u neutralnim otopinama.
6. tjedan: Inhibicija lokalne korozije.
7. tjedan: Provjera znanja (I. kolokvij). Mehanizam djelovanja inhibitora korozije.
8. tjedan: Tvrda i mekana kiselo-bazna interakcija (HSAB princip). HSAB princip u inhibiciji korozije. Procjena procesa adsorpcije na osnovu HSAB interakcije.
9. tjedan: Hammettova jednadžba. Primjena Hammettove jednadžbe na inhibiciju korozije.
10. tjedan: Hanschov model. Hanschov model u inhibiciji korozije. Free-Wilsonove korelacije.
11. tjedan: Inhibitori atmosferske korozije. Inhibitori za privremenu zaštitu. Primjenjivost inhibitora za parnu fazu.
12. tjedan: Određivanje djelotvornosti inhibitora korozije upotrebom elektrokemijskih i neleketrokemijskih mjernih tehnika.
13. tjedan: Realni problemi pri inhibiciji korozije materijala. Mogućnosti povećanja djelotvornosti inhibitora.
14. tjedan: Ekološka podobnost inhibitora korozije. Toksičnost inhibitora. Mogućnost zamjene toksičnih inhibitora novim ekološki prihvatljivim spojevima.
15. tjedan: Ponavljanje. Provjera znanja (II. kolokvij).
Vježbe:
Inhibicija pitting korozije Al pomoću NaNO2. Određivanje termodinamičkih veličina pri adsorpciji p-hidroksibenzojeve kiseline na elektrodi od Cu. Utjecaja tiouree na koroziju Fe u kiselom mediju. Utjecaj toplinske i mehaničke obrade materijala na njegovu korozijsku otpornost. Inhibicija korozije čelika pomoću kofeina. Mylinsova metoda određivanja djelotvornosti inhibicije korozije cinka.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u iznosu od 80 % ukupne satnice, laboratorijske vježbe 100 %.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

1.5

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit može se položiti preko dva pismena kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60 %. Svaki kolokvij sudjeluje u ocjeni s 40%, a vježbe s 20%. U ispitnim rokovima polaže se pismeni i usmeni ispit.
Ocjene: < 60% nedovoljan, 60%-70% - dovoljan, 71%-80% - dobar, 81-92% -vrlo dobar, 93%-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

S. Gudić, Inhibitori korozije metala, KTF-Split, 2006.

0

Web

V.S. Sastri, Corrosion Inhibitors, J. Wiley & Sons, Inc., New York, 1998.

1

Y.I. Kuznetsov, Organic Inhibitors of Corrosion of Metals, Plenum Press, New York, 1996.

1

Dopunska literatura

E. Kalman, Routes to the Developmens of Low Toxicity Corrosion Inhibitors in Corrosion Inhibitors, The Institute of Materials, London, 1994.
R. W. Revie (Ed.), Uhlig¢s Corrosion Handbook, J. Wiley & Sons, Inc., New York, 2000.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra
studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Izravna pretvorba energije
NAZIV PREDMETA Izravna pretvorba energije

Kod

KTB218

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Senka Gudić

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje s različitim mogućnostima direktne pretvorbe energije te stjecanje znanja neophodnih za pravilan odabir najpogodnijeg pretvarača energije s obzirom na njegovu primjenu.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- objasniti osnovne principe pretvorbe energije
- razlikovati različite mogućnosti direktne pretvorbe energije
- izračunati djelotvornosti pojedinog pretvarača energije
- odabrati najpogodniji pretvarač energije s obzirom na uvjete primjene
- primijeniti stečeno znanje u razvojno i znanstveno istraživanje iz ovog područja znanosti.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod u problem izravne pretvorbe energije. Primarni izvori energije. Ograničenja u korištenju energije. Dosadašnje stanje pretvorbe energije,
2. tjedan: Razlozi za izravnu pretvorbu energije. Principi pretvorbe energije. Osnovne definicije i jedinice. Izračunavanje djelotvornosti pretvorbe energije.
3. tjedan: Ireverzibilna termodinamika. Jedinstvena teorija pretvarača energije. Klasifikacija uređaja. Konstrukcije i izrade pretvarača i baterija.
4. tjedan: Fotoelektrični pretvarači. Pregled principa zračenja. Optički efekti na poluvodičima i p-n spojevima. Primjena fotoelektričnog efekta na p-n spoju u sunčanim baterijama.
5. tjedan: Termoelektrični pretvarači. Termoelektrični efekt sa stanovišta teorije čvrstog stanja. Energetski odnosi, stupanj djelovanja i snaga termoelektričnog generatora. Kriteriji za odabir termoelektričnih materijala. Pouzdanost i primjena termoelektričnih pretvarača.
6. tjedan: Termoionski pretvarači. Rad izlaska elektrona i površinski fenomeni. Uloga cezija kod termoionskog pretvarača. Termodinamička analiza termoionskih pretvarača.
7. tjedan: Provjera znanja (I. kolokvij). Elektrokemijska pretvorba energije. Opis elektrokemijskog sustava.
8. tjedan: Termodinamički aspekti i stupanj djelotvornosti elektrokemijskog pretvarača. Primarni članci - osnovne karakteristike.
9. tjedan: Vrste primarnih članaka. Suhi članak Leclancheovog tipa. Cink-klorid članak. Alkalna baterija. Srebrov članak. Litijevi članci. Metal-zrak članci.
10. tjedan: Sekundarni članci (akumulatori) – osnovne karakteristike. Olovno kiselinski akumulator. Alkalni sustavi. Ni-Cd, Ag-Zn, Ni-Zn akalni članci.
11. tjedan: Nove tehnologije akumulatorskih članaka. Nikal-metal hidrid članci. Li-ion članci. Li-polimer članci.
12. tjedan: Gorivni članci. Gorivni članak kao pretvarač energije.
13. tjedan: Klasifikacija gorivnih članaka - pregled ostvarenih sustava i sustava u razvoju. Gorivni članak s elektrolitom od rastaljenih karbonata (MCFC). Gorivni ćlanak s čvrstim oksidima kao elektrolitom (SOFC). Alkalni gorivni članak (AFC). Gorivni članak s fosfornom kiselinom (PAFC).
14. tjedan: Gorivni članak s proton-izmjenjivačkom membranom (PEMFC). Gorivni članak s direktnom upotrebom metanola (DMFC) i etanola (DEFC). Obnovljivi gorivni članak (RGC).
15. tjedan: Ponavljanje. Provjera znanja (II. kolokvij).
Vježbe:
Određivanje djelotvornosti u termoelektričnom generatoru. Karakterizacija materijala za aluminij-zrak baterije. Strujno naponska karakteristika PEM gorivnog članka. Izravna pretvorba energije Sunčevog zračenja u električnu energiju fotonaponskim ćelijama. Određivanje strujnog kapaciteta Li-ion baterije. Punjenje olovnog akumulatora.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u iznosu od 80 % ukupne satnice, laboratorijske vježbe 100 %.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

1.5

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit može se položiti preko dva pismena kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60 %. Svaki kolokvij sudjeluje u ocjeni s 40%, a vježbe s 20%. U ispitnim rokovima polaže se pismeni i usmeni ispit. Ocjene: < 60% nedovoljan, 60%-70% dovoljan, 71%-80% dobar, 81-92% vrlo dobar, 93%-100% izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

S. Gudić, Elektrokemijski izvori struje, KTF-Split, 2011.

0

web

R. Decher, Direct Energy Conversion: Fundamentals of Electric Power Production, Oxford University Press, New York, 1997.

1

R. Decher, Energy Conversion: Systems, Flow Physics, and Engineering, Oxford University Press, New York, 1994

0

Dopunska literatura

A.J. Appleby, Fuel Cells: Trends in Research and Applications, Hemisphere Publishing Corporation, New York, 1987.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra
studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Projektiranje procesa
NAZIV PREDMETA Projektiranje procesa

Kod

KTB219

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Nediljka Vukojević Medvidović

Bodovna vrijednost (ECTS)

7.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

30

0

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Studenti će se upoznati s temeljnim principima i metodologijom projektiranja procesa i uređaja kemijske procesne industrije, kao i s osnovama ekonomske ocjene investicije u kemijskoj procesnoj industriji.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Očekuje se da će ishod učenja osigurati znanja o:
- fazama u projektiranju i modifikaciji kemijskih procesa
- odabiru optimalne lokacije
- istraživanju i razvoju procesa u laboratorijskom i poluindustrijskom postrojenju
- povećavanju procesa i uređaja kemijske procesne industrije
- ocjeni financijskog učina investiranja
- sintezi, optimizaciji i oponašanju procesnih shema
- sintezi mreže izmjenjivača primjenom pinch analize
- dimenzioniranje uređaja za prijenos topline, kontinuirane destilacije višekomponentne smjese, odvajala, cjevovoda.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvodno predavanje: Projektiranje, optimizacija, održivi razvoj. Koraci u razvoju i projektiranju novih procesnih postrojenja. Voditelj projekta.
2. tjedan: Od ideje do proizvoda. Ideja. Prethodni radovi. Studija izvedivosti. Numerički primjer. Razvoj i ocjena. Projektiranje i nabava opreme. Projektni inženjering. Procesni inženjering. Izgradnja i puštanje u rad postrojenja.
3. tjedan: Lokacija postrojenja. Opći faktori lokacije. Metode valorizacije faktora lokacije. Numerički primjeri.
4. tjedan: Razvoj procesa. Istraživanje procesa u laboratorijskom i industrijskom mjerilu.
5. tjedan: Povećavanje procesa i uređaja kemijske procesne industrije. Princip sličnosti. Modeli i metode povećavanja u kemijskom inženjerstvu. Numerički primjeri.
6. tjedan: Ocjena procesa. Ocjena financijskog učina investiranja. Procjena troškova investicije. Procjena troškova proizvodnje. Metode ocjene financijskog učina investiranja. Numerički primjeri.
7. tjedan: Procesno projektiranje. Projektni zadatak. Sinteza, optimizacija i oponašanje procesnih shema. Postavljanje bilance. Numerički primjeri.
8. tjedan: Sinteza i integracija procesa. Hijerarhijski pristup. Model lukovice. Holistički pristup u integraciji procesa. Pinch analiza. Sinteza mreže izmjenjivača topline pinch analizom.
9. tjedan: Grafička metoda. Analitička metoda temperaturnih intervala. Izvedba mreže izmjenjivača ispod i iznad pincha. Numerički primjeri.
10. tjedan: Uređaji za prijenos topline. Klasifikacija. Izmjenjivači tipa cijevni snop u plaštu. Analiza procesa prijenosa topline. Proračun izmjenjivača topline pomoću srednje logaritamske razlike temperature. Proračun izmjenjivača topline pomoću toplinskog stupnja djelovanja.
11: tjedan: Dimenzioniranje izmjenjivača topline. Toplinski proračun. Mehanički proračun. Numerički primjeri.
12. tjedan: Određivanje optimalne debljine izolacije. Numerički primjer.
13. tjedan: Dimenzioniranje destilacijskih kolona. Višekomponentne smjese. Raspodjela komponenti. Ravnoteža para-kapljevina. Temperature vrelišta i rosišta. Izračunavanje Underwodova parametra q Newtonovom metodom. Numerički primjeri.
14. tjedan: Dimenzioniranje kontinuirane destilacije višekomponentne smjese. Toplinska dužnost kondenzatora i rebojlera. Numerički primjeri.
15. tjedan: Dimenzioniranje odvajala. Dimenzioniranje cjevovoda. Numerički primjeri.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u iznosu od 80 % ukupne satnice, a seminaru 100% od ukupne satnice.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

3.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

2.5

Kolokviji

0.5

Usmeni ispit

0.5

Pismeni ispit

0.5

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit može se položiti preko tri kolokvija tijekom semestra. Tri kolokvija su pismene provjere iz predavanja i seminara. Prag prolaznosti je 60%.
Studenti koji nisu položili ispit putem kolokvija polažu ispit preko pismene i usmene provjere u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 60%.
Položeni jedan ili dva kolokvija (prethodna aktivnost) ne vrijede u ljetnom ispitnom roku.
Ocjene: 60%-70% - dovoljan, 70%-80% - dobar,80%-90% -vrlo dobar, 90%-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

W. D. Seider, J.D. Seader, D. R. Lewin, Product & Process Design Principles, Synthesis, Analysis, and Evaluation, 2nd ed., John Wiley&Sons, Inc., New York [etc.], 2004.

1

R. Smith, Chemical Process Design, McGraw-Hill, New-York, 1995.;

1

W. D. Seider, J.D. Seader, D. R. Lewin, Process Design Principles, Synthesis, Analysis, and Evaluation, John Wiley & Sons, Inc., New York [etc.], 1999.

1

F. Šef, Ž. Olujić, Projektiranje procesnih postrojenja, SKTH/Kemija u industriji, Zageb, 1988.;

1

E. Beer, Priručnik za dimenzioniranje uređaja kemijske procesne industrije, HDKI/Kemija u industriji, Zagreb, 1994.;

1

E. Beer, Destilacija, HDKI/Kemija u industriji, Zagreb, 2006.

1

M.S. Peters and K.D. Timmerhaus, Plant Design and Economics for Chemical Engineers, McGraw-Hill, New York, 2003.

1

A. Bejan, Heat transfer, John Wiley and Sons, Inc., New York, 1993.

1

Dopunska literatura

R.H. Perry et al., Perry’s Chemical Engineer’s Handbook, 7th edition, McGraw-Hill, New York, 1997.; James M. Douglas, Conceptual Design of Chemical Processes, McGraw-Hill, New York, 1988.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:(1) sveučilišnoj; (2) fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra.
Studentska anketa.

 

 

Mineralne sirovine mora i podmorja
NAZIV PREDMETA Mineralne sirovine mora i podmorja

Kod

KTB220

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Izv. prof. dr. sc. Miroslav Labor

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Kroz program predavanja i vježbi studenti ovladavaju znanjem o mineralnim resursima mora i podmorja te njihovoj eksploataciji.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenata se očekuje da zna:
- objasniti i razlikovati mineralne resurse mora i podmorja
- opisati metode eksploatacije
- opisati ekonomske aspekte pri iskorištavanju mineralnih sirovina mora i podmorja
- primijeniti ”održivi” razvoj na pojedine industrijske procese

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Minerali u naslagama na morskoj obali (žalu).
2. tjedan: Morska obala pod morem.
3. tjedan: Minerali koji se danas eksploatiraju i metode istraživanja.
4. tjedan: Mineralne sirovine iz mora. Metode eksploatacije mineralnih sirovina iz mora: NaCl, magnezijevih soli, broma, zlata i dr.
5. tjedan: Proizvodnja mineralnih sirovina prilikom desalinizacije morske vode.
6. tjedan: Nove tehnologije ekstrakcije minerala iz mora.
7. tjedan: Koncentracija elemenata u morskim organizmima.
8. tjedan: Nalazišta minerala na podmorskim grebenima. Nalazišta i eksploatacija fosfatnih minerala.
9. tjedan: Ostali minerali na podmorskim grebenima: glaukonit, barijev sulfat, organski sedimenti i dr.
10. tjedan: Sedimenti na dnu oceana. Karbonatni i silicijev mulj, glina i drugi minerali.
11. tjedan: Manganski noduli. Fizikalne karakteristike, eksploatacija, koncentracija Mn, Co, Ni, Cu i dr. Manganski noduli kao mineralni resursi.
12. tjedan: Miješani sedimenti. Utjecaj morskih struja i faune na oceansko dno, tj. sedimente.
13. tjedan: Eksploatacija sedimenata iz dna oceana.
14. tjedan: Ekonomski aspekti iskorištavanja oceana.
15. tjedan: Zakonitosti koje se odnose na naslage oceana tzv. zakon mora.
Tijekom vježbi stječu se praktična znanja o pripremi sirovina potrebnih za tehnološki proces dobivanja magnezijeva oksida iz morske vode. Popis laboratorijskih vježbi:
Vježba 1. Određivanje optimalne količine flokulanta kod 80%-tnog taloženja magnezijeva hidroksida iz morske vode.
Vježba 2. Određivanje utjecaja početne koncentracije magnezijeva hidroksida na brzinu sedimentacije i koncentraciju dobivene suspenzije.
Vježba 3. Određivanje utjecaja stupnja potpunosti taloženja na brzinu sedimentacije magnezijeva hidoksida.
Vježba 4. Određivanje optimalnog stupnja potpunosti taloženja za određeni dodatak flokulanta.
Vježba 5. Proračun kontinuiranog taložnika primjenom Kynchove teorije

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u iznosu od 80 % ukupne satnice. Prisustvovanje vježbama u potpunosti (100% ukupne satnice).

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.5

Referat

0.5

Terenska nastava

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

Usmeni ispit

2.0

Pismeni ispit

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Pohađanje predavanja se evidentira (ne boduje se u ocjeni). Tijekom semestra studenti trebaju odraditi vježbe (laboratorijske i terenske). Nakon izvođenja vježbe slijedi obrada eksperimentalnih rezultata i izrada referata. Na kraju završenih vježbi polaže se usmeni dio ispita iz gradiva obuhvaćenog vježbama. Eksperimantalni dio rada u laboratoriju boduje se s 30 % u konačnoj ocjeni, izvješće po završenoj vježbi s 2%, a završni usmeni dio ispita s 60%.
Ocjene: 60%-70% - dovoljan, 71%-80% - dobar, 81%-90% - vrlo dobar, 91%-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

K. A. Sverdrup, A. B. Duxbury, A. C. Duxbury, Fundamentals of Oceanography, 5th Edition, McGraw-Hill Companies, 2006.

1

V. Martinac, Magnezijev oksid iz morske vode, on line (2010-12-13), Sveučilišni priručnik, Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2010.

0

on line

T. Garrison, Essentials of Oceanography, 6th Edition, Brooks/Cole, USA, 2012.

1

M. J. Kennish, Practical Handbook of Marine Science, 3rd Edition, CRC Press, Boca Raton, 2001.

1

B. Petric, V. Martinac, Mineralne sirovine mora i podmorja, laboratorijske vježbe, Tehnološki fakultet, Split, 1994.

10

M. Labor, Mineralne sirovine mora i podmorja, ppt prezentacija, on line (2014-02-26), Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2014.

0

on line

Dopunska literatura

K. Stowe, Exploring Ocean Science, 2nd Edition, Wiley, New York, 1996.
Desalination, Trends and Technologies, Ed by M. Schorr (on line 2011-02-28), InTechOpen, 2011.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Recikliranje krutog otpada
NAZIV PREDMETA Recikliranje krutog otpada

Kod

KTB221

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Doc. dr. sc. Ivana Smoljko
Prof. dr. sc. Ladislav Vrsalović

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

25

5

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s inženjerskim i znanstvenim konceptima i načelima koji se primjenjuju u gospodarenju krutim otpadom u cilju zaštite ljudskog zdravlja i okoliša i očuvanja ograničenih resursa prikupljanjem i recikliranjem otpada.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:
- identificirati posljedice proizvodnje, upravljanja resursima i utjecaja gospodarenja krutim otpadom na okoliš - definirati dijelove sustava upravljanja krutim otpadom kako bi se smanjile gore navedene posljedice - opisati važnost recikliranja, ponovne uporabe i oporabe krutog otpada - utvrditi odnose između neprikladnih postupaka u gospodarenju otpadom i utjecaja istih na vode, tlo i kvalitetu sedimenata - procijeniti odnose između smjernica očuvanja okoliša, ljudskih aktivnosti i kvalitete tla i vode - integrirati tehničke mogućnosti upravljanja krutim otpadom i zakone očuvanja okoliša te smjernice za razvoj pravnih i sigurnosnih rješenja.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod. Energija, ekonomija, ekologija. Definicija krutog otpada i odnosi prema drugim štetnim tvarima.
2. tjedan: Sastav i fizikalno-kemijske osobine zemljišta. Prijenos štetnih tvari kroz zemljište. Vrste i rasprostranjenost krutog otpada: urbani, industrijski, otpad iz agrikulture, otpad iz rudarstva.
3. tjedan: Opći, fizikalni i kemijski parametri krutog otpada. Rukovanje krutim otpadom, zdravstvene i sigurnosne mjere.
4. tjedan: Sakupljanje, transport i mehanička obrada krutog otpada: sanitarno odlaganje, kompostiranje, termička obrada. Uređaji.
5. tjedan: Tehnološki, ekonomski i društveni aspekti recikliranja. Dobivanje materijala iz krutog otpada: direktno recikliranje, sustavi za recikliranje.
6. tjedan: Dobivanje energije iz krutog otpada: kruti otpad kao pomoćno gorivo.
7. tjedan: Provjera znanja (I. kolokvij).
8. tjedan: Dobivanje toplinske i električne energije. Bioplin.
9. tjedan: Iskorištavanje i prerada nekih komponenti krutog otpada: željezo i čelik.
10. tjedan: Iskorištavanje i prerada nekih komponenti krutog otpada: aluminij i slitine, bakar.
11. tjedan: Iskorištavanje i prerada nekih komponenti krutog otpada: cink, nikal i slitine, olovo.
12. tjedan: Prerada i stabilizacija otpada iz rudarstva. Prerada otpadaka iz agroindustrije i poljoprivrede.
13. tjedan: Korištenje otpadnog papira i otpadaka iz tekstilne industrije. Prerada i upotreba otpadne gume. Neutralizacija ambalaže pesticida.
15. tjedan: Provjera znanja (II. kolokvij).
Vježbe: Korisna uporaba kore citrusa. Dobivanje alkohola destilacijom prevrele komine. Proizvodnja kalcijeva tartarata. Terenska nastava na odlagalištu otpada Karepovac. Terenska nastava u poduzeću Cijan d.o.o.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u iznosu od 80% ukupne satnice, laboratorijske vježbe 100 %.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

0.5

Referat

0.5

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

1.5

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit može se položiti preko dva pismena kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 50%. Svaki kolokvij sudjeluje u ocjeni s 50%. U ispitnim rokovima polaže se usmeni ispit.
Ocjene: < 50% nedovoljan, 51%-60% - dovoljan, 61%-74% - dobar,75%-87% -vrlo dobar, 88%-100% - odličan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

G. Tchobanoglous, F. Kreith, Handbook of solid waste management, McGraw-Hill, New York, 2002.

1

H.D. Sharma, S.P. Lewis, Waste Containment Systems, Waste Stabilization and Landfills, J. Wiley & Sons, New York, 1994.

1

B.J. Alloway, D.C. Ayres, Chemical Principles of Environmental Pollutions, Blackie Academic & Profesional, Glasgow, 1994.

1

Dopunska literatura

W. Petruk, Waste Characterization and Treatment, Society for Mining Metallurgy and Exploration, Montreal, 1998.
D.G. Wilson, Handbook of Solid Waste Managment, Van Nostrad Reinhold Comp. New York, 1977.
Stručni i znanstveni časopisi (Industry and Environment-UNEP ).

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj;
(2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave;
(3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Polimerne mješavine i kompoziti
NAZIV PREDMETA Polimerne mješavine i kompoziti

Kod

KTB224

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Branka Andričić

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

25

5

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje znanja o višekomponentnim polimernim sustavima: mješavinama i kompozitima. Uvid u međusobnu povezanost sastava, strukture i svojstava materijala.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- razlikovati deformacijska stanja polimera i objasniti termomehaničku krivulju
- opisati fazni dijagram polimerne mješavine
- razlikovati mješljive i nemješljive polimere temeljem vrijednosti staklišta
- poznavati metode priprave polimernih mješavina
- razlikovati polimerne mješavine i polimerne kompozite
- definirati mikrokompozit i nanokompozit
- objasniti ulogu punila i ojačala u polimernim kompozitima

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Povijesni pregled i stanje u svijetu u potrošnji polimernih materijala. Osnovni pojmovi i podjela polimernih materijala.
2. tjedan: Molekulska struktura polimera. Nadmolekulska struktura. Fizička i deformacijska stanja polimera. Termomehanička krivulja.
3. tjedan: Razlozi pripreme mješavina i kompozita. Dizajniranje polimernih mješavina.Termodinamički aspekti mješljivosti.
4. tjedan: Fazni dijagrami. Predviđanje termodinamičkih svojstava (teorije). Utjecaj molekulske mase i temperature na mješljivost polimera.
5. tjedan: Metode određivanja (procjene) mješljivosti polimera. Svojstva i morfologija mješljivih polimernih mješavina.
6. tjedan: Svojstva i morfologija nemješljivih polimernih mješavina. Metode kompatibilizacije nemješljivih polimernih mješavina. Priprema polimernih mješavina.
7. tjedan: Komercijalne polimerne mješavine. Mješavine s polimernim kapljevitim kristalima.
Provjera znanja (I. kolokvij)
8. tjedan: Polimerni kompoziti, podjela. Polimerni kompoziti ojačani česticama.
9. tjedan: Punila i ojačala u polimernim kompozitima.
10. tjedan: Vlaknima ojačani polimerni kompoziti. Orijentacija vlakana u kompozitima.
11. tjedan: Vrste vlakana u kompozitima i mehanička svojstva. Preprezi.
12 tjedan: Granična površina matrica-ojačalo i sredstva za kompatibilizaciju matrice i ojačala/punila.
13. tjedan: Polimerni nanokompoziti. Kompoziti s biorazgradljivim komponentama.
14. tjedan: Strukturni kompoziti: osnovne komponente i adhezivi. Metode izrade strukturnih kompozita
15. tjedan: Ponavljanje. Provjera znanja (II. kolokvij)
Laboratorijske vježbe:
Vježba 1.TG analiza kompozitnih materijala
Vježba 2. DSC analiza polimernih mješavina
Vježba 3. Identifikacija polimera infracrvenom spektroskopijom
Vježba 4. Separacija i identifikacija dodataka u polimernom materijalu
Vježba 5. Modificiranje svojstva PVC-a i priprema materijala ekstruzijom

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u iznosu od 80 % ukupne satnice.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

0.5

Eksperimentalni rad

0.8

Referat

Pripreme za kolokvij iz vježbi

0.5

Esej

Seminarski rad

Terenska nastava

0.2

Kolokviji

0.8

Usmeni ispit

0.4

Pismeni ispit

0.8

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 35%. Ocjena vježbi u ukupnoj ocjeni učestvuje s 30%. U ispitnim rokovima polaže se pismeni i usmeni ispit. Prag prolaznosti je 60%. Svaki oblik ispita u ocjeni učestvuje s 35%.
Ocjene: 60%-70% - dovoljan, 71%-80% - dobar,81%-90% -vrlo dobar, 91%-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

L. A. Utracki, Polymer Alloys and Blends, Hanser Publ., Munich, 1989

1

D. J. David, A. Misra, Relating Materials Properties and Structure, Technomic Publ. Co. Basel, 1999.

1

Dopunska literatura

M.J. Folkes, P.S. Hope, Polymer Blends and Alloys, Blackie Academic & Professional, London, 1995;
S. Datta, D.J. Lohse, Polymeric Compatibilizers, Hanser Publ., Munich,1996.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra
studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Inženjerstvo otpadnih voda
NAZIV PREDMETA Inženjerstvo otpadnih voda

Kod

KTB225

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Nediljka Vukojević Medvidović

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Doc. dr. sc. Ivona Nuić

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Studenti će steći znanja iz područja inženjerstva otpadnih voda. Upoznat će se s proračunima stanja vodnog ekosustava uslijed ispusta otpadne vode, proračunima tereta onečišćenja, odabirom postupka i metode obrade otpadnih voda, utjecajem različitih čimbenika na vođenje procesa, izračunavanjem potrebnog kapaciteta uređaja.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Očekuje se da će ishod učenja osigurati znanja o:
- utjecaju onečišćenja na zbivanja u vodnom ekosustavu
- izvorima i karakteristikama otpadnih voda, klasifikaciji štetne tvari, teretu onečišćenja
- određivanju moguće uštede svježe vode i nastanak otpadne vode korištenjem water pinch analize
- odabiru postupka i metode obrade otpadnih voda
- stabilnosti i destabilizaciji koloida, te mehanizmima koagulacije/flokulacije
- primjeni aeracije, neutralizacije, oksidacije/redukcije i kemijskog taloženje u obradi otpadnih voda
- mehanizmu i kinetici aerobne biološke obrade otpadnih voda
- postupcima obrade biološkog mulja
- primjeni i značenju naprednih postupaka obrade otpadnih voda.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvodno predavanje. Uporaba vode. Hidrološki ciklus. Upravljanje kakvoćom vode. Voda i održivi razvoj.
2. tjedan: Vodni ekosustav. Zbivanja u vodnom ekosustavu. Posljedice onečišćenja. Stanje kisika u vodi. Kinetika aerobne razgradnje organske tvari u vodi.
3. tjedan: Otpadne vode. Podrijetlo otpadnih voda. Onečišćenja i zagađenja prirodnih voda. Klasifikacija štetnih tvari. Specifični i nespecifični pokazatelji kakvoće. Metodologija uzorkovanja. Teret onečišćenja.
4. tjedan: Ljestvica prioriteta u postupanju s otpadnim vodama. Hijerarhijski pristup. Holistički pristup. Procesi integracije. Water pinch. Grafička metoda.
5. tjedan: Pročišćavanje otpadnih voda. Izbor postupka i metode obrade.
6. tjedan: Prethodni stupanj pročišćavanja. Rešetanje, usitnjavanje, izjednačavanje i flotacija u obradi otpadni voda.
7. tjedan: Uklanjanje raspršenih i koloidnih čestica. Odvajanje raspršenih tvari iz otpadnih voda gravitacijskim taloženjem. Projektiranje taložnika. Koagulacija i flokulacija u pročišćavanju otpadnih voda. Koloidni sustavi. Stabilnost i destabilizacija koloida. Mehanizmi flokulacije.
8. tjedan: Primjena aeracije u obradi otpadnih voda. Neutralizacija, oksidacija / redukcija i kemijsko taloženje u obradi otpadnih voda.
9. tjedan: Biološki procesi obrade otpadnih voda. Čimbenici biološke aktivnosti mikroorganizama. Vrste mikroorganizama. Mehanizam i kinetika aerobne biološke obrade otpadnih voda. Parametri vođenja procesa s aktivnim muljem.
10. tjedan: Dezinfekcija u obradi otpadnih voda. Obrada mulja.
11. tjedan: Napredni procesi pročišćavanja otpadnih voda. Primjena adsorpcije u obradi otpadnih voda.
12. tjedan: Primjena ionske izmjene u obradi otpadnih voda.
13. tjedan. Primjena membranskih procesa u obradi otpadnih voda. Primjena naprednih oksidacijskih procesa u obradi otpadnih voda.
14. tjedan: Biološki procesi uklanjanja dušika i fosfora.
15. tjedan: Biljni uređaji.
Laboratorijske vježbe:
Vježba 1. Uklanjanje cinka iz otpadne vode neutralizacijom i kemijskim taloženjem. Konstrukcija dijagrama topljivosti za sustav Zn(OH)2 – H2O i određivanje optimalne pH vrijednosti za taloženje Zn(OH)2.
Vježba 2. Uklanjanje cinka iz otpadne vode neutralizacijom i kemijskim taloženjem. Proračun dodatka hidratiziranog vapna i postavljanje bilance materijala.
Vježba 3. Uklanjanje željeza iz otpadne vode kemijskom oksidacijom I kemijskim taloženjem. Određivanje konstante brzine procesa oksidacije Fe(II).
Vježba 4. Uklanjanje koloidno dispergiranih čestica u vodi koagulacijom/flokulacijom. Ispitivanje koagulacije/flokulacije koloidno dispergiranih čestica u vodi JAR testom. Određivanje optimalnog dodatka koagulansa/flokulansa.
Vježba 5. Karakterizacija otpadne vode preko kisika kao pokazatelja. Određivanje kemijske potrošnje kisika bikromatnom metodom. Određivanje biokemijske potrošnje kisika metodom razrjeđivanja po Winkleru.
Vježba 6. Kinetika biokemijske razgradnje organske tvari. Izračunavanje konstante brzine razgradnje i početne koncentracije organske tvari u otpadnoj vodi.
Terenska nastava (posjet uređajima za obradu otpadnih voda).

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u iznosu od 80 % ukupne satnice, a vježbama i terenskoj nastavi 100% od ukupne satnice.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.5

Referat

0.5

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

0.5

Usmeni ispit

0.5

Pismeni ispit

0.5

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Uvjet pristupanja izradi svake vježbe jest položen usmeni kolokvij za svaku vježbu. Nakon izvođenja vježbe slijedi obrada eksperimentalnih rezultata i izrada referata.
Cjelokupni ispit može se položiti preko tri kolokvija tijekom semestra. Tri kolokvija su pismene provjere iz predavanja. Prag prolaznosti je 60%.
Studenti koji nisu položili ispit putem kolokvija polažu ispit preko pismene i usmene provjere u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 60%.
Položeni jedan ili dva kolokvija (prethodna aktivnost) ne vrijede u ljetnom ispitnom roku.
Ocjene: 60%-70% - dovoljan, 70%-80% - dobar,80%-90% -vrlo dobar, 90%-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

D. Hendricks, Water Treatment Unit Processes, CRC Press, Roca Raton [etc.], 2006.

1

S. Tedeschi, Zaštita voda , HDGI, Zagreb, 1997.

1

J. M. Coulson, J. F. Richardson, J. R. Backhurst, J. H. Harker, Chemical Engineering, 5th ed., London, England, 2002.

1

Metcalf & Eddy, Wastewater Engineering, McGraw-Hill, Inc., Boston [etc.], 1991.

1

L. D. Benefield, J. F. Judkins, B. L. Weand, Process Chemistry for Water and Wastewater Treatment, Prentice-Hall, Inc. London [etc.], 1982.

1

Dopunska literatura

J. Margeta, Oborinske i otpadne vode: teret onečišćenja i mjere zaštite, Sveučilište u Splitu, Građevinsko-arhitektonski fakultet, Split, 2007.
B. Tušar, Pročišćavanje otpadne vode, Kigen d.o.o. i Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2009.
B. Tušar, Ispuštanje i pročišćavanje otpadne vode, Croatia knjiga, Zagreb, 2004.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:(1) sveučilišnoj; (2) fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra.
Studentska anketa.

 

 

Uvod u znanstveno istraživački rad
NAZIV PREDMETA Uvod u znanstveno istraživački rad

Kod

KTB226

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Marina Trgo

Bodovna vrijednost (ECTS)

3.0

Suradnici

Dr. sc. Marin Ugrina

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

15

15

0

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je osposobiti studente za organizaciju znanstvenog istraživanja, ovladati načelima i metodologijom prikupljanja podataka i literature, načinom obrade i analizom dobivenih podataka te prezentacijom rezultata prema načelima etičke odgovornosti u prirodnim, tehničkim i biotehničkim znanostima.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Očekuje se da će ishodi učenja osigurati znanja o:
- razumijevanju važnosti znanosti i znanstveno istraživačkog rada
- vrstama znanstvenih područja, polja i grana znanosti, znanstvenim institucijama i zvanjima
- zakonodavstvu u znanosti
- načinu pretraživanja i korištenja bibliografskih baza podataka i drugih izvora znanstvenih informacija
- organizaciji i provedbi znanstvenog istraživanja
- razumijevanju strukture i značenja dijelova znanstvenog rada
- analiziranju znanstvenog problema te interpretaciji rezultata
- samostalnom oblikovanju znanstvenog rada u pisanju, tehničkoj obradi, izlaganju i prezentaciji
- etičkoj odgovornosti u znanstveno istraživačkom radu.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1 tjedan: Uvodno predavanje. Povijesni razvoj znanosti. Znanstvene spoznaje.
2. tjedan: Znanost i zakonodavstvo (područja i grane znanosti, znanstvene institucije, organizacije, programi, deklaracije, znanstvena zvanja)
3. tjedan: Klasifikacija i vrste radova. Ciljevi i svrha znanstvenog rada. Razlike između znanstvenog i stručnog rada.
4. tjedan: Komponente znanstvenog rada (uočiti problem, proučiti problem, postaviti hipotezu, dizajnirati istraživanje, provesti istraživanje i obraditi rezultate, potvrditi ili odbaciti hipotezu, objaviti rezultate)
5. tjedan: Izvori informacija. Pretraživanje literature. Baze podataka.
6. tjedan: Eksperiment. Organizacija rada na terenu i u laboratoriju. Planiranje, provedba, ispitivanja.
7. tjedan: Obrada rezultata: sortiranje, statistika, modeliranje.
8. tjedan: Pisanje članka (znanstvenog, stručnog, preglednog, znanstveno-popularnog).
9. tjedan: Prezentacija istraživanja. Postersko izlaganje.
10. tjedan: Prezentacija istraživanja. Usmeno izlaganje. Osnovna načela u izlaganju rada.
11. tjedan: Citiranje literature. Korištenje računalnih tehnika pri citiranju.
12. tjedan. Ključne riječi. Slikovni sažetak.
13. tjedan: Prijave na stručne i znanstvene skupove. Objavljivanje članka. Recenzije znanstvenih radova.
14. tjedan: Mjera vrijednosti članaka (citiranost, indeksiranost, impact faktor).
15. tjedan: Znanstveno-istraživačka etika.
Seminar: izrada seminarskog rada, izrada posterskog priopćenja, izrada prezentacije seminarskog rada i usmeno izlaganje seminarskog rada.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u iznosu od 80 % ukupne satnice, seminari 100 %.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

999.9

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

Pismeni ispit

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Završni pismeni ispit ili dva parcijalna kolokvija (50% u ukupnoj ocjeni).
Pisani seminarski rad (25% u ukupnoj ocjeni).
Usmeno izlaganje pisanog seminarskog rada (20% u ukupnoj ocjeni).
Izrada posterskog priopćenja na temelju pisanog seminarskog rada (5% u ukupnoj ocjeni).
Prag prolaznosti je 60%. Ocjene: dovoljan (60% - 69%), dobar (70% - 79%), vrlo dobar (80% - 89%), izvrstan (90% - 100%).

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

M. Marušić i suradnici, Uvod u znanstveni rad u medicini, 5. izdanje, Zagreb, Medicinska naklada, 2013.

1

Darrell D. Ebbing and Steven D. Gammon, General Chemistry, 9th edition, Houghton Mifflin Company, Boston, 2009. Raymond Chang, Chemistry, 10th edition, McGraw-Hill, New York, 2010. F. Albert Cotton et al., Basic Inorganic Chemistry, New York, John Wil

1

J. Kniewald, Metodika znanstvenog rada, Zagreb, Multigraf, 1993.

1

A. Tkalac Verčić, Dubravka Sinčić Čorić, Nina Pološki Vokić, Priručnik za metodologiju istraživačkog rada, Zagreb, M.E. P. d.o.o., 2010. M. I. Miljević, Metodologija naučnog rada, Sarajevo, Univerzitet u istočnom Sarajevu, Filozofski fakultet, 2007.

0

Praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra. S

Vježbe iz Opće kemije (interna skripta), Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2013. Vježbe iz Anorganske kemije (interna skripta), Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2013.

0

http://www.ktf-split.hr/

Dopunska literatura

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

- informacije iz razgovora, primjedbi i konzultacija s polaznicima tijekom održavanja nastave
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Diplomski rad
NAZIV PREDMETA Diplomski rad

Kod

KTBODR

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Bodovna vrijednost (ECTS)

18.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

0

0

0

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

Usmeni ispit

Pismeni ispit

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Dopunska literatura

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

 

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Stručna praksa
NAZIV PREDMETA Stručna praksa

Kod

KTBOSP

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Bodovna vrijednost (ECTS)

2.5

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

0

0

0

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

Usmeni ispit

Pismeni ispit

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Dopunska literatura

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

 

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Procesno inženjerstvo u zaštiti okoliša
NAZIV PREDMETA Procesno inženjerstvo u zaštiti okoliša

Kod

KTC106

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Nenad Kuzmanić

Bodovna vrijednost (ECTS)

7.0

Suradnici

Dr. sc. Antonija Čelan

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

45

15

30

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Studenti se upoznaju s teorijskim postavkama i primjenom jediničnih operacija procesnog inženjerstva u zaštiti okoliša, a koje su neophodne pri sustavnom rješavanju problema vezanih uz postupke obrade otpadnih tvari. Stečeno znanje im omogućava procjenu i odabir optimalnog procesa odvajanja te ih uvodi u osnove dimenzioniranja opreme s posebnim naglaskom na optimiranje radnih uvjeta procesa.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje:
- da razumije koncept održivog razvitka te da zna povezati uzroke onečišćenja u okolišu i mogućnosti smanjenja tog onečišćenja primjenom određenih specifičnih operacija procesnog ekoinženjerstva
- da je usvojio temeljna teorijska znanja o naprednim procesima odvajanja koji se primjenjuju u zaštiti okoliša
- da zna primijeniti temeljne metodologije kemijskog inženjerstva neophodne pri odabiru procesa i uređaja koji se primjenjuju u zaštiti okoliša te definirati i optimirati procesne parametre ciljem povećanja učinkovitosti procesa
- da ima razvijen kritički pristup prema određenim postupcima procesnog ekoinženjerstva u smislu njihova odabira, prednosti, nedostataka i primjene.
- da je usvojio metodološki pristup pri dimenzioniranju uređaja koji se koriste u procesnom inženjerstvu u zaštiti okoliša.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uzroci onečišćenja okoliša (prirodni i antropogeni). Pojam okoliša. Uloga procesnog inženjerstva u zaštiti okoliša. Odrednice trajno održivog razvoja.
2. tjedan: Procesi odvajanja (separacije) u zaštiti okoliša. Temeljne postavke operacija odvajanja. Mehanički separacijski procesi. Separacijski procesi u kojima je zastupljen prijenos tvari i energije.
3. tjedan: Disperzni sustavi i njihova karakterizacija. Definiranje stanja izmješanosti i stanja disperznosti. Definiranje djelotvornosti odvajala (separatora). Krivulja frakcijske djelotvornosti.
4. tjedan: Gravitacijsko taloženje. Brzina taloženja. Režimi taloženja tj. specifične zone u gravitacijskim taložnicima. Sedimentacijski test. Uređaji za gravitacijsko taloženje i njihovo dimenzioniranje.
5. tjedan: Pjeskolovi i njihovo dimenzioniranje. Rešetkanje i uređaji za njegovu provedbu. Isplivavanje. Uređaji za prirodno i izazvano isplivavanje (mastolovi).
6. tjedan: Teorijske postavke centrifugalnog taloženja. Uređaji s rotirajućom stjenkom (sedimentacijske centrifuge) te uređaji s nepokretnom stjenkom (hidrocikloni). Filtracijske centrifuge. Odabir centrifuga.
7. tjedan: Odstranjivanje ulja s vodenih površina. Ponašanje ulja na vodenim površinama. Sprječavanje širenja uljnih mrlja. Konstrukcija i princip djelovanja brana s komprimiranim zrakom, plutajućih, adsorbirajućih i improviziranih brana.
8. tjedan: Mehaničke metode odstranjivanja ulja s vodenih površina te uređaji za njihovu provedbu (skimeri). Fizikalno-kemijski i kemijski postupci odstranjivanja ulja s vodenih površina.
9. tjedan: Aeracija. Teorijske postavke međufaznog prijenosa kisika kod procesa aeracije. Primjene aeracije kod pročišćavanja otpadnih voda. Egalizacija.
10. tjedan: Biološka filtracija i uređaji za njenu provedbu. Uređaji za provedbu aeracije kod biološke aerobne obrade otpadnih voda. Procesni parametri pri optimizaciji aeracije otpadnih voda.
11. tjedan: Otprašivanje. Uređaji za procese odvajanja u sustavima čvrsto/plinovito (uređaji za suho i mokro otprašivanje). Princip rada i dimenzioniranje ciklona. Filtri za plinove. Princip rada i dimenzioniranje elektrofiltara. Mokro otprašivanje i uređaji za njegovu provedbu (skruberi).
12. tjedan: Teorijske postavke adsorpcije i njena primjena u zaštiti okoliša. Fizička i kemijska adsorpcija. Kinetika adsorpcije. Uređaji za provedbu adsorpcije.
13. tjedan: Kristalizacija - temelje postavke. Kinetika nukleacije i rasta kristala. Utjecaj procesnih parametara na karakteristike finalnog produkta. Uređaji za provedbu kristalizacije.
14. tjedan: Membranski postupci odvajanja u kemijskom inženjerstvu. Prednosti i nedostaci primjene membranskih procesa. Selektivnost membrana (faktori zadržavanja i odjeljivanja). Karakterizacija membrana. Građa i podjela membrana. Mehanizmi odvijanja prijenosa tvari kroz membrane.
15. tjedan: Membranski moduli. Membranske strukture i tokovi unutar membranskih separatora. Pojave koncentracijske polarizacije i začepljenja pora membrana. Osnovne postavke procesa ultrafiltracije, elektrodijalize i reverzne osmoze.
Laboratorijske vježbe: Primjena analitičkih funkcija pri granulometrijskoj analizi grubodisperznih sustava. Određivanje brzine taloženja: sedimentacijski test i dimenzioniranje gravitacijskog taložnika. Određivanje brzine međufaznog prijenosa kisika kod dubinske aeracije. Utjecaj procesnih parametara na produkt šaržne kristalizacije. Membranski procesi: demineralizacija vode primjenom reverzne osmoze.
Terenske vježbe: Optimizacija radnih uvjeta pjeskolova-mastolova s prozračivanjem (postrojenje za obradu otpadnih voda Stupe - Stobreč). Određivanje protoka suspenzije u centrifugi s pužnim transporterom (postrojenje za obradu zauljenih voda Cian - Solin). Uklanjanje ulja s vodenih površina (postrojenje za obradu zauljenih voda Cian - Solin). Gravitacijski taložnici (postrojenje za obradu otpadnih voda Sinj i Trilj). Aeracija i njena primjena kod biološke obrade otpadnih voda (postrojenje za obradu otpadnih voda Trilj ). Otprašivanje: kontrola rada vrećastih filtara i elektrofiltra (CEMEX - Kaštel Sućurac)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima i seminarima u iznosu od 80 % ukupne satnice, laboratorijske vježbe 100 %.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

4.0

Istraživanje

Praktični rad

1.0

Eksperimentalni rad

Referat

Pripreme za kolokvij iz vježbi

Esej

Seminarski rad

Terenska nastava

1.5

Kolokviji

Usmeni ispit

1.5

Pismeni ispit

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Student može položiti cjelokupni ispit putem dvaju usmenih testova tijekom semestra. Ti testovi omogućuju studentu da se oslobodi i samo određenog dijela ispita. Studenti koji nisu položili ispit putem testova polažu ispit u redovitim ispitnim terminima. Taj ispit se također sastoji samo od usmenog dijela. U sveukupnoj ocjeni usmeni ispit ima udio od 70%, dok laboratorijske vježbe učestvuju u ocjeni s udjelom od 30 %.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

W.L. McCabe, J.C. Smith, P. Harriott, Unit Operations of Chemical Engineering, McGraw-Hill, 6th edition, New York, 2001.

3

T.D. Reynolds, P. Richards, R. Reynolds, Unit Operations and Processes in Environmental Engineering, Brooks Cole, New York, 1995.

1

Edward E, Baruth, Water Treatment Plant Design, McGraw-Hill, 4th edition, New York, 2005.

1

R.H. Perry, D.W. Green, J.O. Maloney, Perry’s Chemical Engineer’s Handbook, 7th edition, McGraw-Hill, New York, 1999.

3

M. Hraste, Mehaničko procesno inženjerstvo, HINUS, Zagreb, 2003.

10

Dopunska literatura

S. Tedeschi, Zaštita voda, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1997.;
V. Koharić, Mehaničke operacije, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1996.;
E. Beer, Priručnik za dimenzioniranje uređaja kemijske procesne industrije, HDKI/Kemija u industriji, Zagreb, 1994.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvođenja nastave i usvajanja znanja (vještina), prati se na razini: (1) nastavnika, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega, (2) fakulteta, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Kataliza u zaštiti okoliša
NAZIV PREDMETA Kataliza u zaštiti okoliša

Kod

KTC107

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Branka Andričić

Bodovna vrijednost (ECTS)

4.5

Suradnici

Izv. prof. dr. sc. Matko Erceg

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

0

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Jačanje postojećih znanja studenata o katalizi i katalizatorima te pregled metoda priprave heterogenih katalizatora. Upoznavanje studenata s modernim metodama umanjenja zagađenja i „zelenim“ kemijskim katalitičkim procesima.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da:
- zna objasniti princip djelovanja katalizatora u kemijskoj reakciji
- razlikuje homogene i heterogene katalizatore
- zna osnovne komponente heterogenog katalitičkog sustava
- poznaje principe djelovanja katalizatora u realnim sustavima (nepokretni i pokretni izvori onečišćenja okoliša)
- obrazloži važnost primjene katalizatora u industriji i koncept održivog razvoja

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Ciljevi predmeta „Kataliza u zaštiti okoliša“. Onečišćenja okoliša i čista energija. Važnost katalize u kontroli zagađenja i zaštiti okoliša. Podjela katalize i katalizatora. Opća teorija katalize.
2. tjedan: Osnovne značajke djelovanja katalizatora (aktivnost, selektivnost, stabilnost). Heterogena kataliza: faze reakcije. Fizička i kemijska adsorpcija (Lenard – Jonesov dijagram). Temeljni zakoni adsorpcije.
3. tjedan: Mehanizmi i kinetika heterogenih katalitičkih reakcija. Heterogeni katalitički sustavi: nosači, promotori, aktivatori, moderatori, inhibitori.
4. tjedan: Postupci proizvodnje heterogenih katalizatora (precipitirani, impregnirani, kosturni, s aktivnom ovojnicom, monolitni katalizatori).
5. tjedan: Trajnost katalizatora i otpornost na deaktivaciju. Uzroci deaktivacije katalizatora. Sprječavanje deaktivacije.
6. tjedan: Katalitička oksidacija isparljivih organskih spojeva (tradicionalni industrijski procesi, pročišćavanje zraka)
7. tjedan: Redukcija NOx: neselektivna katalitička redukcija, selektivna katalitička redukcija.
Pregled prijeđenog gradiva.
8. tjedan: (I. kolokvij)
9. tjedan: Emisije iz nepokretnih izvora. Snižavanje koncentracije ugljikovodika, nisko-temperaturna oksidacija CO.
10. tjedan: Kontrola emisije iz benzinskih motora (konstrukcija motora, emisije i regulativa, katalitička konverzija).
11. tjedan: Kontrola emisije iz dizelskih motora (konstrukcija motora, emisije i regulativa, filtri za emitirane čestice, katalizatori za dizelske motore).
12 tjedan: Primjena zeolita kao katalizatora u zaštiti okoliša (struktura zeolita, primjena u industrijskim procesima i zaštiti okoliša)
13. tjedan: Uloga katalizatora u kemijskoj oporabi otpadne plastike (dobivanje benzina, kerozina, dizelskih ulja, monomera i drugih kemikalija).
14. tjedan: Ponavljanje. Rasprava o nekim primjerima iz prakse koji su unaprijed zadani studentima.
15. tjedan: (II. kolokvij)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima i seminarima u iznosu od 80 % ukupne satnice.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Pripreme za kolokvij iz vježbi

Esej

Seminarski rad

0.5

Terenska nastava

Kolokviji

0.9

Usmeni ispit

0.7

Pismeni ispit

0.9

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Kontinuirano vrjednovanje:
Cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 45%. Prisutnost predavanjima u 80-100%-tnom iznosu je 10% ocjene.
U ispitnim rokovima polaže se pismeni i usmeni ispit. Prag prolaznosti je 60%. Svaki oblik ispita u ocjeni učestvuje s 50%.
Ocjene: 60%-70% - dovoljan, 71%-80% - dobar,81%-90% -vrlo dobar, 91%-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

T. Kovačić, B. Andričić, Kataliza, Interna skripta, KTF, Split, 2010.

5

Web stranice KTF-a

R. M. Heck, R. J. Farrauto, Catalytic Air Pollution Control, J. Wiley & Sons, Hoboken, 2012

1

Dopunska literatura

F. J. J. G. Janssen, R. A. van Santen, Environmental Catalysis, Imperial Colledge Press, London, 1999
- stručni i znanstveni članci dostupni putem interneta

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Elektrokemijske tehnologije u zaštiti okoliša
NAZIV PREDMETA Elektrokemijske tehnologije u zaštiti okoliša

Kod

KTC108

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Senka Gudić

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

15

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Studenti će se upoznati s elektrokemijskim sustavom i reakcijskim prostorom, te mehanizmom i kinetikom elektrodnih procesa koji imaju značajnu ulogu u inženjerstvu materijala, zaštiti materijala od korozije, procesima elektroorganske i anorganske sinteze i suvremenim elektrokemijskim tehnologijama u zaštiti okoliša.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- optimizirati i dizajnirati elektrokemijski reaktor,
- objasniti elektrokemijske aspekte zaštite okoliša,
- prednosti i ograničenja elektrokemijskih tehnologija u zaštiti okoliša,
- objasniti elektrokemijske procese obrade otpadnih voda i organskog otpada,
- objasniti elektrokemijske procese pročišćavanja plinova te sanacije tla,
- primijeniti elektrokemijske senzore u inženjerstvu okoliša.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod. Elektrokemijski sustav i reakcijski prostor. Granična površina faza.
2. tjedan: Mehanizam i kinetika elektrodnih procesa.
3. tjedan: Optimizacija i dizajniranje elektrokemijskih reaktora. Kontrola elektrokemijskih procesa.
4. tjedan: Elektrokemijske tehnologije u zaštiti okoliša– prednosti i ograničenja. Ekonomska analiza.
5. tjedan: Elektrokemijski procesi obrade otpadnih voda i organskog otpada. Anodni procesi. Izbor anodnog materijala. Dimenzijski stabilne anode. Direktna elektrokemijska oksidacija toksičnih organskih spojeva (razgradnja do CO2) i anorganskih spojeva (cijanida i tiocijanata).
6. tjedan:Indirektna elektrokemijska oksidacija (IEO) toksičnih organskih spojeva. Mehanizam IEO. Formiranje oksidirajućeg sredstva. Elektro-Fentonov proces.
7. tjedan: Anodno uklanjanje pesticida. Uklanjanje nečistoća iz višekomponentnih organskih smjesa. Pregled odabranih procesa. Katodni procesi. Odabir katodnih materijala.
8. tjedan: Katodna redukcija iona teških metala. Direktna elektrokemijska redukcija perklorata, nitrata, kromata. Katodno dekloriranje organskog otpada.
9. tjedan: Provjera znanja (I. kolokvij). Membranski elektrokemijski procesi: Elektrodijaliza. Razlaganje soli.
10. tjedan: Elektrokemijski procesi pročišćavanja plinova. Elektroda za direktne i indirektne procese pročišćavanja plinova. Uklanjanje CO2, NOX, SO2, H2S. Razvoj novih procesa istovremenog uklanjanja različitih plinova iz smjese.
11. tjedan: Elektrokemijska sanacija tla. Uklanjanje ionskih onečišćenja. Elektrokinetičko uklanjanje organskih spojeva. Ekonomska analiza i prednosti elektrokemijskih postupaka sanacije tla.
12. tjedan: Elektrokemijski senzori u inženjerstvu okoliša. Unaprjeđenje elektrokemijskih procesa i proizvoda.
13. tjedan: Elektrokemijski izvori struje za čišću električnu energiju.
14. tjedan: Fotoelektrokemijske metode uklanjanja organskih, anorganskih i mikrobioloških onečišćenja iz vode.
15. tjedan: Provjera znanja (II. kolokvij).
Vježbe: Napon razlaganja elektrolita. Elektrogravimetrijska analiza. Elektrorafinacija srebra. Izravna elektrokemijska oksidacija fenolnih spojeva. Elektro-Fentonov proces za uklanjanje organskih spojeva. Izravna elektrokemijska redukcija nitrata. Katodna redukcija iona teških metala.Indirektna redukcija perklorata.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u iznosu od 80 % ukupne satnice, laboratorijske vježbe 100 %.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

0.5

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

2.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Prosječna se ocjena (izračunata kao aritmetička sredina) dobiva zbrajanjem prolaznih ocjena iz pojedinih dijelova predmeta (ulazni kolokviji iz vježbi 45%, eksperimentalni rad 5% i referati iz vježbi 50%) i dijeljenjem s ukupnim brojem dijelova predmeta.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

A. Despić, Osnove elektrokemije 2000, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003.

0

J.O’M. Bockris, A.K.N. Reddy, M. Gamboa-Aldeco, Modern Electrochemistry 2A, Fundamentals of Electrodics, 2nd Edition, Kluwer Academic/Plenum Publishers, New York, 2000.

1

Electrochemistry for the Environment Comninellis, Christos, Chen, Guohua (Eds.) 2010.

0

Dopunska literatura

C. H. Hamann, A. Hamnett, W. Vielstich, Electrochemistry, Wiley-VCH Weinheim, 1998.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj;
(2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave;
(3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Mjerenje i automatsko vođenje procesa
NAZIV PREDMETA Mjerenje i automatsko vođenje procesa

Kod

KTC109

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Nenad Kuzmanić

Bodovna vrijednost (ECTS)

4.0

Suradnici

Dr. sc. Antonija Čelan

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

8

7

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s procesnim mjerenjima, mjeriteljstvom i mjeriteljskom infrastrukturom te metodama automatskog vođenja procesa u zaštiti okoliša.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita studenti će biti osposobljeni
analizirati značaj mjerenja pojedinih veličina u svrhu vođenja procesa,
izvršiti i argumentirati odabir uređaja za mjerenja i vođenje procesa u različitim segmentima zaštite okoliša,
razumjeti temeljne pojmove iz teorije vođenja i nadzora procesa,
definirati i objasniti ulogu osnovnih komponenata sustava automatskog upravljanja,
izračunati elementarne podatke potrebne za vođenje sustava u zaštiti okoliša te
predvidjeti dinamičko vladanje tih sustava.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Osnovna načela mjernih sustava za vođenje procesa u zaštiti okoliša. Regulacijski krug i elementi regulacijskog kruga.
2. tjedan: Razvoj dinamičkih modela procesa.
3. tjedan: Mjerno osjetilo i mjerni pretvornik te njihove opće značajke.
4 tjedan: Umjeravanje (baždarenje) i sljedivost mjerne i ispitne opreme prema nacionalnim etalonima. Ponovljivost i obnovljivost mjerenja.
5. tjedan: Mjerna osjetila i pretvornici temperature. Mjerna osjetila i pretvornici tlaka.
6 tjedan: Mjerna osjetila i pretvornici protoka. Mjerna osjetila i pretvornici razine.
7. tjedan: Regulacija fizikalnih čimbenika stanja procesa u bioreaktoru (temperatura, tlak, protok, razina).
8. tjedan: Praćenje, nadzor i regulacija kemijskih i bioloških pokazatelja stanja bioprocesa u bioreaktoru (pH, redoks potencijal, koncentracija otopljenog kisika, CO2...).
9. tjedan: Proporcionalno, integracijsko i derivacijsko djelovanje regulatora.
Sinteza regulacijskog kruga. P&ID dijagrami.
10. tjedan: Temeljni pojmovi, načini i metode vođenja procesa. Automatska stabilizacija. Slijedno vođenje. Vođenje povratnom i unaprijednom vezom.
11. tjedan: Metode vođenja procesa - kaskadno, unaprijedno i viševeličinsko vođenje.
12. tjedan: Suvremeni industrijski regulatori. Instrumenti sustava za vođenje. Regulacijski ventili.
13. tjedan: Primjena algoritama umjetne inteligencije za nadzor i upravljanje u biotehnološkim procesima.
14. tjedan: Suvremeni sustavi za vođenje. Distribuirani sustavi za vođenje.
Vođenje kontinuiranih i šaržnih procesa.
15. tjedan: Primjeri vođenja iz procesnog inženjerstva u zaštiti okoliša.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Studenti su obvezni pohađati nastavu (predavanja i vježbe) te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.5

Istraživanje

Praktični rad

1.0

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

Usmeni ispit

4.5

Pismeni ispit

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Tijekom semestra studentima se omogućava polaganje cjelokupnog ispita preko dvaju teorijskih kolokvija. Prag prolaznosti na kolokvijima je 55%. Nakon položenih kolokvija izračunava se srednja vrijednost postignutih bodova te se ocjena pridružuje prema kriteriju: 55%-66% - dovoljan, 67%-78% - dobar, 79%-89% -vrlo dobar, 90%-100% - izvrstan.
Na redovitim ispitnim rokovima studenti polažu one dijelove gradiva koje nisu uspjeli položiti tijekom semestra te se ocjenjuju prema navedenom kriteriju.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Božičević, J. (1992). Temelji automatike I i II, Školska knjiga, Zagreb

6

R. Žanetić, Vođenje procesa u proizvodnji, Interna skripta, KTF, Split, 2006.

0

Web stranica KTF

N. Bolf, Mjerenja i automatsko vođenje procesa, Interna skripta, FKIT, Zagreb, 2007. N. Prljača, Z. Šehić, Automatsko upravljanje: analiza i dizajn. Mikroštampa, Tuzla, 2008. J. Marasović, Temeljni postupci u automatici, Interna skripta, FESB, Split,

0

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razin

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

0

Dopunska literatura

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

 

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Biokemija
NAZIV PREDMETA Biokemija

Kod

KTC110

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Izv. prof. dr. sc. Olivera Politeo

Bodovna vrijednost (ECTS)

7.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje temeljnih znanja i vještina iz područja biokemije

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Razumjeti osnovne postavke građe proteina te utjecaja njihove strukture na biološku funkciju.
Razumjeti osnovne postavke enzimske kinetike i inhibicije enzimske aktivnosti.
Razumjeti važnost ugljikohidratnih struktura u živom sustavu.
Razumjeti važnost lipidnih struktura u živom sustavu.
Objasniti strukturu i ulogu bioloških membrana.
Razumjeti strukturu i biološku funkciju nukleinskih kiselina.
Poznavati i objasniti osnovne pojmove i principe metabolizma.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

PREDAVANJA:
Povijest biokemije. Podrijetlo života. (2) Voda, bioelementi, biomolekule i tipovi veza u živim organizmima. (2). Aminokiseline (1). Puferi i puferski sustavi (1). Proteini. Konformacija proteina. (2) Određivanje aminokiselinskog slijeda. (1) Funkcije proteina. Biološki važni proteini: kolagen, elastin, hemoglobin, mioglobin. (2) Izolacija i karakterizacija proteina. (2) Enzimi. Kinetička svojstva enzima. Inhibicija enzima. (2) Regulacija enzimske aktivnosti. (1) Kofaktori i koenzimi. (1) Ugljikohidrati. (2) Lipidi. Lipoproteini. Steroidi. (2). Biomembrane i transport preko membrana. (2) Nukleotidi i nukleinske kiseline. DNA replikacija. Transkripcija. Translacija (3) Posttranslacijske modifikacije i transport proteina. (1) Bioenergetika. Spojevi bogati energijom: fosfatni spojevi i ATP. (3)
SEMINARI:
Puferi i puferski sustavi. (3) Aminokiseline i peptidi. (3) Enzimi i enzimska kinetika. Inhibicija enzima. (3) Koenzimi. (1) Ugljikohidrati. (1) Lipidi. (1) Biomembrane. (1) Nukleotidi i nukleinske kiseline (1) Bioenergetika. (1)
VJE ŽBE:
Potenciometrijska titracija aminokiselina. (3) Kvalitativna analiza proteina (3) Kvantitativna analiza proteina (3) Elektroforeza. (3) Kinetika enzimom kataliziranih reakcija: Određivanje vmax i Km (3) Inhibicija enzimom kataliziranih reakcija. (3) Svojstva ugljikohidrata i testovi na ugljikohidrate (3) Svojstva lipida. (3) Analiza lipida u jajima (3) Izolacija i kvantitativno određivanje nukleinskih kiselina iz biljnih tkiva (3)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Pohađanje nastave, pripremanje seminarskih radova, pohađanje laboratorijskih vježbi, izlazak na ispit

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

0.5

Referat

Esej

Seminarski rad

1.0

Kolokviji

2.0

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

J.M. Berg, J.L. Tymoczko, L. Stryer: Biokemija, 5th Ed, Školska knjiga Zagreb, 2013.

5

R.M.Murray i sur: Harperova ilustrurana biokemija, 28th Ed, Medicinska naklada, Zagreb 2011.

3

S K Sawhney, R ingh: Introductory Practical Biochemistry. Alpha Science International Ltd., Harrow, U.K. 2008.

1

Dopunska literatura

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) sveučilišnoj, (2) fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave te (3) nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Održive tehnologije i razvoj
NAZIV PREDMETA Održive tehnologije i razvoj

Kod

KTC111

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Jelica Zelić

Bodovna vrijednost (ECTS)

4.5

Suradnici

Doc. dr. sc. Mario Nikola Mužek

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

0

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Primjena preventivnih strategija zaštite okoliša na kemijsko-tehnološke (proizvodne) procese, proizvode i prateće djelatnosti, po načelu: čistija proizvodnja - održivi razvoj, s ciljem povećanja učinkovitosti proizvodnje i smanjenja rizika na okoliš i zdravlje čovjeka.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- procijeniti suvremene probleme u okolišu,
- opisati pojam i načela održive tehnologije i razvoja,
- primijeniti načelo čistija proizvodnja - održivi razvoj na pojedine industrijske procese,
- predložiti energetski učinkovit i zaokružen tehnološki proces,
- organizirati provođenje sustava upravljanja okolišem i osiguranja kvalitete.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

tjedan: Uvod. Razvoj i okoliš. Važniji pojmovi. Suvremeni problemi u društvu. Ciljevi strategije zaštite okoliša sa svrhom održivog razvoja.
tjedan: Povezivanje industrijske aktivnosti s društvenim znanostima i znanosti o okolišu. Procjena utjecaja kemijsko-tehnoloških procesa na okoliš. Porijeklo i rasprostranjenost onečistila u zraku, tlu i vodi, globalno zagrijavanje i efekt staklenika.
Osnove održivog razvoja. Pojam i evolucija održivog razvoja. Načela i vrste održivog razvoja. Pokazatelji održivog razvoja, njihovo upravljanje i primjena.
tjedan: Preventivni pristup za čistiju proizvodnju (bezotpadne proizvodne procese). Ugradnja strategije održive tehnologije i razvoj na proizvodni proces, proizvode i prateće djelatnosti s ciljem povećanja učinkovitosti proizvodnje i zaštitom okoliša.
tjedan: Analiza toka resursa u industrijskom ekosustavu. Racionalno korištenje sirovina, vode i energije te smanjenje nastalog otpada na izvoru tijekom proizvodnje.
Provjera znanja (I. kolokvij).
tjedan: "Cost benefit" analiza u zaštiti okoliša kao pokazatelj ispravne strategije upravljanja okolišem. Pregled i kontrola opće ravnoteže mase u industrijskim procesima u funkciji zaštite okoliša.
tjedan: Okoliš i zaštita. Od sanacije i sprječavanja onečišćenja do sustava upravljanja okolišem. Provođenje sustava upravljanja okolišem i osiguranja kvalitete. Uloga ISO standarda u strategiji upravljanja okolišem. Modeli za upravljanje okolišem (sustav ISO 14000). Modeli za osiguranje kvalitete (sustav ISO 9000).
tjedan: Pregled svih aktivnosti u kemijskom proizvodnom pogonu kao podloga za program upravljanja okolišem i osiguranjem kvalitete. Operativna kontrola i korektivne mjere.
tjedan: Sustavno praćenje emisije štetnih tvari u zrak, vodu i tlo pri kemijsko industrijskim procesima. Izvori emisije, mjesta emisije, oprema i uređaji za različite procese obrade otpada. Odabrani primjeri.
tjedan: Energetska učinkovitost u tehnološkim procesima. Alternativni energenti (komunalni otpad, auto gume, rabljena ulja i drugi otpadni materijali).
tjedan: Proizvodnja cementa - primjer održive tehnologije i razvoja. Povećana ekonomičnost proizvodnje i kvaliteta proizvoda.
tjedan: Direktive EU (IPPC, WID, BATNEEC, BREF) za prevenciju i kontrolu onečišćenja u cementnoj industriji.
tjedan: Metode predviđanja kriznih situacija i njihova prevencija pri proizvodnim procesima kao podloga za razvoj čistijih tehnologija.
tjedan: Uloga održivih tehnologija u razvoju novih kemijsko-tehnoloških procesa u svrhu zaštite nasljeđa i osiguranja održivog - sustainable, umjesto survive razvoja.
tjedan: Primjeri primjene načela "čiste" proizvodnje na pojedine industrijske procese. Najbolje dostupne tehnologije (BAT) - principi, implementacija održivih i podobnih procesa za okoliš.
Provjera znanja (II. kolokvij).
Program seminara:
Analiza ilustrativnih primjera (case studies). Analiza toka tehnološkog procesa (sirovina, proizvod) u industrijskom ekosustavu proizvodnje. Monitoring svih emisija u okoliš (zrak, voda, tlo). Prijedlog mjera za smanjenje otpada. Intervencije u proizvodnom procesu u svrhu čistije proizvodnje. Rješavanje zadataka i izrada projekta.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u iznosu od 80 % ukupne satnice, seminari 100 %.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

1.0

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Student može položiti cjelokupni ispit putem testova (II kolokvija) tijekom semestra. Prag prolaznosti je 55%. Studenti koji nisu položili ispit putem testova polažu ispit u redovitim ispitnim terminima te se ispit sastoji od pismenog i usmenog dijela. Prag prolaznosti pismenog dijela ispita je 55%.
Princip ocjenjivanja: 55%-64% - dovoljan, 65%-78% - dobar,79%-90% -vrlo dobar, 91%-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

T.E. Graedel, B.R.Allenby, Industrial ecology, Second ed., Pearson education Inc. Upper saddle River, 2003.

0

M. L. Davis, D.A. Cornwell, Introduction to Environmental Engineering, McGraw Hill, New York, 1998.

0

Z. Osmanović, J. Zelić, Proizvodnja portland-cementa, Univerzitet u Tuzli, Tuzla, 2010.

0

Dopunska literatura

IPPC - EU Direktiva za prevenciju i kontrolu onečišćenja zraka, vode i tla
WID - EU Direktiva za spaljivanje otpada
BATNEEC - EU Direktiva za nadzor i smanjenje emisije u industriji cementa
BREF - EU Direktiva za poboljšanje ukupne ekološke zaštite u sektorima aktivnosti BAT - EU Direktiva za najbolje raspoloživu tehniku za proizvodnju cementa

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Metode karakterizacije materijala
NAZIV PREDMETA Metode karakterizacije materijala

Kod

KTC112

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Doc. dr. sc. Sanja Perinović Jozić
Izv. prof. dr. sc. Dražan Jozić

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

30

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje teorijskih znanja o različitim metodama i tehnikama karakterizacije materijala, te praktičnih znanja o pripravi uzoraka i primjeni jednostavnih i naprednih instrumentalnih tehnika i metoda.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon uspješno položenog kolegija student će moći:
1. optimalno koristiti mnogobrojne mogućnosti pojedinih instrumenata
2. zaključiti koja se instrumentalna metoda i tehnika može primijeniti za određivanje zadanih svojstava materijala
3. ispravno pripraviti uzorke i pripremiti instrument za pojedino mjerenje, tj. provesti kalibraciju instrumenta
4. samostalno sprovesti mjerenja i odrediti osnovne parametre dobivenih mjernih podatka

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: P Uvodne napomene vezane za kolegij, Uvod u strukturu i svojstva materijala primjenom MSE tetraedra (Material Science and Engineering) za pojašnjenje međusobne veze između sastava, strukture, svojstava i sinteze materijala. Podjela materijala. Podjela temeljena na strukturi materijala. Kristalno stanje i amorfno stanje. Praktični primjeri strukture i svojstava otpadnih materijala u okolišu.
2. tjedan: P Razvoj tehnika i metoda karakterizacije materijala kroz povijest Uvod u metode karakterizacije materijala, Točnost i preciznost mjerenja, statistička odstupanja mjerenja. Osnovni pojmovi instrumentalnoj karakterizaciji materijala (kalibracija, rekalibracija, bazna linija, standardi, sistematske pogreške...)
3. tjedan: P Fizikalno kemijska svojstva materijala, Osnovni pojmovi i terminologija. Kristalna stanja, Simetrijski elementi, Kristalni sistemi, Prostorna simetrija i prostorne grupe. Kristalne plohe, Millerovi indeksi i međuplošne udaljenosti, d. Izomorfizam i polimorfizam, Enantimorfizam i kiralnost, Kristalni habitusi, Denedriti, Kompozitni kristali i sraslaci, Nepravilnosti u kristalima.
4. tjedan: P Elektromagnetska zračenja, Instrumentalne metode i tehnike, Rendgenska zračenja, Interakcija rendgenskog zračenja sa elektronima, Interakcija elektromagnetskog zračenja sa atomima. Osnove rendgenske fluoroscencijske tehnike i metode,. Kalibracija i kalibracijski standardi instrumenata, Interpretacija rezultata.
V Određivanje elementnog sastava primjenom fluoroscencijske tehnike.
5. tjedan: P Osnove primjene difrakcije X-zraka na polikristalnim uzorcima. Određivanje osnovnih parametara difrakcijske slike. Industrijske izvedbe instrumenata i ograničenja.
V Brze metode karakterizacije materijala primjenom rendgenske difrakcije.
6. tjedan: P Mikroskopske tehnike, Svjetlosna mikroskopija, Zakon refleksije, Zakon loma, Apsolutni i relativni indeks loma, Metode mjerenja indeksa loma, Dvolom, Građa mikroskopa, Polarizacijski mikroskop, Kompenzacijske pločice i njihova uloga.
V Primjena mikroskopije u karakterizaciji materijala
7. tjedan: P Provjera znanja (I. kolokvij). Spektroskopske tehnike i metode karakterizacije materijala. Teorijske osnove infracrvene (IR) spektroskopije.
V - Primjena IR spektroskopije u karakterizaciji materijala
8. tjedan: P Osnove interakcije infracrvenog zračenja (IR) s tvari, Osnovni pojmovi vezani za IR spektroskopiju, Mogućnosti primjene IR spektroskopije. Metode priprave uzoraka, Metode i tehnike mjerenja, Praktične upute za provedbu mjerenja na infracrvenom spektrofotometru.
V Primjena IR spektroskopije u karakterizaciji materijala.
9. tjedan: P Uvod u toplinske tehnike i metode analize. Temeljni pojmovi. Vrste toplinskih tehnika i metoda. Faktori koji utječu na rezultate toplinske analize.
10. tjedan: P Teorijske osnove termogravimetrije (TG). Pogreške koje se javljaju u mjerenju. Standardi za kalibraciju i metode kalibracije instrumenta TG i TG/DTA. Određivanje bazne linije i interpretacija mjerenja. Važnost kalibracije instrumenta, programa rada, uvjeta rada, priprave uzoraka. Interpretacija rezultata TG krivulje. Mogućnosti primjene termogravimetrije (primjeri) i mogući problemi.
V Određivanje toplinske i termooksidacijske postojanosti materijala termogravimetrijskom metodom.
11. tjedan: P Provjera znanja (II. kolokvij). Teorijske osnove diferencijalne pretražne kalorimetrije (DSC) i diferencijalne toplinske analize (DTA). Instrumentalne izvedbe navedenih tehnika.
12 tjedan: P Važnost kalibracije instrumenta, programa rada, uvjeti rada, priprave uzoraka za DSC i DTA mjerenja. Mogućnosti primjene (primjeri) i mogući problemi. Pogreške koje se javljaju u mjerenju. Standardi za provedbu procesa kalibracije i rekalibracije instrumenata, Određivanje bazne linije i interpretacija mjerenja.
V Određivanje toplinskih svojstava materijala diferencijalnom pretražnom kalorimetrijom.
13. tjedan: P Teorijske osnove termomehaničke analize (TMA) i dinamičko-mehaničke analize (DMA). Građa TMA sustava. Kalibracija instrumenta, program rada, uvjeti rada, priprava uzoraka itd. TMA krivulje. Mogućnosti primjene (primjeri) i mogući problemi.
14. tjedan: P Građa DMA sustava. Kalibracija instrumenta, program rada, uvjeti rada, priprava uzoraka itd. DMA krivulje. Mogućnosti primjene (primjeri) i mogući problemi.
15. tjedan: P Ponavljanje. Provjera znanja (III. kolokvij)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Nazočnost na predavanjima u iznosu od 70% do 100%, a na vježbama od 100% ukupne satnice.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

0.5

Priprema za eksperimentalni ra

0.6

Esej

Seminarski rad

Samostalni rad

0.5

Kolokviji

0.8

Usmeni ispit

0.8

Pismeni ispit

0.8

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit može se položiti preko tri kolokvija tijekom semestra. Minimum za uspješno položen kolokvij je granica od 50% riješenog testa. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s udjelom od 25%. Prisutnost na predavanjima od 70 do 100% predstavlja udio od 5% ocjene dok je prisutnost na Laboratorijskim vježbama od 100% udio od 10% ocjene. U ispitnim rokovima polaže se pismeni i usmeni ispit. Minimum za prolaznost je 50% riješenog testa. Položeni jedan kolokvij (prethodna aktivnost) vrijedi i u ljetnom ispitnom roku s udjelom od 10% u ocjeni. Pismeni ispit ima udio 35%, a usmeni 40%. Studenti koji nisu položili ispit putem kolokvija polažu ispit preko pismenog i usmenog ispita u redovitim ispitnim rokovima. Granica za prolaznosti je 50 % riješenog testa, a pojedini oblik ispita učestvuje u ocjeni s udjelom od 50%.
Ocjene: 50%-61% - dovoljan, 62%-74% - dobar,75%-87% -vrlo dobar, 88%-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

H. Günzler and H. Gremlich, Uvod u infracrvenu spektroskopiju, Školska knjiga Zagreb, 2006.

1

T. Kovačić, Struktura i svojstva polimera, Sveučilište u Splitu, Split, 2010.

1

Michael E. Brown, Introduction to Thermal Analysis, Techniques and Applications (2nd edition), Kluwer Academics Publishers, New York, 2004.

1

B.E. Warren, X-Ray diffraction, Dover Publications, New York

Dopunska literatura

1. Roger N. Clark, Spectroscopy of Rocks and Minerals, and Principles of Spectroscopy, John Wiley and Sons, Inc, New York, 1999.
2. Odabrani članci iz časopisa po preporuci predmetnog nastavnika

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

1. praćenje sugestija i reakcija studenata tijekom semestra
2. studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Tehnologije remedijacije okoliša
NAZIV PREDMETA Tehnologije remedijacije okoliša

Kod

KTC113

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Nediljka Vukojević Medvidović
Prof. dr. sc. Marina Trgo

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

15

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobljavanje studenta za samostalni i timski rad pri identifikaciji zagađenja određene lokacije u okolišu, te izbora i primjene metoda remedijacije.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Očekuje se da će ishodi učenja osigurati znanja o:
- metodama identifikacije zagađene lokacije u okolišu
- određivanju tipa zagađenja okoliša i intenziteta zagađenja
- odabiru postupaka remedijacije u okolišu
- primjeni metoda remedijacije.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Procjena stanja u okolišu. Metode identifikacije i ispitivanja zagađene lokacije u okolišu.
2. tjedan: Vrste zagađujućih tvari. Kvalitativna i kvantitativna identifikacija zagađujućih tvari na zagađenoj lokaciji.
3. tjedan: Čimbenici koji utječu na migraciju (rasprostiranje) zagađujućih tvari u okolišu. Važnost tla i sedimenta u zadržavanju i usporavanju onečišćenja podzemnih voda.
4. tjedan: Modeli migracije (rasprostiranja) zagađujućih tvari u okolišu.
5. tjedan: Tehnike remedijacije okoliša: in situ, on site, ex situ. Kriteriji odabira tehnologije remedijacije.
6. tjedan: Tehnologije remedijacije tla. Fizikalna remedijacija: prekrivanje / kapsuliranje tla. Iskop tla. Miješanje tla.
7. tjedan: Kemijska remedijacija tla: elektrokemijska remedijacija, poplavljenje, ispiranje, solidifikacija/stabilizacija, prirodno čišćenje.
8. tjedan: Termalna remedijacija: Spaljivanje, vitrifikacija / postakljivanje, solarna / fotokemijska razgradnja tla.
9. tjedan: Biološka remedijacija tla: bioremedijacija, bioventilacija, fitoremedijacija, fitoekstrakcija / fitoakumulacija.
10. tjedan: Remedijacija sedimenta.
11. tjedan: Remedijacija podzemnih voda. Ex situ fizikalno / kemijski postupci: stripiranje, adsorpcija, oksidacija, separacija.
12. tjedan: Remedijacija podzemnih voda. In situ fizikalno / kemijski postupci: prozračivanje, stripiranje, propusna reaktivna prepreka (engl. Permeable Reactive Barrier, PBR), oksidacija.
13. tjedan: Bioremedijacija podzemnih voda. Pasivna bioremedijacija. Potpomognuta bio remedijacija podzemnih voda.
14. tjedan: Fitoremedijacija. Rizosferna biodegradacija. Fitodegradacija.
15. tjedan: Fitostabilizacija. Rizosferna filtracija. Fitohlapljenje
Seminar: Analize primjera remedijacije zagađenih lokacija kod nas i u svijetu.
Vježbe: Identifikacija zagađenog okoliša i odabir odgovarajuće tehnike remedijacije Remedijacija zagađnih podzemnih voda primjenom propusne reaktivne prepreke. Proračun koeficijenta raspodijele. Predviđanje raspodijele migracije štetne tvari u okolišu. Primjena flotacije (izmuljivanja) u remedijaciji zagađenog sedimenta. Primjena obezvodnjavanja u remedijaciji okoliša. Efikasnost obezvodnavanja zagađenog sedimenta i čistoća filtrata. Elektoremedijacija sedimenta zagađenog teškim metalima. Fitoremedijacija.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u iznosu od 80 % ukupne satnice, a seminaru, vježbama i terenskoj nastavi 100% od ukupne satnice.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

0.5

Esej

Seminarski rad

0.5

Kolokviji

0.5

Usmeni ispit

0.5

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Uvjet pristupanja izradi svake vježbe jest položen usmeni kolokvij za svaku vježbu. Nakon izvođenja vježbe slijedi obrada eksperimentalnih rezultata i izrada referata.
Cjelokupni ispit može se položiti preko četiri kolokvija tijekom semestra. Tri kolokvija su pismene provjere iz predavanja i četvrti kolokvij je usmeno izlaganje seminarskog rada. Prag prolaznosti je 60%.
Studenti koji nisu položili ispit putem kolokvija polažu ispit preko pismene i usmene provjere u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 60%.
Položeni jedan ili dva kolokvija (prethodna aktivnost) ne vrijede u ljetnom ispitnom roku.
Ocjene: 60%-70% - dovoljan, 70%-80% - dobar,80%-90% -vrlo dobar, 90%-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Krešić, N., Vujasinović, S., Matić, I. Remedijacija podzemnih voda i geosredine, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 2006.

0

kod predmetnog nastavnika

Kisić, I., Sanacija onečišćenoga tla, Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012.

0

kod predmetnog nastavnika

0

L. H. Odell, Treatment technologies for groundwater, America

N. L. Nemerow, F.J. Agardy, P. Sullivan, J.A. Salvato, Environmental Engineering, Soil and groundwater tretament and remediation, Sixth Edition, John Wiley & Sons, Inc.New Jersey, 2009.

0

kod predmetnog nastavnika

S. Zrnčević, Čišćenje (remedijacija) podzemnih voda zagađenih organskim spojevima, Hrvatske vode 14 (2006) 305-310.

0

kod predmetnog nastavnika

S. Zrnčenić, Čišćenje (remedijacija) podzemnih voda zagađenih organskim spojevima - Fizikalno-kemijski "ex situ" postupci, Hrvatske vode 15 (2007) 17-24.

0

kod predmetnog nastavnika

S. Zrnčević, Čišćenje (remedijacija) podzemnih voda zagađenih organskim spojevima - Bioremedijacija "in situ", Hrvatske vode 15 (2007) 73-82.

0

kod predmetnog nastavnika

Dopunska literatura

Znanstveni i stručni radovi

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:(1) sveučilišnoj; (2) fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra.
Studentska anketa.

 

 

Mikrobiologija zagađenih voda
NAZIV PREDMETA Mikrobiologija zagađenih voda

Kod

KTC206

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Nada Krstulović

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

15

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

20 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj ovog predmeta je upoznati studente s disciplinom mikrobiologije koja obuhvaća izučavanje mikroorganizama u zagađenim vodama, s posebnim osvrtom na patogene i potencijalno patogene mikroorganizme prenosive zagađenim vodama i organizmima koji u tim vodama žive.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Osnovna znanja iz Opće mikrobiologije

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

- Stjecanje spoznaja o izvorima mikrobiološkog zagađenja prirodnih voda (otpadne vode, atmosfera, zemljište, životinjske farme, balastne vode i sl.).
- Stjecanje spoznaja o osobinama i značaju različitih skupina mikroorganizama, u prvom redu patogenih, koje iz raznih izvora dospiju u prirodne vode.
- Razumijevanje definicije indikatorskih organizama i saznanja o primjeni indikatorskih skupina mikroorganizama u procjeni stupnja zagađenja, ovisno o namjeni voda.
- Razumijevanje kriterija i standarda za procjenu kakvoće različitih tipova voda (pitka voda, rijeke, more i sl.) te svrhe utvrđivanja stupnja zagađenja različitih tipova voda.
- Stjecanje saznanja o sudbini alohtonih mikroorganizama po dolasku u vodeni okoliš, odnosno o mehanizmima njihove adaptacije i preživljavanja.
- Upoznavanje s čimbenicima okoliša koji utječu na preživljavanje indikatorskih i patogenih mikroorganizama u različitim tipovima voda, te s razlikama u preživljavanju među navedenim skupinama mikroorganizama.
- Stjecanje saznanja o utjecaju alohtonih mikroorganizama na organizme koji žive u vodenom okolišu.
- Razumijevanje zašto se školjkaši smatraju najugroženijim organizmima u mikrobiološki zagađenim vodama i koji sve čimbenici utječu na stopu koncentriranja alohtonih mikroorganizama.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Predavanje 1. Uvodno predavanje (2 sata)
Mikrobiologija zagađenih voda (sanitarna mikrobiologija) kao posebna mikrobiološka disciplina. Mikroorganizmi kao onečišćujuće tvari u vodama: alohtoni mikroorganizmi u vodama (mikroorganizmi kojima vode ne predstavljaju prirodni životni okoliš).
Predavanje 2. Izvori alohtonih mikroorganizama (2 sata)
Izvori alohtonih mikroorganizama: komunalne otpadne vode, atmosfera, zemljište, životinjske farme, balastne vode. Osobine svakog od izvora. Među brojnim mikroorganizmima koji iz nabrojenih izvora dospiju u vodeni okoliš prisutne su i različite skupine patogenih mikroorganizama.
Predavanje 3. Pregled i osobine patogenih skupina mikroorganizama (2 sata)
Koji patogeni mikroorganizmi iz gore navedenih izvora najčešće dospiju u vode? Pregled patogenih bakterija, virusa, gljivica, protista i ostalih parazita koji se najčešće nalaze u zagađenim vodama.
Predavanje 4: Patogeni mikroorganizmi (3 sata)
Osobine i značaj svake od prethodno nabrojenih skupina. Patogene bakterije najčešće izolirane iz zagađenih voda i bolesti koje uzrokuju, virusi i virusne bolesti najčešće prenosive zagađenim vodama, gljivice i paraziti u zagađenim vodama kao uzročnici oboljenja.
Predavanje 5. Indikatorski mikroorganizmi (2 sata)
Pojam i definicija indikatora, pregled indikatora fekalnog zagađenja: koliformne bakterije, fekalni koliformi (Escherichia coli), fekalni streptokoki, crijevni enterokoki, anaerobne bakterije; bakteriofagi kao indikatori. Obrada svake od indikatorskih skupina.
Predavanje 6. Kriteriji i standardi za procjenu kakvoće voda (2 sata)
Pojam i definicija kriterija i standarda za kakvoću voda, pregled standarda za različite tipove voda (pitka voda, rijeke, more i sl.). Svrha utvrđivanja stupnja zagađenja različitih tipova voda.
Predavanje 7. Sudbina alohtonih mikroorganizama po dolasku u vodeni okoliš (2 sata)
Što se događa s alohtonim mikroorganizmima po dolasku u vodeni okoliš ? Preživljavanje alohtonih mikroorganizama u slatkovodnom i morskom okolišu, mehanizmi adaptacije i preživljavanja.
Predavanje 8. Čimbenici okoliša koji utječu na preživljavanje alohtonih mikroorganizama (3 sata)
Pregled čimbenika koji imaju značajnog utjecaja na njihovo preživljavanja: sunčevo zračenje (svjetlost), temperatura, osmotski pritisak, pH, hranjiva, teški metali, antagonističko djelovanje drugih organizama, kombinirano djelovanje više čimbenika.
Predavanje 9. T90 – preživljavanje (2 sata)
Preživljavanje indikatorskih organizama, patogenih bakterija i virusa. Izražavanje preživljavanja kao T90. Razlike u preživljavanju među navedenim skupinama mikroorganizama.
Predavanje 10. Akumulacija alohtonih mikroorganizama u organizme koji u tom okolišu žive (2 sata)
Utjecaj alohtonih mikroorganizama na sanitarnu kakvoću organizama koji u tom okolišu žive. Akumulacija mikroorganizama. Dio se alohtonih mikroorganizama akumulira u nekim od tih organizama. Sesilni organizmi i i filtratori (filter-feeders) s epidemiološkog aspekta najrizičnija skupina organizama.
Predavanje 11. Pregled rizičnih skupina organizama za ljudsko zdravlje (2 sata) Školjkaši kao konzumni organizmi najrizičnija skupina organizama za ljudsko zdravlje . Osobine školjkaša s obzirom na sesilan način života i hranidbu filtriranjem vode. Brzina i faktor koncentriranja alohtonih mikroorganizama u školjkašima. Pregled čimbenika koji utječu na stopu filtracije školjkaša, odnosno na stopu koncentriranja alohtonih mikroorganizama.
Predavanje 12. Infekcije i trovanja putem školjkaša (2 sata)
Najčešći patogeni prenosivi putem školjkaša.
Predavanje 13. Eutrofikacija i toksične fitoplanktonske cvatnje (2 sata)
Toksične fitoplanktonske cvatnje, akumulacija toksina u školjkašima, školjkaši kao filtratori vode predstavlaju vektore prijenosa toksina.
Predavanje 14. Cvatnje cijanobakterija (2 sata)
Cijanobakterije i njihova toksičnost. Cijanotoksini. Trovanja direktnim kontaktom, vodom za piće, konzumacijomm organizama iz vode u kojoj su prisutni cijanotoksini.
Seminarski rad
Svaki od studenata samostalno izrađuje seminarski rad iz najvažnijih tema vezanih za pojedina predavanja. Nakon prezentacija seminara slijedi rasprava o obrađenoj temi.
Laboratorijske vježbe
Vježba 1. (3 sata)
Metode uzorkovanja vode.
Određivanje mikrobiološke ispravnosti vode za piće metodom razmaza.
Određivanje indikatora fekalnog onečišćenja metodom membranske filtracije u vodi za piće i moru za kupanje: vjerojatne E. coli, fekanih koliforma i intestinalnih enterokoka uz korištenje selektivnih podloga prema ISO standardima.
Vježba 2. (3 sata)
Određivanje vjerojatne E. coli i fekalnih koliforma u morskoj vodi MPN metodom prema HRN EN ISO 9308-2.
Određivanje intestinalnih enterokoka u morskoj vodi MPN metodom prema WHO/UNEP 1995.
Vježba 3. (4 sata)
Određivanje indikatora fekalnog zagađenja u školjkašima:
Određivanje E. coli u školjkašima MPN metodom prema HRN ISO/TS 16649-3.
Određivanje vjerojatne E. coli i fekalnih koliforma u školjkašima MPN metodom prema HRN EN ISO 9308-2.
Određivanje enterokoka u školjkašima MPN metodom prema WHO/UNEP 1995.
Vježba 4. (2 sata)
Određivanje patogena u školjkašima:
Određivanje Salmonella u školjkašima prema metodi HRN EN ISO 6579- selektivno namnožavanje.
Određivanje Salmonella u školjkašima prema metodi HRN EN ISO 6579- izoliranje na selektivnim podlogama.
Vježba 5. (3 sata)
Određivanje sanitarne ispravnosti sedimenta iz slatkovodnog i morskog okoliša metodom izlijevanja prema WHO/UNEP 1995.
Određivanje ukupnog broja bakterija u vodi metodom epifluorescentne mikroskopije.
Određivanje ukupnog broja bakterija u vodi metodom protočne citometrije.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka), izrada seminara, rasprave po nastavnim jedinicama.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

1.0

Kolokviji

2.0

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Ocjena se formira kako slijedi:
90-100% riješenih pitanja iz testova i usmenog ispita - izvrstan (5)
80-89% riješenih pitanja iz testova i usmenog ispita - vrlo dobar (4)
70-79% riješenih pitanja iz testova i usmenog ispita - dobar (3)
60-69% riješenih pitanja iz testova i usmenog ispita – dovoljan (2)
< 60% - student nije zadovoljio

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Krstulović, N: Power Point nastavni materijali na CD-u.

0

Svi studenti dobiju CD

Krstulović, N. I M. Šolić, 2006. Alohtoni mikroorganizmi u moru, 199-254. U: Mikrobiologija mora, IOR-Split, 317p. Udžbenik Sveučilišta u Splitu.

10

Pike E.B., Gale, P. & Bryan J.J. Health risks of freshwater and the development of microbial standards. Water research Centre Report, London, 1989.

1

Članci u časopisima i sadržaji na internetu koji se odnose na problematiku onečišćenja mora

0

Dopunska literatura

T.N. Hofer, (2008).Marine pollution: New Research, Nova Science Publishers, New York, 448p.
Laws, E.A. (2000). Aquatic Pollution, An Introductory Text (Third Edition). Willey Intersci. Publ., New York, 672 pages.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

 

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Ekotoksikologija
NAZIV PREDMETA Ekotoksikologija

Kod

KTC211

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Izv. prof. dr. sc. Jasna Maršić Lučić

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

15

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje osnovnih teorijskih i praktičnih znanja o posrednom i neposrednom učinku stranih tvari na okoliš, na sve živuće organizme, i njihov odnos prema neživoj tvari.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- o osnovnim pojmovima i odnosima u ekosustavu,
- tipovima onečišćenja i načinima kojim dospijevaju u okoliš
- o mehanizmima djelovanja različitih vrsta ksenobiotika,
- o molekularno-staničnim aspektima toksičnosti,
- o ulozi bioindikatora i biomarkera za utvrđivanje stanja onečišćenja okoliša u kopnenim i vodenim ekosustavima.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod u ekotoksikologiju. Definicije pojmova i razvoj ekotoksikologije.
Sudbina zasađivala u okolišu
2. tjedan: Utjecaj čovjeka na okoliš. Podjela onečistača po mjestu zagađenja. Postojanost i detoksikacija.
3. tjedan: Fiziološka klasifikacija otrova. Faktori koji određuju kretanje i raspodjelu zagađivala u okolišu
4. tjedan: Patofiziološki učinci trovanja. Način djelovanja otrova. Absorpcija i
distribucija ksenobiotika u organizmu
5. tjedan: Molekularno-stanični aspekti toksičnosti.Transport toksikanata kroz staničnu membranu
6. tjedan: Biotransformacija. Biodinamika i izlučivanje toksičnih tvari.
7. tjedan: Nebiološka razgradnja toksičnih tvari u okolišu.Transportni mehanizmi u okolišu. Bioakumulacija, biokoncentracija, biomagnifikacija
8. tjedan: Procjena genotoksičnosti. UV zračenje i morski fitoplankton.
9. tjedan:Uvod u analitičke metode u ekotoksikologiji. Kvalitativne analitičke
metode za određivanje toksikanata
10. tjedan: Kvantitativne analitičke metode za određivanje toksikanata
11. tjedan: Mehanizam toksičnog djelovanja i dokazivanje nitrata, nitrita i amonijaka
12. tjedan: Metode dokazivanje cijanida i cijanogenih glikozida
13. tjedan: Mehanizam toksičnog djelovanja i tragovi teških metala
14. tjedan: Načini izvođenja biomonitornga, analiza rezidua (utvrdivanje MRL)
15. tjedan: Određivanje toksina iz školjkaša biološkim postupkom

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima i vježbama u iznosu od 80 % ukupne satnice

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.5

Istraživanje

Praktični rad

1.5

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

0.8

Usmeni ispit

0.6

Pismeni ispit

0.6

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu.
Cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60%. Svaki kolokvij se boduje i dobiva se ocjena koja ulazi u konačnu ocjenu predmeta. U ispitnim rokovima polaže se pismeni i usmeni ispit, te se provjeravaju ključne, specifične kompetencije koje se utvrđuju za svaku cjelinu.
Ocjene: 60%-70% - dovoljan, 71%-80% - dobar,81%-90% - vrlo dobar, 91%-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Springer, O., Springer, D.. Otrovani modrozeleni planet, Meridijani, Samobor, 2008.

1

Knjižnica Instituta za oceanografiju i ribarstvo

J. Maršić Lučić, Ekotoksikologija, predavanja, ppt

1

Web, Institut za oceanografiju i ribarstvo

Srebočan V. Veterinarska toksikologija, Medicinska naklada, 1993.

1

Knjižnica Instituta za oceanografiju i ribarstvo

Hoffman, D.J., Rattner,B.A., Burton, G.A.jr. , Cairns, J.,jr. 1995. Handbook of ecotoxicology, CRC Press,

1

Knjižnica Instituta za oceanografiju i ribarstvo

Dopunska literatura

Walker, C.H., Hopkin, S.P., Sibly, R.M.and Peakall, D.B.: Principles of ecotoxicology Taylor & Francis publ. 1997.
Kamrin, M.A.: Toxicology: a primer on toxicology principles and applications. Lewis publishers. 1988

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Kemija tla
NAZIV PREDMETA Kemija tla

Kod

KTC212

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Doc. dr. sc. Maša Buljac
Izv. prof. dr. sc. Marija Bralić

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Doc. dr. sc. Maša Buljac

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

15

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati studente sa svojstvima mineralne i organske tvari tla i njihovim ulogama u kemijskim procesima u tlu. Odrediti koncentraciju i sastav otopine tla, značaj i ulogu reakcije tla, aciditeta, alkaliteta i saliniteta za pojedina svojstva tla i procese u tlu. Analizirati onečišćenja tla organskim i anorganskim spojevima.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- Identificirati kemijski sastav pedosfere, podrijetlo kemijskih sastojaka u tlu
- Usporediti prirodne i antropogeno uvjetovane procese transformacija mineralne i organske tvari tla
- Ustanoviti sličnosti i razlike u kemijskim procesima u različitim tlima
- Izvori onečišćenja tla kao posljedica ljudskog djelovanja
- Napraviti plan kemijskih analiza tla za različite potrebe
- Kako obraditi dobivene spoznaje kemijskih analiza tla

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod. Definicija osnovnih pojmova u kemiji tla
2. tjedan: Matični supstrati i procesi pedogeneze
3. tjedan: Mineralna struktura tla (oksidi i hidroksidi Al, Si, Fe, Mn, nesilikatni
minerali, sekundarni minerali gline, ionske disperzije). Seminar 1 (2 sata): Reakcije izmjene kationa i aniona na granici faza kruto-tekuće. Vježba 1 (3 sata): Analiza tla (određivanje kiselosti tla; određivanje ukupnih karbonata u tlu).
4. tjedan: Organska struktura tla (svježi ostaci na tlu i u tlu, transformacije. organske tvari tla, mineralizacija, humus- postanak, sastav i svojstva, podjele humusa, značaj humusa za plodnost tla).
5. tjedan: Tekuća faza tla. Svojstva otopine tla. Seminar 2 (2 sata): kiselost tla, pH tla. Vježba 2 (3 sata): Određivanje puferske sposobnosti tla.
6. tjedan: Procesi taloženja i otapanja
7. tjedan: I. parcijalni test. Seminar 3 (2 sata): Načini mjerenja kiselosti tla. Vježba 3 (3 sata): Određivanje sadržaja amonijačnog dušika u tlu Nessler-ovim reagensom.
8. tjedan: Reakcije izmjene kationa i aniona na granici faza tlo-otopina
9. tjedan: Kiselost tla, načini mjerenja kiselosti tla, porijeklo kiselosti tla i
korekcija kiselosti tla. Seminar 4 (2 sata): Redoks potencijal tla i praktična primjena. Vježba 4 (3 sata): Određivanje fiziološki aktivnog vapna (% CaO) metodom po Galetu.
10 tjedan: Alkalitet, salinitet, puferi u tlu. Onečišćenja tla s organskim i anorganskim spojevima.
11. tjedan: Osnovni principi elektrokemije. Seminar 5 (2 sata): Kemijski sastav organskog dijela tla. Vježba 5 (3 sata): . Određivanje ukupnog dušika u biljnom materijalu i tlu metodom po Kjeldahl-u.
12. tjedan: Redoks potencijal tla i praktična primjena.
13. tjedan: Svojstva koloida u okolišu. Seminar 6 (2 sata): Tekuća faza tla
14. tjedan: Problemi onečišćenja tla.
15. tjedan: II. parcijalni test. Seminar 7 (2 sata): oksido-redukcijski uvjeti u tlu

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.8

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Priprema za kolokvij iz vježbi

0.2

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Tijekom semestra cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija iz teorije i zadataka i 7 kolokvija iz laboratorijskih vježbi.
U ispitnim rokovima se polaže pismeni i usmeni ispit.
Ocjene: 55-64% - dovoljan; 65-75% - dobar; 76-85% - vrlo dobar; 86-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

D.L. Sparks, Environmental Soil Chemistry, 2 nd edition Academic Press, London, 2003.

0

Jedan primjerak u zavodu

E. Prohić, Geokemija, Targa, Zagreb, 1998.

0

M. Cresser, K. Killham, T. Edwards, Soil Chemistry and its applications, Cambridge University Press, Cambridge, 1993.

0

Jedan primjerak u zavodu

A. Škorić, Postanak, razvoj i sistematika tala, Sveučilište u Zagrebu, 1986.

0

Jedan primjerak u zavodu

A. Škorić, Sastav i svojstva tla, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb, 1991.

0

Jedan primjerak u zavodu

Dopunska literatura

T. G. Spiro, W. M. Stigliani, Chemistry of environment, Prentice Hall, New Jersey, 1996;
A. Škorić, Priručnik za pedološka istraživanja, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb, 1982.;
C.S. Kupchella, M.C. Hyland, Environmental science, 2 nd edition, Allyn and Bacon, Massachusetts, 1989.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvođenja nastave i usvajanja znanja (vještina), prati se na razini: (1) nastavnika, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega, (2) fakulteta, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Oporaba plastike
NAZIV PREDMETA Oporaba plastike

Kod

KTC215

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Izv. prof. dr. sc. Matko Erceg

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

proširenje spoznaja o nužnosti oporabe plastike
- razumijevanje modernih postupaka oporabe plastike
- primjena usvojenih temeljnih znanja u pronalaženju optimalnih rješenja za oporabu plastike

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Nema.

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- argumentirati važnost plastike za održivi razvoj
- kategorizirati izvore plastičnog otpada
- objasniti važnost razvrstavanja plastičnog otpada
- predložiti i provesti postupak razvrstavanje plastičnog otpada
- objasniti osnovne karakteristike materijalne, kemijske i energijske oporabe plastike
- izabrati optimalnu metodu oporabe otpada obzirom na njegov sastav

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod. Nomenklatura polimera. Podjela polimera. Reakcije polimerizacije (stupnjevite, lančane). Metode polimerizacije.
2. tjedan: Struktura polimera: vrste veza, konfiguracije i konformacije polimera. Fizička stanje polimera-termomehanička krivulja. Mehanizmi razgradnje polimera.
3. tjedan: Polimeri i održivi razvoj. Faze životnog ciklusa plastike. Dodatci polimerima (aditivi). Ekološki aspekt aditiva polimera (primjeri: toplinski stabilizatori i omekšavala za poli(vinil-klorid)).
4. tjedan: Postupci preradbe polimera (ekstrudiranje, injekcijsko prešanje). Opterećenje okoliša u fazi preradbe polimera.
5. tjedan: Svjetska, europska i hrvatska plastičarska industrija - statistički podatci. Vrste plastičnog otpada.
6. tjedan: Plastika u komunalnom, automobilskom, građevinskom, električkom, elektroničkom, poljoprivrednom i distribucijskom otpadu. Oporaba plastičnog otpada i održivi razvoj.
7. tjedan: Materijalna oporaba (recikliranje). Homogeni i heterogeni plastični otpad. Sakupljanje i identifikacija plastičnog otpada.
8. tjedan: Razvrstavanje metodom pliva-tone, superkritičnim fluidima, zračno razvrstavanje, hidrociklonsko razvrstavanje, optičko razvrstavanje, razvrstavanje infracrvenom spektroskopijom.
9. tjedan: Razvrstavanje rendgenskom fluorescencijom (XRF), elektrostatičko razvrstavanje, prema temperaturi taljenja, razvrstavanje selektivnim otapanjem-otopinska oporaba
10. tjedan: Usitnjavanje plastičnog otpada: granulatori, mlinovi, drobilice, uređaji za aglomeriranje i kompaktiranje, mlinovi (turbo mlinovi, mlinovi s diskovima), kriogeno mljevenje, smično ekstrudiranje u čvrstom stanju, kemijsko usitnjavanje.
11. tjedan: Postrojenja za recikliranje homogenog i heterogenog plastičnog otpada.
12. tjedan: Kemijska oporaba plastičnog otpada (primjeri, postrojenja): postupci depolimerizacije (hidroliza, alkoholiza, glikoliza, acidoliza, aminoliza), postupci termolize (rasplinjavanje, piroliza, hidriranje).
13. tjedan: Energijska oporaba plastičnog otpada: spaljivanje na roštilju, spaljivanje u rotacijskim pećima, vrtložno spaljivanje
14. tjedan: Odlaganje i odlagališta otpada. Ponašanje plastičnog otpada na odlagalištima. Gospodarenje plastičnim otpadom.
15. tjedan: Procjena životnog ciklusa (LCA metoda). Zaključci.
Vježbe: Ručno razvrstavanje ambalažnog plastičnog otpada, Razvrstavanje plastičnog otpada postupkom pliva-tone, Razvrstavanje plastičnog otpada pomoću infracrvene spektroskopije, Razvrstavanje poli(vinil-klorida) i poli(etilen-tereftalata), Utjecaj višekratnog recikliranja na toplinska svojstva polimera, Kemijsko recikliranje ambalažnog poli(etilen-tereftalata) glikolizom, Recikliranje pjenastog polistirena.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u 80%-tnom iznosu, a laboratorijskim vježbama u 100%-tnom iznosu od ukupnog fonda sati.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

0.2

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

0.2

Priprema za kolokvij iz lab. v

0.4

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

0.8

Usmeni ispit

0.7

Pismeni ispit

0.7

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Kontinuirano vrjednovanje:
Cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 50%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 35%. Laboratorijske vježbe (uspješnost 50-100%) učestvuju u ocjeni 20%. Prisutnost predavanjima u 80-100%-tnom iznosu je 10% ocjene.
Završno vrjednovanje:
Studentima koji su položili jedan kolokvij (prethodna aktivnost) isti se priznaje kao dio ispita i to kao 10% ocjene. Preostali dio polažu pismeno i usmeno u redovitim ispitnim rokovima. Pismeni ispit u tom slučaju ima udio 30%, usmeni 40%, dok laboratorijske vježbe imaju udio 20%.
Studenti koji nisu položili niti jedan kolokvij polažu ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 50%, a pojedini oblik ispita učestvuje u ocjeni s po 40%. Laboratorijske vježbe učestvuju u ocjeni s udjelom 20%.
Ocjene: dovoljan (50-61%), dobar (62-74%), vrlo dobar (75-87%), izvrstan (88-100%).

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

M. Šercer, D. Opsenica, G Barić, Oporaba plastike i gume, Mtg topograf d.o.o., Velika Gorica, 2000.;

1

A. Azapagić, A. Emsley; I. Hamerton, Polymers, The Environment and Sustainable Development, Wiley, 2003.

1

J. Scheirs, Polymer Recycling: Science, Technology and Applications, John Wiley&Sons, Chichester, 1998.

1

Dopunska literatura

L. Lundquist, Y. Leterrier, P. Sunderland, J.E. Manson, Life Cycle Engineering of Plastics, Elsevier, Oxford, 2000.; A. L. Andrady, Plastics and the Environment, Wiley-Interscience, 2003.; M. Črnjak, K. Črnjar, Menadžment održivog razvoja, AKD, Zagreb, 2009.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Nanotehnologija i okoliš
NAZIV PREDMETA Nanotehnologija i okoliš

Kod

KTC216

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Izv. prof. dr. sc. Magdy Lučić Lavčević

Bodovna vrijednost (ECTS)

4.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

0

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Prikaz osnova nanotehnologije, analiza njenog mogućeg utjecaja na okoliš i njene moguće primjene u zaštiti okoliša.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Nema

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Poznavanje osnova nanotehnologije.
Sposobnost procjene mogućih utjecaja nanotehnologije na okoliš.
Poznavanje i sposobnost primjene metoda, zasnovanih na nanotehnologiji, u praćenju stanja, zaštiti i sanaciji okoliša.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Nanočestice, nanomaterijali i nanotehnologija (3). Korištenje nanotehnologije u zaštiti okoliša (3+3). Mogući utjecaji nanotehnologije na okoliš (3+3). Toksikologija i biološko djelovanje nanomaterijala (3+3). Geokemija nanočestica u zraku i vodi (3). Metrologija nanomaterijala (3). Osjetnici zasnovani na nanotehnologiji za praćenje kemijskih i bioloških parametara stanja okoliša (3+3). Proizvodnja "zelene" energije zasnovane na nanotehnologiji (3+1). Nanokatalizatori (3). Tretiranje zagađenja vode (3+2).
U zagradama je naznačen broj sati predavanja i seminara (P+S).

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Priprema za kolokvij iz vježbi

Esej

Seminarski rad

1.0

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Tijekom semestra cjelokupni ispit može se položiti preko kolokvija i seminarskih radova (analiza zadanih primjera).
U ispitnim rokovima se polaže ispit iz teorije uz prethodnu prezentaciju seminarskih radova.
Ocjene: 55-64% - dovoljan; 65-79% - dobar; 80-89% - vrlo dobar; 90-100% - izvrstan.Ocjene: 55-64% - dovoljan; 65-79% - dobar; 80-89% - vrlo dobar; 90-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

M. Lučić Lavčević, Nanostrukture , 2014. interna skripta

0

Osobna web stranica

Introduction to nanoscale science and technology, M. Di Ventra et al. (Eds.), Springer-Verlag, 2004;

1

Chemical and biological sensors, A. Mulchandan (Ed.), Oxford University Press, 2000.

1

Dopunska literatura

Nanostructured catalysts, S.L. Scott (Ed.), Springer-Verlag, 2003.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Inženjerstvo naprednih procesa obrade voda
NAZIV PREDMETA Inženjerstvo naprednih procesa obrade voda

Kod

KTC218

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Nediljka Vukojević Medvidović

Bodovna vrijednost (ECTS)

7.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Poznavanje naprednih procesa obrade voda za visoke standarde kakvoće efluenta i prirodnih postupaka pročišćavanja u ruralnim sredinama.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Položen predmet koji obrađuje klasične procese obrade voda (Obrada otpadnih voda i/ili Industrija i okoliš)

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Očekuje se da će ishodi učenja osigurati znanja o:
- nužnosti razvoja i primjene naprednih procesa obrade voda, s posebnim naglaskom na zaštitu ranjivih kraških vodonosnika
- vrstama procesa, primjeni i prednostima primjene naprednih procesa u odnosu na klasične procese obrade
- analizi ekološkog otiska uređaja za obradu voda
- naprednim oksidacijskih tehnologijama u obradi voda
- kemijskim reakcijama i reakcijskim mehanizmima nastajanja hidroxil radikala
- mehanizmu i kinetici, te izvedbi procesa adsorpcije i ionske izmjene u obradi voda
- biološkim procesima uklanjanja dušika i fosfora, tehnološkim izvedbama, efikasnosti uklanjanja
- primjeni MBR tehnologije u obradi voda te usporedbi tehnologije membranskog bioreaktora s ostalim tehnologijama biološke obrade otpadnih voda

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvodno predavanje: Očuvanje kakvoće prirodnih voda. Recikliranje i ponovna uporaba vode.
2. tjedan: Napredni procesi obrade voda. Pregled metoda obrade. Analiza ekološkog otiska uređaja za obradu voda. Seminar.
3 tjedan: Napredni oksidacijski procesi. Teorijske osnove. Nastajanje hidroksil radikala i njihova uloga.
4. tjedan: Reakcijski mehanizmi i kinetika stvaranja reaktivnih hidroksil radikala u sustavima: H2O2/UV, Fe3+/UV, Fe3+/H2O2/UV, Fe2+/H2O2, Fe3+/H2O2.
5. tjedan: Utjecajni čimbenici na procese oksidacije. Praktična primjena naprednih oksidacijskih procesa. Mogućnosti i ograničenja. Seminar.
6 tjedan: Primjena adsorpcije za uklanjanje ostatnih organskih tvari. Utjecajni čimbenici na adsorpciju. Šarzna izvedba i izvedba postupka u koloni. Prednosti i nedostaci.
7. tjedan: Matematicki modeli procesa adsorpcije u koloni. Modeli na temelju prijenosa tvari. Seminar.
8. tjedan: Biološki procesi uklanjanja dušika. Nitrifikacija i denitrifikacija. Tehnološke izvedbe procesa. Seminar.
9. tjedan: Biološki procesi uklanjanja fosfora. Tehnološke izvedbe. Učinkovitost uklanjanja fosfora. Seminar.
10. tjedan: Kombinirano biološko uklanjanje dušika i fosfora. Projektiranje procesa. Seminar.
11. tjedan: Uklanjanje otopljenih anorganskih tvari ionskom izmjenom. Mehanizam i kinetika procesa.
12. tjedan: Projektiranje kationskog i anionskog izmjenjivača. Seminar.
13. tjedan: Napredni membranski procesi za obradu voda. Pregled metoda. Utjecajni čimbenici. Membranski bioreaktor-MBR tehnologija. Izvedba. Učinkovitost. Seminar.
14. tjedan: Prirodni procesi obrade voda. Mehanizam. Izvedbe. Prednosti i nedostaci u odnosu na klasične procese obrade voda. Seminar.
15. tjedan: Integralni pristup rješavanju problematike obrade voda. Case study. Seminar.
Vježbe: Učinkovitost uklanjanja organskih tvari primjenom Fe2+/H2O2 procesa. Uklanjanje bojila adsorpcijom na aktivnom ugljenu. Određivanje radnog kapaciteta aktivnog ugljena. Uklanjanje otopljenih anorganskih tvari ionskom izmjenom postupkom u koloni. Izračunavanje karakterističnih parametara krivulje proboja. Analiza biorazgradljivosti otpadne vode. Kinetika biološke razgradnje organske tvari sa povećanim sadržajem dušika. Učinkovitost biljnog uređaja.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u iznosu od 80 % ukupne satnice, a seminaru, vježbama i terenskoj nastavi 100% od ukupne satnice.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.5

Referat

0.5

Esej

Seminarski rad

1.0

Kolokviji

0.5

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Uvjet pristupanja izradi svake vježbe jest položen usmeni kolokvij za svaku vježbu. Nakon izvođenja vježbe slijedi obrada eksperimentalnih rezultata i izrada referata.
Cjelokupni ispit može se položiti preko tri kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60%.
Studenti koji nisu položili ispit putem kolokvija polažu ispit preko pismene i usmene provjere u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 60%.
Položeni jedan ili dva kolokvija (prethodna aktivnost) ne vrijede u ljetnom ispitnom roku.
Ocjene: 60%-70% - dovoljan, 70%-80% - dobar,80%-90% -vrlo dobar, 90%-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

T. Matsuo, K. Hanaki, S. Takizawa, H. Satoh (eds.), Advances in Water and Wastewater Treatment Technology, Elsevier, London-Amsterdam, 2001.

0

kod predmetnog nastavnika

R.D. Noble, P.A. Terry, Principles of Chemical Separations with Environmental Applications, Cambridge University press, 2004

0

kod predmetnog nastavnika

M. Henze, M., van Loosdrecht, M.C.M., Ekama, G., Brdjanovic, D. Biological Wastewater treatment, IWA Publishing, 2008, London, UK

0

kod predmetnog nastavnika

R.W. Baker, Membrane technology and application, Second Edition, John Wiley & Sons, Ltd, Hoboken (USA), 2004.

0

kod predmetnog nastavnika

David W. Hendricks, Water Treatment Unit Processes, Physical and Chemical, CRC Press, Taylor & Francis Group, Boca Raton, 2006.

0

kod predmetnog nastavnika

D. Malus, D. Vouk, Priručnik za učinkovitu primjenu biljnih uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda, Sveučilište u zagrebu, Građevinski fakultet, 2012.

0

kod predmetnog nastavnika

N. Koprivanac, H. Kušić, Hazardous organic pollutants in colored wastewater, Nova Science Publishers, Inc., New York, 2009.

0

kod predmetnog nastavnika

Judd, S., The MBR book, Elsevier Ltd., Oxford, UK, 2006.

0

kod predmetnog nastavnika

Dopunska literatura

N. P. Cherrmisinoff, Handbook of water and wastewater treatment technology, Butterwort-Heinemann, Boston, 2002.
J. M. Coulson, J.F. Richardson, Chemical engineering, 5th edition, Butterworth-Heinemann, Oxford, 2002.
D. Mara, Domestic wastewater treatment in developing country, Earthscan, London, UK, 2004.
M. von Sperling, Basic principle of wastewater treatment, IWA Publishing, London, 2007.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:(1) sveučilišnoj; (2) fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra.
Studentska anketa.

 

 

Recikliranje krutog otpada
NAZIV PREDMETA Recikliranje krutog otpada

Kod

KTC219

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Doc. dr. sc. Ivana Smoljko

Bodovna vrijednost (ECTS)

3.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

0

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje osnovnih znanja o multidisciplinarnim aspektima recikliranja materijala iz komunalnog i tehnološkog otpada te osposobljavanje za samostalno rješavanje problema recikliranja materijala, projektiranje i unaprjeđenje sustava za recikliranje u skladu s karakteristikama materijala za recikliranje te zaštitom okoliša od onečišćenja.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- osnovu sastava, strukture i svojstava pojedinih skupina materijala
- opisati i objasniti organizaciju, postupke i učinke recikliranja otpadnih materijala i obnavljanja proizvoda
- definirati strategije i procese recikliranja proizvoda i materijala
- analizirati kvantitativne i kvalitativno probleme primjene tehnoloških postupaka recikliranja
- procijeniti ukupne troškove tehnoloških postupaka recikliranja

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod. Definicija krutog otpada (opći, fizikalni i kemijski parametri krutog otpada).Tehnološki, ekonomski, organizacijski i društveni aspekti recikliranja.
2. tjedan: Kriteriji recikličnosti materijala. Eko-dizajn.
3. tjedan: Organizacija i procesi prikupljanja i identifikacije proizvoda i materijala za ponovnu uporabu.
4. tjedan: Načela rastavljanja i obnavljanja industrijskih proizvoda (automobila, električnih i elektroničkih proizvoda) nakon uporabe.
5. tjedan: Tehnološki postupci recikliranja papira.
6. tjedan: Tehnološki postupci recikliranja stakla.
7. tjedan: Parcijalni ispit
8. tjedan: Tehnološki postupci recikliranja željeznih metala.
9. tjedan: Tehnološki postupci recikliranja neželjeznih metala.
10. tjedan: Tehnološki postupci recikliranja kompozitnih materijala.
11. tjedan: Tehnološki postupci recikliranja biootpada.
12. tjedan: Tehnološki postupci recikliranja tekstila i tapeta.
13. tjedan: Ekonomija recikliranja.
14. tjedan: Trendovi u recikliranju krutog otpada; problemi, izazovi i mogućnosti.
15. tjedan: Parcijalni ispit.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u iznosu od 80 % ukupne satnice.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

0.5

Kolokviji

0.5

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

0.5

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Student može položiti cjelokupni ispit putem dva parcijalna ispita tijekom semestra. Ti testovi omogućuju studentu da se oslobodi i samo određenog dijela ispita (ili pismenog ili usmenog ). Prag prolaznosti je 55%. Svaki kolokvij sudjeluje u ocjeni s 50%. Studenti koji nisu položili ispit putem parcijalnih ispita polažu ispit u redovitim ispitnim terminima. Taj ispit se također sastoji od pismenog i usmenog dijela. Prag prolaznosti pismenog dijela ispita je 55%. U sveukupnoj ocjeni pismeni ispit ima udio 40 %, a usmeni 60 %.
Princip ocjenjivanja: 55 %-65 % - dovoljan, 66 %-77 % - dobar, 78 %-89 % -vrlo dobar, 90 %-100 % - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

E. Worrell, M. A. Reuter, Handbook of Recycling: State-of-the-art for Practitioners, Analysts, and Scientists, Elsevier Inc., United Stated of America, 2014.

1

H. Lund, McGraw-Hill Recycling Handbook, 2nd Edition Hardcover, The McGraw-Hill Companies, Inc., United Stated of America, 2001.

1

M. Kljajin, M. Opalić, A. Pintarić: Recikliranje električnih i elektroničkih proizvoda, Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku i Sveučilište u Zagrebu, 2006.

1

Dopunska literatura

A. Pintarić, T. Filetin: Analiza recikličnosti proizvoda, Zbornik III. međ. simpozija
"Gospodarenje otpadom Zagreb 94", Zagreb, 1994, str. 59-68.
- članci iz tematskih znanstvenih i stručnih časopisa iz knjižnice ili javno dostupnih baza na Internetu.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj;
(2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave;
(3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Procjena životnog ciklusa proizvoda
NAZIV PREDMETA Procjena životnog ciklusa proizvoda

Kod

KTC220

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Izv. prof. dr. sc. Matko Erceg

Bodovna vrijednost (ECTS)

4.5

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

0

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Dati cjelovit uvid u metodu procjene životnog ciklusa (LCA) kao standardiziranog ekološkog alata za uspoređivanje različitih proizvoda i procesa s obzirom na njihov utjecaj na okoliš.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da:
- razumije i ovlada pojmovima održivog razvoja i ekološke politike,
- se upozna sa zakonskom regulativom iz područja zaštite okoliša,
- upozna više pristupa procjeni životnog ciklusa proizvoda,
- izradi i prezentira jednostavni projekt u zaštiti okoliša,
- zna primjeniti računalne aplikacije iz područja LCA metode,
- razvije kreativno i kritičko razmišljanje pri evaluaciji rezultatat LCA metode.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Okoliš: ekološki sustavi, izvori onečišćenja, antoprogeno onečišćenje, posljedice onečišćenja okoliša (ekološki ”bumerang”).
2. tjedan: Održivi razvoj i ekološka politika.
3. tjedan: Pravni sustav zaštite okoliša u svijetu i Republici Hrvatskoj.
4. tjedan: Ekološki menadžment: pojam i misija. Sustavi upravljanja okolišem, ISO 14001.
5. tjedan: Pristup ”Životni ciklus”: Razmišljanje o životnom ciklusu (Life Cycle Thinking (LCT); Life Cycle Initiative (LCI); Procjena životnog ciklusa - Life Cycle Assessment (LCA); Upravljanje životnim ciklusom - Life Cycle Management (LCM).
6. tjedan: Rasprava po prethodno obrađenim temama. Zaključci.
7. tjedan: Standardizacija metode procjene životnog ciklusa: ISO 14040 i ISO 14044.
8. tjedan: Struktura LCA metode (1. dio).
9. tjedan: Struktura LCA metode (2. dio).
10. tjedan: Računalni programi (software) za LCA analizu - LCA analiza na odabranim primjerima (1. dio)
11. tjedan: Računalni programi (software) za LCA analizu - LCA analiza na odabranim primjerima (2. dio).
12. tjedan: Prednosti i nedostatci LCA pristupa. Odabrani primjeri.
13. tjedan: Područja primjene LCA rezultata: dizajn za okoliš, poboljšanje proizvoda (tehnologije), strateško planiranje, marketing, snižavanje troškova.
14. tjedan: Upravljanje znanjem u funkciji zaštite okoliša - misija obrazovnog sustava u zaštiti okoliša.
15. tjedan: Završno predavanje. Rasprava po prethodno obrađenim temama. Zaključci.
SEMINAR:
Seminar će se iskoristiti za dodatne analize i raspravu po obrađenim nastavnim jedinicama. Studenti će također dobiti individualne i grupne zadatke (projekte) koje će rješavati i prezentirati na seminaru.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima i seminarima u iznosu od 80 % ukupne satnice. Izrada samostalnih i zajedničkih zadataka (projekata) i njihova prezentacija. Aktivno sudjelovanje u nastavi.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

0.9

Usmeni ispit

0.7

Pismeni ispit

0.8

Projekt

0.6

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Kontinuirano vrjednovanje:
Cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 45%. Prisutnost predavanjima u 80-100%-tnom iznosu je 10% ocjene.
Završno vrjednovanje:
Studentima koji su položili jedan kolokvij (prethodna aktivnost) isti se priznaje kao dio ispita i to kao 10% ocjene. Preostali dio polažu pismeno i usmeno u redovitim ispitnim rokovima. Pismeni ispit u tom slučaju ima udio 40%, usmeni 50%.
Studenti koji nisu položili niti jedan kolokvij polažu ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 60%, a pojedini oblik ispita učestvuje u ocjeni s po 50%.
Ocjene: dovoljan (60-69%), dobar (70-79%), vrlo dobar (80-89%), izvrstan (90-100%).

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

J. Guinee, Handbook on Life Cycle Assessment: Operational Guide to ISO Standards, Kluwer Academic Publishers, New York, 2002.

0

pdf

M. Črnjak, K. Črnjar, Menadžment održivog razvoja, AKD, Zagreb, 2009.

0

pdf

H. Wenzel, M. Hauschild, L. Alting, Environmental Assessment of Products, Volume ½, Kluwer Academic Publishers, New York, 2002.

0

pdf

Dopunska literatura

Znanstveni i stručni radovi iz područja predmeta.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Studija utjecaja na okoliš
NAZIV PREDMETA Studija utjecaja na okoliš

Kod

KTC221

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Marina Trgo

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

30

0

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Studenti će steći znanje o potrebi i postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, te će se osposobiti za izradu dokumentacije potrebne za izradu studije o utjecaju na okoliš.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Očekivani ishodi učenja:
- znanje o zahvatima koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš
- sposobnost identifikacije utjecaja zahvata na okoliš, analiza intenziteta pojedinog utjecaja
- znanje o postupcima izrade modela sinergijskog djelovanja
- sposobnost izrade mišljenja o potrebi procjene utjecaja na okoliš
- znanje izrade dokumentacije za potrebe studije o utjecaju na okoliš

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Važnost procjene utjecaja zahvata na okoliš. Značenje direktive 97/11/EC.
2. tjedan: Vrste zahvata koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, pristup ocjeni, kriteriji i sadržaj dokumenta ocjene. Razlike između procjene utjecaja na okoliš (PUP) i strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO).
3. tjedan: Vrste procjene utjecaja na okoliš. Definiranje koraka i kriteriji redosljeda u postupku izrade procjene.
4. tjedan: Tehnike i metode definiranja utjecaja tj. "screening and scoping", kvantificiranje pojedinog utjecaja.
5. tjedan: Predviđanje utjecaja, vrednovanje, opis zatečenog stanja, nesigurnosti predviđanja.
6. tjedan: Tehnike prikupljanja, obrade i analize podataka pojedinog utjecaja, razvrstavanje utjecaja na kumulativne, indirektne i interakcijske. Rangiranje utjecaja obzirom na intenzitet, vrijeme trajanja i štetnost.
7. tjedan: Analiza lokacije zahvata, prostorni utjecaji, geološka analiza, hidrološko stanje u različitim klimatskim uvjetima. Socio-ekonomski uvjeti lokacije.
8. tjedan: Analiza flore i faune na lokaciji zahvata. Prisutnost i blizina stambenih objekata, analiza utjecaja.
9. tjedan: Interakcija utjecaja zahvata na živi svijet, primjena modela interakcije obzirom na vrstu i vrijeme trajanja utjecaja.
10. tjedan: Definiranje postupaka predviđanja utjecaja na okoliš, utjecaj na vode, zrak, tlo i živi svijet.
11. tjedan: Definiranje najvažnijih elemenata PUO.
12. tjedan: Predlaganje metoda zaštite od utjecaja, analiza pozitivnih primjera u praksi.
13: tjedan: Prezentacija PUO, testiranje utjecaja predviđenih modelom. Troškovi primjene metoda ublažavanja i sprečavanja utjecaja.
14. tjedan: Uključivanje svih procjena, metoda ublažavanja i sprečavanja utjecaja u Studijo o utjecaju na okoliš.
15. tjedan: Interdisciplinarni pristup u izradi studije. Važnost sudjelovanja javnosti u prihvaćanju Studije o utjecaju na okoliš
SEMINARI:
1. tjedan: Analiza zakonske regulative.
2. tjedan: Analiza Studije o utjecaju na okoliš regionalnog centra za gospodarenje otpadom (grupni rad) -1. dio.
3. tjedan: Analiza Studije o utjecaju na okoliš regionalnog centra za gospodarenje otpadom (grupni rad) -2. dio.
4. tjedan: Analiza Studije o utjecaju na okoliš regionalnog centra za gospodarenje otpadom (grupni rad) -3. dio.
5. tjedan: Analiza Studije o utjecaju na okoliš privezišta sa turističkim smještajnim kapacitetima (grupni rad) -1. dio.
6. tjedan: Analiza Studije o utjecaju na okoliš privezišta sa turističkim smještajnim kapacitetima (grupni rad) -2. dio.
7. tjedan: Analiza Studije o utjecaju na okoliš privezišta sa turističkim smještajnim kapacitetima (grupni rad) -3. dio.
8. tjedan: Izrada procjene o utjecaju na okoliš spalionice neopasnog otpada, grupni rad - 1. dio.
9. tjedan: Izrada procjene o utjecaju na okoliš spalionice neopasnog otpada, grupni rad - 2. dio.
Seminar: Izrada procjene o utjecaju na okoliš spalionice neopasnog otpada, grupni rad - 3. dio.
10. tjedan: Izrada procjene o utjecaju na okoliš spalionice neopasnog otpada, grupni rad - 4. dio.
11. tjedan: Izrada procjene o utjecaju na okoliš uzgajališta ribe u obalnom području grupni rad - 1. dio.
12. tjedan: Izrada procjene o utjecaju na okoliš uzgajališta ribe u obalnom području grupni rad - 2. dio.
13. tjedan: Izrada procjene o utjecaju na okoliš uzgajališta ribe u obalnom području grupni rad - 3. dio.
14. tjedan: Usmena prezentacija izrađenih procjena o utjecaju na okoliš.
15. tjedan: Usmena prezentacija izrađenih procjena o utjecaju na okoliš.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Studentima je omogućeno postavljanje pitanja, sudjelujovanje u raspravi, te izražavanje vlastitih stavova i mišljenja. Svaki student izrađuje grupni seminarski rad.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

1.0

Kolokviji

0.5

Usmeni ispit

0.5

Pismeni ispit

0.5

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit je položen ako su pozitivno ocjenjene tri pismene provjere znanja i pozitivno ocijenjen grupni seminarski rad tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60% za svaku pismenu provjeru.
Studenti koji nisu položili ispit putem kolokvija polažu ispit preko pismene i usmene provjere u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 60%.
Ocjene: 60%-70% - dovoljan, 70%-80% - dobar,80%-90% -vrlo dobar, 90%-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Podloga za predavanja u obliku ppt prezentacije

0

Dostupno kod predmetnog nastavnika

Studija o utjecaju na okoliš za zahvat-izgradnja pomorskih i kopnenih objekata na ,prostoru "Giričić"-Kaštel Gomilica , Hidroelektra-projekt d.o.o., Zagreb, 2004.

0

Dostupno kod predmetnog nastavnika

Studija o utjecaju na okoliš centra za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije, IPZ Uniprojekt, Zagreb, 2010.

0

Dostupno kod predmetnog nastavnika

A. Gilpin, Environmental Impact Assessment; Cutting Edge for the 21st Century, Cambridge University Press, Cambridge, UK, 1995.

0

Dostupno kod predmetnog nastavnika

Dopunska literatura

Direktiva 97/11/EC

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Diplomski rad
NAZIV PREDMETA Diplomski rad

Kod

KTCODR

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Bodovna vrijednost (ECTS)

18.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

0

0

0

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

Usmeni ispit

Pismeni ispit

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Dopunska literatura

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

 

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Stručna praksa
NAZIV PREDMETA Stručna praksa

Kod

KTCOSP

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Bodovna vrijednost (ECTS)

2.5

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

0

0

0

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

Usmeni ispit

Pismeni ispit

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Dopunska literatura

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

 

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

3. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJSKOG PROGRAMA

3.1. Mjesta izvođenja studijskog programa

Zgrade sastavnice (navesti postojeće zgrade, zgrade u izgradnji i planiranu izgradnju)

Identifikacija zgrade

Zgrada tri fakulteta

Lokacija zgrade

Ruđera Boškovića 35

Godina izgradnje

2015

Ukupna površina u m2

29500

Identifikacija zgrade

Zgrada u Kaštel Sućurcu

Lokacija zgrade

Kaštel Sućurac

Godina izgradnje

1961

Ukupna površina u m2

3000

3.2. Popis nastavnika i suradnika po predmetima

 

Predmet Nastavnici i suradnici

Anorganski procesi u heterogenim sustavima

Prof. dr. sc. Jelica Zelić
Doc. dr. sc. Mario Nikola Mužek

Automatsko reguliranje procesa

Prof. dr. sc. Jadranka Marasović
Izv. prof. dr. sc. Sandra Svilović

Biokemija

Izv. prof. dr. sc. Olivera Politeo

Diplomski rad

 

Diplomski rad

 

Ekotoksikologija

Izv. prof. dr. sc. Jasna Maršić Lučić

Elektrokemijske metode i njihova primjena

Prof. dr. sc. Senka Gudić

Elektrokemijske tehnologije u zaštiti okoliša

Prof. dr. sc. Senka Gudić

Elektrokemijsko inženjerstvo

Prof. dr. sc. Maja Kliškić

Energija i razvoj

Dr. sc. Mirko Marušić

Inhibitori korozije

Prof. dr. sc. Senka Gudić

Instrumentne metode analize

Doc. dr. sc. Lea Kukoč Modun
Maja Biočić
Doc. dr. sc. Franko Burčul

Inženjerstvo naprednih procesa obrade voda

Prof. dr. sc. Nediljka Vukojević Medvidović

Inženjerstvo otpadnih voda

Prof. dr. sc. Nediljka Vukojević Medvidović
Doc. dr. sc. Ivona Nuić

Izravna pretvorba energije

Prof. dr. sc. Senka Gudić

Karakterizacija polimera

Prof. dr. sc. Nataša Stipanelov Vrandečić

Kataliza u zaštiti okoliša

Prof. dr. sc. Branka Andričić
Izv. prof. dr. sc. Matko Erceg

Kemija tla

Doc. dr. sc. Maša Buljac
Izv. prof. dr. sc. Marija Bralić
Doc. dr. sc. Maša Buljac

Kemijska ekologija

Izv. prof. dr. sc. Marija Bralić
Doc. dr. sc. Maša Buljac

Kemijski reaktori

Izv. prof. dr. sc. Sandra Svilović

Korozija i razgradnja građevnih materijala

Prof. dr. sc. Jelica Zelić
Doc. dr. sc. Mario Nikola Mužek

Korozija i zaštita materijala

Prof. dr. sc. Maja Kliškić

Mehaničke i toplinske operacije

Izv. prof. dr. sc. Marija Ćosić
Dr. sc. Antonija Čelan
Prof. dr. sc. Nenad Kuzmanić

Metode karakterizacije materijala

Doc. dr. sc. Sanja Perinović Jozić
Izv. prof. dr. sc. Dražan Jozić

Mikrobiologija zagađenih voda

Prof. dr. sc. Nada Krstulović

Mineralne sirovine mora i podmorja

Izv. prof. dr. sc. Miroslav Labor

Mjerenje i automatsko vođenje procesa

Prof. dr. sc. Nenad Kuzmanić
Dr. sc. Antonija Čelan

Nanotehnologija i okoliš

Izv. prof. dr. sc. Magdy Lučić Lavčević

Nemetalni kompoziti

Prof. dr. sc. Pero Dabić

Novi anorganski materijali

Prof. dr. sc. Pero Dabić
Doc. dr. sc. Damir Barbir

Održive tehnologije i razvoj

Prof. dr. sc. Jelica Zelić
Doc. dr. sc. Mario Nikola Mužek

Oporaba plastike

Izv. prof. dr. sc. Matko Erceg

Polimerizacijski procesi

Izv. prof. dr. sc. Matko Erceg

Polimerne mješavine i kompoziti

Prof. dr. sc. Branka Andričić

Premazi

Prof. dr. sc. Nataša Stipanelov Vrandečić

Primijenjena matematika

Nives Baranović

Prirodni polimerni materijali

Prof. dr. sc. Branka Andričić

Procesi galvanotehnike

Prof. dr. sc. Ladislav Vrsalović

Procesno inženjerstvo u zaštiti okoliša

Prof. dr. sc. Nenad Kuzmanić
Dr. sc. Antonija Čelan

Procjena životnog ciklusa proizvoda

Izv. prof. dr. sc. Matko Erceg

Proizvodnja polimernih tvorevina

Izv. prof. dr. sc. Matko Erceg

Projektiranje procesa

Prof. dr. sc. Nediljka Vukojević Medvidović

Recikliranje krutog otpada

Doc. dr. sc. Ivana Smoljko
Prof. dr. sc. Ladislav Vrsalović

Recikliranje krutog otpada

Doc. dr. sc. Ivana Smoljko

Sanacija odlagališta otpada

Prof. dr. sc. Marina Trgo

Staklo i keramički materijali

Prof. dr. sc. Jelica Zelić
Doc. dr. sc. Mario Nikola Mužek

Stručna praksa

 

Stručna praksa

 

Struktura i svojstva anorganskih nemetalnih materijala

Prof. dr. sc. Jelica Zelić
Doc. dr. sc. Mario Nikola Mužek

Struktura i svojstva polimera

Izv. prof. dr. sc. Matko Erceg

Studija utjecaja na okoliš

Prof. dr. sc. Marina Trgo

Tehnologija građevnih materijala

Izv. prof. dr. sc. Dražan Jozić

Tehnologija površinske zaštite

Prof. dr. sc. Ladislav Vrsalović

Tehnologije remedijacije okoliša

Prof. dr. sc. Nediljka Vukojević Medvidović
Prof. dr. sc. Marina Trgo

Termodinamika realnih procesa

Prof. dr. sc. Vanja Martinac
Dr. sc. Jelena Jakić
Izv. prof. dr. sc. Miroslav Labor

Uvod u znanstveno istraživački rad

Prof. dr. sc. Marina Trgo
Dr. sc. Marin Ugrina

 

3.4. Optimalan broj studenata

Optimalan broj studenata na diplomskom studiju Kemijska tehnologija koji se mogu upisati po jednoj godini studija s obzirom na prostor, opremu i broj stalno zaposlenih nastavnika je 60 (što predstavlja upisnu kvotu).

3.5. Procjena troškova studija po studentu

Prosječni godišnji troškovi studiranja po studentu za diplomski studij Kemijska tehnologija iznose otprilike 31.500,00 kuna.

3.6. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa

Prema Europskim standardima i smjernicama za unutarnje osiguravanje kvalitete u visokim učilištima (prema „Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja“), na temelju kojih Sveučilište u Splitu utvrđuje postupke upravljanja kvalitetom, predlagatelj studijskoga programa dužan je sastaviti plan postupaka osiguranja kvalitete studijskoga programa.

Dokumentacija na kojoj se temelji sustav osiguranja kvalitete sastavnice:

- Pravilnik sustava osiguravanja kvalitete Kemijsko-tehnološkog fakulteta
- Priručnik sustava osiguravanja kvalitete Kemijsko-tehnološkog fakulteta

Opis postupaka kojima se vrjednuje kvaliteta izvedbe studijskoga programa

  • za svaki postupak potrebno je opisati metodu (najčešće anketa za studente ili nastavnike, samoevaluacijski upitnik), navesti izvoditelje (sastavnica, sveučilišni ured), način obrade rezultata i informiranja te vremenski plan provedbe
  • ukoliko je opisan u nekom priloženom dokumentu, navesti ime dokumenta i članak.

Vrjednovanje rada nastavnika i suradnika

Postupak studentskog vrjednovanja nastavnog rada provodi Odjel za kvalitetu Sveučilišta u Splitu u suradnji s Odborima za unaprjeđenje kvalitete na sastavnicama. Postupak čine informiranje studenata i nastavnika, anketiranje studenata anketnim upitnikom, obrada anketnih listića i dostavljanje rezultata, donošenje mjera za unaprjeđenje kvalitete. Postupak je detaljno opisan u Pravilniku o postupku studentskog vrednovanja nastavnog rada Sveučilišta u Splitu. Obrada anketa i dostavljanje rezultata u nadležnosti je Centra za unaprjeđenje kvalitete. Zbirni rezultati za sastavnicu dostavljaju se dekanu i voditelju Odbora za unaprjeđenje kvalitete.

Praćenje ocjenjivanja i usklađenosti ocjenjivanja s očekivanim ishodima učenja

Procedure, pravila i kriteriji za ocjenjivanje studenata obuhvaćaju: način polaganja ispita, uvjete za izlazak na ispit, način vrednovanja preko kolokvija, seminara, aktivnog sudjelovanja na nastavi, ispita i ostalih obveza, uvjete za dobivanje potpisa, popis literature za pripremu ispita, te podatke o nastavniku, asistentu i sl. S načinom ocjenjivanja, terminima konzultacija, kolokvija i ispita te standardima kvalitete za pojedini predmet studente se upoznaje objavom silaba na mrežnim stranicama Fakulteta te na uvodnim predavanjima

Vrjednovanje dostupnosti resursa (prostornih, ljudskih, informacijskih) za proces učenja i poučavanja

Fakultet osigurava prikladne i potrebne obrazovne resurse za studijski program te potporu za nastavne i nenastavne aktivnosti studenata, koji su usklađeni sa specifičnostima programa i studentskim potrebama, te lako dostupni studentima (opremljene predavaonice, knjižnica, računalne učionice, podrška u izvannastavnim aktivnostima, podrška studentima s invaliditetom…).

Dostupnost i vrjednovanje podrške studentima (mentorstvo, tutorstvo, savjetovanje)

studentsko vrednovanje, anketa

Praćenje studentske prolaznosti po predmetima i na studiju u cjelini

Analizu uspješnosti studiranja na studiju u cjelini provodi Centar za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišta u Splitu. Analiza se provodi putom anketnog upitnika. Analiza se provodi jednom godišnje na početku akademske godine za prethodnu akademsku godinu. Rezultate provedene analize i mjere za poboljšanje uspješnosti studiranja voditelj Centra za unaprjeđenje kvalitete prezentira Senatu Sveučilišta u Splitu.
Također, ISVU sustav omogućuje da studentska referada i ISVU koordinator prate prolaznost po predmetima i na studiju u cjelini.

Zadovoljstvo studenata programom u cjelini

Centar za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišta u Splitu definirao je postupak provedbe ankete o vrjednovanju cjelokupne razine studija. Anketni upitnik za studentsko vrjednovanje cjelokupne razine studija provodi se nakon obrane završnog rada korištenjem platforme Evasys. Cilj ankete je ispitati mišljenje studenata o različitim aspektima studija kojeg su završili te utvrditi čime su bili najmanje zadovoljni kako bi se pokušali unijeti pozitivni pomaci u kvaliteti sadržaja i izvedbe studija. Obradu podataka provodi Centar za unaprjeđenje kvalitete i rezultate dostavlja dekanu Fakulteta i voditelju Odbora za unaprjeđenje kvalitete.

Postupci za dobivanje povratnih informacija od vanjskih dionika (alumni, poslodavci, tržište rada i ostale relevantne organizacije)

Kontaktiraju se bivši studenti koji izražavaju svoju procjenu osposobljenosti za potrebe struke. Mogu se kontaktirati i odabrani poslodavci kako bi se procijenilo njihovo zadovoljstvo kadrom koji se osposobljava na studijskom programu.
Redovita izmjena informacija na skupovima u organizaciji Alumnia Fakulteta (AMACTFS)

Vrjednovanje studentske prakse, ako postoji (kratki opis postupaka provođenja i ocjenjivanja te osiguravanje kvalitete)

Vrednovanje studentske prakse provodi se usmeno od strane predmetnog nastavnika. Ujedno je student dužan priložiti dnevnik rada i obradu odabrane teme stručne prakse.

Ostali postupci vrjednovanja koje provodi predlagatelj

Formalno i neformalno savjetovanje s kolegama u struci na razini Fakulteta i šire

Opis postupaka informiranja vanjskih dionika o studijskom programu (studenti, poslodavci, alumni)

Rezultati su dostupni na službenim mrežnim stranicama Fakulteta (https://www.ktf.unist.hr)
Brošura (revidira se svake godine)
Smotra Sveučilišta
Universitas - prilog Slobodne Dalmacije o Sveučilištu u Splitu
Sudjelovanje djelatnika i studenata na Festivalu znanosti te sličnim manifestacijama