| NAZIV PREDMETA |
Oporaba plastike |
|---|
Kod |
|
Nositelj/i predmeta |
Prof. dr. sc. Matko Erceg |
Bodovna vrijednost (ECTS) |
5.0 |
|
Suradnici |
|
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru) |
|
|
Status predmeta |
Izborni |
Postotak primjene e-učenja |
0 % |
|
| OPIS PREDMETA |
Ciljevi predmeta |
proširenje spoznaja o nužnosti oporabe plastike
- razumijevanje modernih postupaka oporabe plastike
- primjena usvojenih temeljnih znanja u pronalaženju optimalnih rješenja za oporabu plastike |
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet |
Nema. |
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) |
Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- argumentirati važnost plastike za održivi razvoj
- kategorizirati izvore plastičnog otpada
- objasniti važnost razvrstavanja plastičnog otpada
- predložiti i provesti postupak razvrstavanje plastičnog otpada
- objasniti osnovne karakteristike materijalne, kemijske i energijske oporabe plastike
- izabrati optimalnu metodu oporabe otpada obzirom na njegov sastav |
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave |
1. tjedan: Uvod. Nomenklatura polimera. Podjela polimera. Reakcije polimerizacije (stupnjevite, lančane). Metode polimerizacije.
2. tjedan: Struktura polimera: vrste veza, konfiguracije i konformacije polimera. Fizička stanje polimera-termomehanička krivulja. Mehanizmi razgradnje polimera.
3. tjedan: Polimeri i održivi razvoj. Faze životnog ciklusa plastike. Dodatci polimerima (aditivi). Ekološki aspekt aditiva polimera (primjeri: toplinski stabilizatori i omekšavala za poli(vinil-klorid)).
4. tjedan: Postupci preradbe polimera (ekstrudiranje, injekcijsko prešanje). Opterećenje okoliša u fazi preradbe polimera.
5. tjedan: Svjetska, europska i hrvatska plastičarska industrija - statistički podatci. Vrste plastičnog otpada.
6. tjedan: Plastika u komunalnom, automobilskom, građevinskom, električkom, elektroničkom, poljoprivrednom i distribucijskom otpadu. Oporaba plastičnog otpada i održivi razvoj.
7. tjedan: Materijalna oporaba (recikliranje). Homogeni i heterogeni plastični otpad. Sakupljanje i identifikacija plastičnog otpada.
8. tjedan: Razvrstavanje metodom pliva-tone, superkritičnim fluidima, zračno razvrstavanje, hidrociklonsko razvrstavanje, optičko razvrstavanje, razvrstavanje infracrvenom spektroskopijom.
9. tjedan: Razvrstavanje rendgenskom fluorescencijom (XRF), elektrostatičko razvrstavanje, prema temperaturi taljenja, razvrstavanje selektivnim otapanjem-otopinska oporaba
10. tjedan: Usitnjavanje plastičnog otpada: granulatori, mlinovi, drobilice, uređaji za aglomeriranje i kompaktiranje, mlinovi (turbo mlinovi, mlinovi s diskovima), kriogeno mljevenje, smično ekstrudiranje u čvrstom stanju, kemijsko usitnjavanje.
11. tjedan: Postrojenja za recikliranje homogenog i heterogenog plastičnog otpada.
12. tjedan: Kemijska oporaba plastičnog otpada (primjeri, postrojenja): postupci depolimerizacije (hidroliza, alkoholiza, glikoliza, acidoliza, aminoliza), postupci termolize (rasplinjavanje, piroliza, hidriranje).
13. tjedan: Energijska oporaba plastičnog otpada: spaljivanje na roštilju, spaljivanje u rotacijskim pećima, vrtložno spaljivanje
14. tjedan: Odlaganje i odlagališta otpada. Ponašanje plastičnog otpada na odlagalištima. Gospodarenje plastičnim otpadom.
15. tjedan: Procjena životnog ciklusa (LCA metoda). Zaključci.
Vježbe: Ručno razvrstavanje ambalažnog plastičnog otpada, Razvrstavanje plastičnog otpada postupkom pliva-tone, Razvrstavanje plastičnog otpada pomoću infracrvene spektroskopije, Razvrstavanje poli(vinil-klorida) i poli(etilen-tereftalata), Utjecaj višekratnog recikliranja na toplinska svojstva polimera, Kemijsko recikliranje ambalažnog poli(etilen-tereftalata) glikolizom, Recikliranje pjenastog polistirena. |
Vrste izvođenja nastave: |
|
Obveze studenata |
Prisustvovanje predavanjima u 80%-tnom iznosu, a laboratorijskim vježbama u 100%-tnom iznosu od ukupnog fonda sati. |
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): |
Pohađanje nastave |
1.0 |
Istraživanje |
0.0 |
Praktični rad |
0.2 |
Eksperimentalni rad |
1.0 |
Referat |
0.2 |
Priprema za kolokvij iz lab. v |
0.4 |
Esej |
0.0 |
Seminarski rad |
0.0 |
|
|
Kolokviji |
0.8 |
Usmeni ispit |
0.7 |
|
|
Pismeni ispit |
0.7 |
Projekt |
0.0 |
|
|
|
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu |
Kontinuirano vrjednovanje:
Cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 50%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 35%. Laboratorijske vježbe (uspješnost 50-100%) učestvuju u ocjeni 20%. Prisutnost predavanjima u 80-100%-tnom iznosu je 10% ocjene.
Završno vrjednovanje:
Studentima koji su položili jedan kolokvij (prethodna aktivnost) isti se priznaje kao dio ispita i to kao 10% ocjene. Preostali dio polažu pismeno i usmeno u redovitim ispitnim rokovima. Pismeni ispit u tom slučaju ima udio 30%, usmeni 40%, dok laboratorijske vježbe imaju udio 20%.
Studenti koji nisu položili niti jedan kolokvij polažu ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 50%, a pojedini oblik ispita učestvuje u ocjeni s po 40%. Laboratorijske vježbe učestvuju u ocjeni s udjelom 20%.
Ocjene: dovoljan (50-61%), dobar (62-74%), vrlo dobar (75-87%), izvrstan (88-100%). |
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) |
Naslov |
Broj primjeraka u knjižnici |
Dostupnost putem ostalih medija |
M. Šercer, D. Opsenica, G Barić, Oporaba plastike i gume, Mtg topograf d.o.o., Velika Gorica, 2000.; |
1 |
|
A. Azapagić, A. Emsley; I. Hamerton, Polymers, The Environment and Sustainable Development, Wiley, 2003. |
1 |
|
J. Scheirs, Polymer Recycling: Science, Technology and Applications, John Wiley&Sons, Chichester, 1998. |
1 |
|
|
Dopunska literatura |
L. Lundquist, Y. Leterrier, P. Sunderland, J.E. Manson, Life Cycle Engineering of Plastics, Elsevier, Oxford, 2000.; A. L. Andrady, Plastics and the Environment, Wiley-Interscience, 2003.; M. Črnjak, K. Črnjar, Menadžment održivog razvoja, AKD, Zagreb, 2009.
|
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja |
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini. |
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) |
|
