Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s osnovnim elementima diferencijalnog računa i linearne algebre.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- prepoznati i nacrtati grafove osnovnih funkcija, odrediti domenu složenijih funkcija
- izračunati derivacije funkcija
- primijeniti diferencijalni račun pri različitim problemima povezanim s izučavanjem funkcija i njihovih grafova
- riješiti matričnu jednadžbu, te linearni sustav primjenom Gaussovog algoritma

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. Skupovi: pojam skupa i operacije sa skupovima, skupovi brojeva
2. Funkcije: pojam funkcije, kompozicija funkcija, inverzna funkcija
3. Elementarne funkcije
4. Granična vrijednost i neprekidnost funkcije
5. Derivacija i primjena: pojam derivacije, geometrijska i fizikalna interpretacija, tehnike deriviranja
6. Diferencijal. Derivacije višeg reda
7. Teoremi diferencijalnog računa. Ekstrem funkcije
8. Infleksija. Asimptote. Ispitivanje tijeka i crtanje grafa funkcije
9. Nizovi: pojam i granična vrijednost niza
10. Redovi: red realnih brojeva, red funkcija
11. Matrice i vektori: operacije s matricama, determinanta, inverzna matrica
12. Sustavi linearnih jednadžbi
13. Klasična algebra vektora. Skalarni, vektorski i mješoviti produkt
14. Analitička geometrija
15. Pregled gradiva. Ponavljanje.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Redovito pohađanje nastave.

Dopunska literatura

S. Kurepa, Matematička analiza I i II dio, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
L. Krnić, Z. Šikić, Račun diferencijalni i integralni, I dio, Školska knjiga, Zagreb, 1992.
Hughes-Hallett, Gleason et al., Calculus, John Wiley and Sons, Inc., New York, 2000.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj,
(2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave,
(3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Usvajanje temeljnih fizikalnih znanja i načela iz područja mehanike.
Formiranje pravilnog pogleda na tumačenje fizikalnih pojava i njihovu primjenu.
Razvijanje načina razmišljanja potrebnog za daljnji studij.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Upisane ili položene Vježbe iz fizike I

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon usvajanja gradiva od studenta se očekuje da zna:
- fizikalne veličine, mjerne jedinice i dimenzionalnu analizu;
- značajke egzaktnog pristupa pojavama u makrosvijetu i mikrosvijetu;
- načela klasične opće mehanike;
- temeljna načela posebne mehanike (mehanike titranja, valova i fluida);
- koristiti infinitezimalni račun u sadržajima mehanike;
- primijeniti zakone mehanike u konkretnim fizikalnim primjerima;
- primijeniti usvojeno znanje na rješavanje problemskih zadataka;
- primijeniti usvojena znanja u struci.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Prostor, vrijeme, tvar. Fizikalne veličine, zakoni fizike. Geometrija ravnine i prostora, upotreba vektorske algebre, diferencijalnog i integralnog računa. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
2. tjedan: Kinematika čestice (materijalne točke). Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
3. tjedan: Dinamika čestice. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
4. tjedan: Rad i energija. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
5. tjedan: Konzervativne i nekonzervativne sile. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
Provjera znanja (I. kolokvij iz teorijske i seminarske građe).
6. tjedan: Zakon očuvanja energije. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
7. tjedan: Sustavi čestica. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
8. tjedan: Srazovi. Zakoni očuvanja.
9. tjedan: Mehanika krutog tijela. Zakoni očuvanja.
10. tjedan: Ravnoteža. Ograničenja aproksimacije krutog tijela i teorija elastičnosti. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
Provjera znanja (I. kolokvij iz teorijske i seminarske građe).
11. tjedan: Titranja i valovi
12. tjedan: Fizika mnoštva čestica: plin, tekućina i čvrste tvari. Unutarnja energija, toplina i toplinski nered. Prijenosne pojave. Pojave na granici faza. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
13. tjedan: Mehanika fluida - statika: Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
14. tjedan: Mehanika fluida - dinamika. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
15. tjedan: Elastični valovi. Zvuk. Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
Provjera znanja (III. kolokvij iz teorijske i seminarske građe).

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Dopunska literatura

D. Halliday, R. Resnick, J. Walker, Fundamentals of Physics, John Wiley & Sons, New York, 1993;
Janko Herak, Osnove kemijske fizike, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2001.
V. Lopac, P. Kulišić, M. Pavičić, Zbirka zadataka iz fizike, FGZ Zagreb, 1983.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Sastavni i neodvojivi dio svih fizikalnih istraživanja je eksperiment. Cilj predmeta je približiti studentima različite eksperimentalne tehnike i metode mjerenja fizikalnih veličina iz područja mehanike. Ujedno, cilj je omogućiti i razvijanje sposobnosti za vještine izvođenja eksperimenta, prikupljanje i obradu podataka te savladavanje različitih numeričkih problema, koji su povezani s mjerenjima i ispitivanjima fizikalnih veličina.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Upisan ili položen kolegij Fizika I

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Usvajanje znanja i vještina nužnih za izvođenje eksperimenata, koji se temelje na zadanim fizikalnim zakonima
- Poznavanje različitih metoda i tehnika mjerenja
- Ovladavanje računom pogrešaka dobivenih pri mjerenju
- Ovladavanje procjenom pogrešaka pri mjerenjima
- Ovladavanje vještinom grafičke obrade mjernih podataka i pisanja izvješća o eksperimentu i rezultatima mjerenja.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Mjerenje duljine, mase i gustoće. (3 sata)
- Numerička i grafička obrada mjernih podataka. (2 sata)
- Mjerenje karakterističnih veličina: zakoni sila (trenje, Hooke-ov zakon) / zakoni očuvanja (energije, količine gibanja) (3 sata)
- Mjerenje karakterističnih veličina: rotacija (moment tromosti, moment sile) (2 sata)
- Titranja (elastična opruga, matematičko, fizikalno i torzijsko njihalo) (2 sata)
- Mjerenje karakterističnih veličina: hidrostatika (Arhimedov zakon, napetost površine) (3 sata)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Dopunska literatura

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Upoznavanje studenata s temeljnim kemijskim zakonitostima i principima, te osposobljavanje studenata za praćenja gradiva kemijskih predmeta koji slijede nakon Opće kemije. Razviti kod studenata sposobnost kritičkog razmišljanja o eksperimentima provedenim u laboratoriju i uključenosti kemije u svakodnevni život.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Upisane ili položene Vježbe iz opće kemije, uvjet za izlazak na ispit su položene Vježbe iz Opće kemije

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon završetka kolegija moći:
1) razumjeti prirodu i karakteristike tvari, razlikovati elementarne tvari od spojeva, razlikovati homogene od heterogenih smjesa, te pretpostaviti postupke kojima bi ih mogli razdvojiti na čiste tvari.
2) s razumijevanjem pristupiti rješavanju problema u bilanci tvari pri kemijskim promjenama
3) razumjeti građu atoma i postojeće modele kemijskih veza na takav način da mogu predvidjeti određena svojstva i reaktivnost kemijskih elemenata i njihovih ionskih i kovalentnih spojeva
4) razlučiti prirodu pojedinih kemijskih reakcija.
5) usvojiti pojam pH, te pretpostaviti smjer odvijanja određenih kemijskih reakcija na osnovu znanja o kemijskoj kinetici i ravnoteži.
6) samostalno i sigurno izvoditi jednostavne kemijske eksperimente

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Predavanja:
1. Uvod - Prirodne znanosti i kemija. Mjerne jedinice i mjerenje. Klasifikacija materije. Čiste tvari. Rastavljanje tvari na čiste tvari. Svojstva čistih tvari. Vrste čistih tvari, atom i kemijski element.
2. Svojstva čistih tvari, fizička i kemijska svojstva. Atom i kemijski element. Kemijski simboli elemenata. Zakoni kemijskog spajanja po masi i volumenu. Atomska teorija od ranih ideja do Johna Daltona. Avogadrova hipoteza.
3. Otkriće strukture atoma. Otkriće rendgenskih zraka i radioaktivnosti. Rutherfordov model atoma. Rendgenske zrake i struktura kristala. Braggova jednadžba. Izotopi i struktura atomske jezgre.
4. Struktura čistih tvari. Atomska struktura čistih tvari. Tipovi kristalnih sustava i karakteristike kristala. Kubični kristalni sustav. Molekulska struktura čistih tvari. Priroda plina. Priroda tekućine. Pojam temperature. Kinetička teorija plinova.
5. Plinski zakoni i jednadžba stanja idealnog plina. Realni plinovi. Relativna atomske i molekulske mase. Metode određivanja relativnih atomskih (Dulong-Petitova metoda, difrakcija rendgenskih zraka, spektrograf masa) i molekulskih masa (iz gustoće plina, metodom Victora Mayera, Hoffmanova metoda). Periodni sustav elemenata i periodni zakon.
6. Elektronska struktura atoma - Bohrov model atoma, kvantni brojevi. Kvantna teorija i elektronska struktura atoma. Atomske orbitale.
7. Periodična klasifikacija elemenata i periodni sustav. Periodične promjene fizikalnih osobina. Atomski radijus. Energija ionizacije. Elektronski afinitet. Elektronegativnost.
8. Kemijska veza i struktura molekula - Elektronska teorija valencije, ionski i kovalentni spojevi. Elektronegativnost i stupanj oksidacije. Pisanje Lewisovih struktura i pravilo okteta. Formalni naboji. Izuzeci od pravila okteta. VSEPR model i geometrija molekule.
9. Karakteristike veze. Teorija valentne veze i teorija molekulskih orbitala..
10. Međumolekularne sile. Dipolni moment, Van der Waalsove i Londonove sile, vodikova veza.
11. Struktura i osobine tekućina i krutina . Fizikalne osobine otopina. Vrste otopina. Izražavanje koncentracije.
12. Otopine tekućina u tekućinama. Otopine krutina u tekućinama. Otopine plinova u tekućinama. Utjecaj temperature na topljivost. Utjecaj tlaka na topljivost plinova. Koligativne osobine otopina neelektrolita i koligativne osobine otopina elektrolita.
13. Kemijske reakcije - vrste kemijskih reakcija, redoks reakcije, reakcije kompleksa (protolitičke reakcije i reakcije taloženja i otapanja), složene reakcije.
14. Kemijska kinetika, brzina reakcije, mehanizam reakcije, energija aktivacije. Kemijska ravnoteža - Pojam ravnoteže, kemijska ravnoteža i konstanta kemijske ravnoteže. Faktori koji utječu na kemijsku ravnotežu.
15. Ravnoteže u homogenim i heterogenim sustavima. Ravnoteže u otopinama elektrolita - ravnoteže u otopinama kiselina i baza, ravnoteže u otopinama kompleksa, ravnoteže između otopine i neotopljenog kristala, redoks ravnoteže
Seminari:
1. Stupanj oksidacije: Definicija, pravila za određivanje stupnja oksidacije atoma, iona, molekula. Primjeri i uvježbavanje.
2. Nomenklatura anorganske kemije. Nazivi monoatomnih kationa. Nazivi monoatomnih aniona. Nazivi poliatomnih kationa. Nazivi poliatomnih aniona. Nazivi liganada. Nazivi kompleksniih iona. Nazivi oksokiselina i njihovih soli.
3. Uvježbavanje naziva anorganskih spojeva.
4. Uravnotežavanje kemijskih jednadžbi. Redoks jednadžbe
5. Uvježbavanje pisanja redoks jednadžbi.
6. Stehiometrija: Kvalitativni i kvantitativni odnosi kod kemijskih reakcija. Molna metoda.
7. Stehiometrija: Kvantitativni odnosi. Iskorištenje kod kemijskih reakcija i procesa: mjerodavni reaktant, reaktant u suvišku, teorijska količina reaktanta, teorijska količina produkta, iskorištenje, gubitci.
8. Stehiometrija: Volumen i masa u kemijskim reakcijama.
9. Elektronska konfiguracija atoma i iona
10. Lewisove strukturne formule
11. Elektronske strukturne formule
12. Kemijska ravnoteža u homogenim i heterogenim sustavima
13. Kemijska ravnoteža u otopinama elektrolita.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

80% prisutnosti nastavi i odrađene sve laboratorijske vježbe.

Dopunska literatura

Darrell D. Ebbing and Steven D. Gammon, General Chemistry, 9th edition, Houghton Mifflin Company, Boston, 2009.
Raymond Chang, Chemistry, 10th edition, McGraw-Hill, New York, 2010.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

informacije iz razgovora, primjedbi i konzultacija s polaznicima tijekom održavanja nastave
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s osnovnim elementima integralnog računa, diferencijalnog računa više varijabli te s osnovama diferencijalnih jednadžbi.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- tehnike integriranja (supstitucija i parcijalna integracija)
- primijeniti integralni račun na različite probleme u geometriji
- riješiti diferencijalne jednadžbe 1. reda (separacija varijabli, homogena diferencijalna jednadžba, linearna diferencijalna jednadžba, egzaktna diferencijalna jednadžba)
- riješiti nehomogene linearne diferencijalne jednadžbe 2. reda s konstantnim koeficijentima

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Neodređeni integral
- Metoda supstitucije. Parcijalna integracija
- Integriranje racionalnih funkcija. Integriranje nekih trigonometrijskih funkcija. Integriranje nekih iracionalnih funkcija
- Određeni integral
- Nepravi integral
- Primjene određenog integrala
- Funkcije više varijabli. Limes i neprekidnost
- Parcijalne derivacije. Totalni diferencijal
- Tangencijalna ravnina i normala. Ekstremne vrijednosti
- Dvostruki integral
- Primjene dvostrukog integrala
- Obične diferencijalne jednadžbe
- Diferencijalne jednadžbe 1. reda
- Diferencijalne jednadžbe 2. reda
- Pregled gradiva. Ponavljanje.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Redovito pohađanje nastave.

Dopunska literatura

S. Kurepa, Matematička analiza I i II dio, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
Hughes-Hallett, Gleason et al., Calculus, John Wiley and Sons, Inc., New York, 2000.
McCallum, Hughes-Hallett, Gleason et al., Multivariable Calculus, John Wiley and Sons, Inc., New York, 2002.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj,
(2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave,
(3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Stjecanje osnovnih znanja o računalima i računalnim sustavima. Znanja o korištenju internetskih sadržaja i zaštita računala od zloćudnih programa. Stjecanje osnovnih vještina upravljanja sadržajima (mapama i datotekama) na PC računalima korištenjem Windows operativnog sustava. Stjecanje osnovnih vještina korištenja programa ponuđenih u MS Office programskom.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon uspješno položenog kolegija student će moći:
1. Upravljati sadržajima na računalu (mapama i datotekama)
2. Upotrijebiti MS Word za uređivanje datoteka prema propisanim zahtjevima (definiranje oblika i izgleda stranice, umetanje slika, gotovih elemenata, tablica, grafova...)
3. Upotrijebiti MS Excel za analizu, proračun, sortiranje, grafičko prikazivanje i formatiranje tablica.
4. Upotrijebiti MS PowerPoint za izradu prezentacija
5. Podesiti i koristiti MS Outlook za uređivanje i slanje elektroničke pošte
6. Pronaći pouzdane izvore informacija na Internetu

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Općenito o kolegiju i načinu polaganja ispita, Uvod u primjenu računala, Informatička djelatnost, Informacijske tehnologije, Informatizacija, Računarstvo, Primjena računala u kemiji i kemijskom inženjerstvu
2. tjedan: Sklopovlje (PC računala), Von Neumann-ov model računala, Sklopovlje računala, Vrste računala, Osnovni pojmovi u računalnoj tehnici i informatici, Osnovni dijelovi (komponente) PC računala, Središnja procesorska jedinica (CPU), Računalne memorije, Matične ploče i konektori, Ulazno izlazni uređaji
3. tjedan: Operacijski sustavi i aplikacije, BIOS (Basic Input/Output system), Priprema diskova i pogona za instalaciju OS, Datotečni sustav FAT, Datotečni sustav NTFS, Računalni programi, Sistemski programi, Aplikacijski programi, Operativni sustavi
4. tjedan: Osnove MSDOS, GUI (Graphical user interface), Svojstva grafičkog sučelja, Povijest MS Windows OS, Primjer Instalacije operativnog sustava (Windows OS), Prilagodba korisničkog sučelja, Biblioteke, Prilagodba postavki računala, Vatrozid, Windows defender, Ažuriranje Windows, Akcijski centar, Komercijalni antivirusni programi. Vježbe: Osnove korištenja računala i operacijskog sustava. Upravljanje mapama i datotekama.
5. tjedan: Sigurnosno kopiranje i vraćanje sustava, Upravljačka ploča, prilagodba postavki računala, Upravitelj uređaja, Korisnički računi, Centar za mrežu i zajednička korištenja, Otklanjanje poteškoća, Personalizacija, BitLocker šifriranje pogona, Regija i jezik, Programi i značajke, Instalacija i deinstalacija programa, Zaslon, Uređaji i pisači, Zadani programi, Pomoć i podrška, Pomagala i alati sustava, Prečaci u Window OS, Promjena jezičnog paketa Windows OS
6. tjedan: Zloćudni programi (Malware), Računalni virusi, Računalni crvi, Trojanski konji, Logičke bombe, Špijunski programi, Oglašivački programi (Adware), INTERNET, Povijest interneta, TCP/IP protokol
7. tjedan: Prvi kolokvij
8. tjedan: Internet, Računalna mreža i klasifikacija mreža, Internet protokoli: http, https i ftp, Web preglednici, Internetski pretraživači, Autorska prava i zakon
9. tjedan: MS Office, MS Word, Pokretanje MS Word-s, Izgled prozora MS Word-a, Statusna traka, Kartice i alati, Kopiranje i lijepljenje podataka, Posebni znakovi, Stilovi, Tabulatori, Odlomci, Izrada novog dokumenta, Kopiranje teksta, Unos zaglavlja i podnožja, Unos brojeva stranica. Vježbe: MS Word: Unos teksta i oblikovanje. Oblikovanje odlomka. Liste nabrajanja. Rad s dokumentima. Oblikovanje dokumenata.
10. tjedan: Unos formula i jednadžbi, Primjena gotovih stilskih oznaka, Unos tablica i oblikovanje, Unos slike u dokument, Unos bibliografskih podataka, Unos Prijeloma stranice i Prijeloma sekcije (definiranje različitih poglavlja dokumenta), Prikaz sadržaja u dokumentu. Vježbe: MS Word: Unos slika, tablica i gotovih elemenata u dokument. Oblikovanje zaglavlja, podnožja dokumenta. Unos referenci i fusnoti u dokument.
11. tjedan: MS Excel, Pokretanje MS Excel-a, Izgled prozora MS Excela, Alatna traka za brzi pristup, Statusna traka, Kartice i alati, Vrpca formula, Uređivanje podataka unutar radnog lista, Grafički prikaz podataka, Unos niza podataka u tablice, Dodavanje trenda podataka, Sortiranje podataka. Vježbe: MS Excel: Rad s tablicama. Unos podatka u tablice i njihovo oblikovanje. Unos niza podatka. Unos podataka iz datoteka. Prikaz podataka grafički.
12 tjedan: Uvjetno oblikovanje podataka, Izrada i brisanje jednadžbi, Adrese ćelija (relativne, apsolutne, mješovite), Vrste funkcija, Logički operatori, Logičke funkcije, Primjeri primjene funkcija (IF, AND, OR, COUNTIF..), MS PowerPoint, Pokretanje MS PowerPoint, Izgled prozora, Kartice i alati, Izrada prezentacije, Dodavanje teme, Uređivanje teme, Umetanje objekta (slika, tablica, veze, medijski sadržaja...). Vježbe: MS Excel: Obrada podatka, Računanje sa tablicama, Unos i sintakse za izradu matematičkih jednadžbi. Prikaz trenda na krivulji.
13. tjedan: MS OUTLOOK, Pokretanje MS Outlook-a, Izgled prozora, Kartice i alati, Izrada korisničkog računa, Izrada novog e-maila. Vježbe: MS Power Point: Izrada prezentacija. Odabir dizajna i redizajn postojećeg predloška.
14. tjedan: Baze podataka, Što su to baze podataka?, Polja u bazama podataka, Kako nastaju baze podataka?, Centar za online baze podataka, Bibliografske baze podataka, Citatne baze podataka, Baze podataka s cjelovitim tekstom, Sciencedirect baza podataka, Scopus baza podataka, Pretraživanje baza podataka, Bibliografija
15. tjedan: Ponavljanje. Provjera znanja (III. kolokvij)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Nazočnost na predavanjima u iznosu od 70% do 100%, a na vježbama od 100% ukupne satnice.

Dopunska literatura

Odabrani članci iz časopisa po preporuci predmetnog nastavnika

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

1. praćenje sugestija i reakcija studenata tijekom semestra
2. studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Vježbanje, provjera i utvrđivanje znanja s predavanja. Upoznavanje s metodikom eksperimentalnog rada i stjecanje vještina potrebnih za samostalni rad u laboratoriju.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Upisan ili položen kolegij Opća kemija

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon završetka kolegija moći:
1. praktično provjeriti teorijske pretpostavke
2. steći samostalnost u izvođenju eksperimenata
3. osmisliti jednostavne eksperimente za ilustraciju kemijskih osobina tvari
4. aktivno istraživati načine na koje ta disciplina ima posljedično djelovanje na vanjski svijet.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Vježba 1.
Osnovna pravila laboratorijskog rada, Mjere opreza i zaštite u laboratoriju, Osnovni laboratorijski pribor. Pranje, čišćenje i sušenje laboratorijskog posuđa. Osnovne laboratorijske operacije. kemikalije i postupanje s njima. Rastavljanje tvari na čiste tvari. Rastavljanje heterogenih smjesa Rastavljanje homogenih smjesa
Vježba 2.
Rastavljanje tvari na čiste tvari, Rastavljanje heterogenih tvari, Sedimentiranje, dekantiranje, centrifugiranje, Filtriranje na obično složeni filter papir, Filtriranje na naborani filter papir, Filtriranje na filtar-papiru u Büchnerovom lijevku, Destilacija i frakcijska destilacija, Sublimacija joda. Ekstrakcija joda iz vodene otopine
Vježba 3.
Fizičke i kemijske promjene, Zakon o održanju težine, Gay-Lussacov zakon spojenih volumena, Vježba s modelima jediničnih ćelija, Određivanje relativne atomske mase cinka Zn, Određivanje empirijske formule bakrova klorida.
Vježba 4.
Plinski zakoni: Određivanje molarnog volumena kisika, Boyle-Mariotteov zakon, Charles-Gay Lussacov zakon, Ovisnost tlaka o temperaturi kod plinova.
Vježba 5.
Otopine i njihova svojstva. Načini izražavanja koncentracija. Priprema otopine zadane koncentracije. Otopine kapljevina u kapljevinama. Otopine plinova u kapljevinama. Ovisnost topljivosti o prirodi (strukturi) tvari. Ovisnost topljivosti o temperaturi. Otapanje kapljevina u kapljevinama. Otapanje plinova u kapljevinama. Henryjev zakon. Ilustracija elektrolitske disocijacije. Ilustracija putovanja iona prema elektrodama. Električna vodljivost otopina. Redoks-reakcija sumpora i kisika. Redoks reakcija razrijeđene dušične kiseline i otopine željezova(II) sulfata. Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa. Reakcija supstitucije liganada. Protolitička reakcija (kiselinsko-bazna titracija).
Vježba 6.
Kemijska kinetika, Utjecaj koncentracije reaktanata na brzinu kemijske reakcije. Utjecaj temperature na brzinu kemijske reakcije. Utjecaj katalizatora na brzinu kemijske reakcije. Ravnoteže u otopinama elektrolita. Pomicanje kemijske ravnoteže. Određivanje konstante disocijacije kiselina, Ka. Određivanje pH: Približno određivanje vrijednosti pH pomoću indikatora, Određivanje vrijednosti pH pomoću Vernierovog pH senzora. Elektroliza - Određivanje Faradayeve konstante. Elektromotorna sila galvanskog članka - Daniellov članak.
Vježba 7.
Protolitička reakcija i krivulja titracije dobivena uz pomoć računala
Određivanje konstante disocijacije kiselina, Ka. Hidroliza. Puferi.
Vježba 8.
Vakuumska destilacija. Određivanje molarne mase lako isparljive tekućine.
Određivanje molarne mase metodom sniženja ledišta.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Odrađene sve laboratorijske vježbe.

Dopunska literatura

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

informacije iz razgovora, primjedbi i konzultacija s polaznicima tijekom održavanja nastave
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Usvajanje fizikalnih znanja i načela iz područja elektromagnetizma, optike i kvantne fizike.
Formiranje pravilnog pogleda na tumačenje fizikalnih pojava i njihovu primjenu.
Razvijanje načina razmišljanja potrebnog za daljnji studij.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Upisane ili položene Vježbe iz fizike II

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon nastavnog procesa od studenta se očekuje da:
- usvoji načela elektromagnetizma,
- usvoji načela geometrijske i fizikalne optike,
- usvoji temeljna načela kvantne fizike,
- primjeni usvojeno znanje u konkretnim fizikalnim primjerima,
- primjeni usvojeno znanje na rješavanje problemskih zadataka,
- prepozna primjenu fizikalnih znanja u svakodnevici,
- primijeni usvojena znanja u struci.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Električni naboji, elektrostatička sila i polje. Tok vektorskog polja i Gaussov zakon. Primjena Gauusovog zakona. (3 sata)
Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.(1 sat)
2. tjedan: Električni potencijal i napon. Prijenos i pohrana naboja, električni krugovi. (3 sata)
Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
tjedan: (1 sat)
3. tjedan: Uzajamno djelovanje naboja u gibanju i struja. (3 sata)
Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. (1 sat)
4. tjedan: Magnetsko polje. Gaussov zakon. Ampere-ov zakon. (3 sata)
Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. (1 sat)
5. tjedan: Vremenski promjenjiva električna i magnetska polja. Faradayev zakon. Induktivnost. Indukcijski generatori električne struje. (3 sata) Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. (1 sat)
Provjera znanja (I. kolokvij teorijske i seminarske građe).
6. tjedan: Cirkulacija vektorskih polja i primjene. (3 sata) Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. (1 sat)
7. tjedan: Maxwellove jednadžbe (3 sata) Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. (1 sat)
8. tjedan: Izmjenične struje. Elektromagnetski titrajni krug i zračenj elektromagnetskog vala. (3 sata) Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. (1 sat)
9. tjedan: Energija pridružena električnom i magnetskom polju. Elektromagnetski valovi i priroda svjetlosti. (3 sata) Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. (1 sat)
10. tjedan: Električno i magnetsko polje u tvarima. (3 sata) Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. (1 sat) Provjera znanja (II. kolokvij teorijske i seminarske građe).
11. tjedan: Fizikalna optika. (3 sata) Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. (1 sat)
12. tjedan: Geometrijska optika. (3 sata) Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. (1 sat)
13. tjedan: Optički sustavi i instrumenti. Fizika oka. (3 sata) Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. (1 sat)
14. tjedan: Valna priroda tvari. Koncepti kvantne fizike. (3 sata) Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. (1 sat)
15. tjedan: Koncepti kvantne fizike – primjene. (3 sata) Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. (1 sat) Provjera znanja (III. kolokvij teorijske i seminarske građe).

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Dopunska literatura

D. Halliday, R. Resnick, Fundamentals of Physics, John Wiley, New York 2003.
Janko Herak, Osnove kemijske fizike, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2001.
V. Lopac, P. Kulišić, M. Pavičić, Zbirka zadataka iz fizike, FGZ Zagreb, 1983.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Sastavni i neodvojivi dio svih fizikalnih istraživanja je eksperiment. Cilj predmeta je da se studentima približe različite eksperimentalne tehnike i metode mjerenja fizikalnih veličina iz područja elektromagnetizma i optike. Ujedno,cilj predmeta je i omogući razvijanje sposobnosti za vještine izvođenja eksperimenta, prikupljanje podataka i savladavanje različitih numeričkih problema, koji su povezani s mjerenjima i ispitivanjima ovih veličina.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Upisan ili položen kolegij Fizika II

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Usvajanje znanja i vještina nužnih za izvođenje eksperimenata temeljenih na zakonima elektromagnetizma i optike
- Poznavanje različitih metoda i tehnika mjerenja
- Ovladavanje računom pogrešaka dobivenih pri mjerenju
- Ovladavanje procjenom pogrešaka pri mjerenjima
- Ovladavanje vještinom grafičke obrade mjernih podataka i pisanja izvješća o eksperimentu i rezultatima mjerenja.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Strujni krugovi: elementi i instrumenti. (4 sata)
Istosmjerna struja; Otpor i otpornici. (4 sata)
Izmjenična struja; Kapacitet i kondenzatori. (3 sata)
Izmjenična struja; Induktivitet i induktori. (3 sata)
RLC strujni krugovi, rezonancija. (2 sata)
Mjerenje karakterističnih veličina : zakoni geometrijske optike. (3 sata)
Mjerenje karakterističnih veličina: zakoni fizikalne optike. (3 sata)
Optički instrumenti. (4 sata)
Spektroskopija / Kvantnost. (4 sata)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Dopunska literatura

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s kemijskom reaktivnošću elemenata duž periodnog sustava, svojstvima i sastavom uobičajenih kemijskih tvari. Razviti kod studenata sposobnost uočavanja sličnosti i razlika između anorganskih spojeva, te razumijevanje promjena anorganske tvari u različitim fizikalnim i kemijskim uvjetima.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Upisane ili položene Vježbe iz anorganske kemije I, uvjet za izlazak na ispit su položene Vježbe iz Anorganske kemije I.

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon završetka kolegija
1) poznavati osnovne osobine i načine dobivanja kemijskih elemenata glavnih skupina
3) moći raspoznati vrstu i osobine spojeva kemijski elementi glavnih skupina
3) moći raspoznati vrstu i osobine spojeva prijelaznih metala
4) moći klasificirati spojeve na osnovu njihovih osobina
5) predvidjeti kisela, bazična i amfoterna svojstva soli
6) poznavati najčešće kristalne strukture soli
7) predvidjeti moguće reakcijske mehanizme i ishode kemijskih reakcija
8) znati samostalno i sigurno izvoditi jednostavne kemijske reakcije

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Predavanja:
1. Vodik položaj u PSE, osobine i dobivanje vodika, spojevi vodika pozitivnog stupnja oksidacije i hidridi
2. Plemeniti plinovi, osobine skupine, dobivanje i upotreba, spojevi ksenona
3. Uvod u halogene elemente, osobine skupine i pregled elemenata po stupnju oksidacije
4. Fluor, osobine i dobivanje, razlike između fluora i ostalih članova skupine, spojevi flora. Klor osobine i dobivanje, spojevi klora. Brom, Jod, osobine, dobivanje i spojevi
5. Uvod u halkogene elemente, osobine skupine i pregled elemenata po stupnju oksidacije
6. Kisik, osobine i dobivanje, spojevi kisika, vrste oksida, voda
7. Sumpor, osobine i dobivanje, oksidi i kiseline sumpora, spojevi sumpora, osobine selenija i telurija,
8. Skupina dušika, osobine skupine, pregled elemenata po stupnju oksidacije,
9. Dušik, osobine i dobivanje, amonijak, dušična kiselina i ostali spojevi dušika, fiksiranje dušika
10. Fosfor, osobine i dobijanje, oksidi i kiseline fosfora, arsen, antimon, bizmut
11. Skupina ugljika, osobine skupine, pregled elemenata po stupnju oksidacije,
12. Ugljik, alotropske modifikacije, osobine i dobivanje ugljika, oksidi ugljika, karbidi, hidrogenkarbonati i karbonati
13. Spojevi silicija, germanija, kositra, iolova, poluvodičke osobine silicija i germanija, metalna svojstva kositra i olova
14. Skupina bora, osobine skupine, pregled elemenata po stupnju oksidacije, borani, borna kiselina. Dobivanje i osobine aluminija, spojevi aluminija galija, indija, talija
15. Alkalijski i zemnoalkalijski metali
Seminari:
1. Uravnoteživanje kemijskih reakcija, pisanje i uravnoteživanje redoks reakcija u jednoj crti
2. Reakcije karakteristične za vodik, reakcije kojima se dobiva vodik,redukcijsko djelovanje vodika
3. Reakcije karakteristične za halogene elemente, reakcije dobivanja klora, reakcije, disproporcioniranja klora u lužnatim otopinama, oksidacijsko djelovanje halogena i njihovih spojeva
4. Reakcije karakteristične za halkogene elemente, reakcije dobivanja kisika i ozona, oksidacijsko djelovanje kisika, reakcije dobivanja sumpora, reakcije kojima prevodimo elementarni sumpor do sumporne kiseline, oksidacijsko djelovanje sumporne kiseline, dehidracijsko djelovanje sumporne kiseline
5. Reakcije karakteristične za elemente skupine dušika, reakcije dobivanja dušika, reakcije oksidacije od amonijaka do dušične kiseline, oksidacijsko djelovanje dušične kiseline
6. reakcije oksidacije od fosfora do fosforaste i fosforne kiseline
7. Reakcije karakteristične za elemente skupine ugljika, dobivanje ugljikovih oksida
8. redukcijsko djelovanje CO, Vezivanje CO2 iz zraka, taloženje karbonata, hidroliza kationa
9. Reakcije karakteristične za elemente skupine bora, reakcije dobivanja borne kiseline, otapanje boraksa u vodi, kiselo bazne osobine aluminijevog hidroksida,
10. Redukcijsko djelovanje aluminija aluminotermička reakcija, dobivanje kristaličnog bora, reakcije karakteristične za metale glavnih skupina, dobivanje metala ovisno o njihovom redoks potencijalu,
11. Reakcije alkalijskih i zemnoalkalijskih metala s vodom, soli alkalijskih i zemnoalkalijski metala
12. Reakcije karakteristične za prijelazne metale, dokazivanje peroksida titanil ionom, ravnoteža između kromata i dikromata, spojevi željeza
13. Pemeniti metali, skupina cinka
14. More - smjesa anorganskih tvari. Kemijski sastav morske vode, salinitet, pH i specijacija
15. Mješoviti zadaci

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

80% prisutnosti nastavi i odrađene sve laboratorijske vježbe.

Dopunska literatura

F. Albert Cotton et al., Basic Inorganic Chemistry, New York, John Wiley and Sons, 1995.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

informacije iz razgovora, primjedbi i konzultacija s polaznicima tijekom održavanja nastave
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Vježbanje, provjera i utvrđivanje znanja s predavanja. Upoznavanje s metodikom eksperimentalnog rada i stjecanje vještina potrebnih za samostalni rad u laboratoriju.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Upisan ili položen kolegij Anorganska kemija I 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon završetka kolegija moći:
1. praktično provjeriti teorijske pretpostavke
2. steći samostalnost u izvođenju eksperimenata
3. osmisliti jednostavne eksperimente za ilustraciju kemijskih osobina tvari
4. aktivno istraživati načine na koje ta disciplina ima posljedično djelovanje na vanjski svijet.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. Vježba: Vodik
2. Vježba: 17. Skupina (halogeni elementi)
3. Vježba: 16. Skupina (halkogeni elementi
4. Vježba: Skupina, (skupina dušika)
5. Vježba: 14 i 13 Skupina ugkjika i skupina bora, 1. i 2. skupina (alkalijski i zemnoalkalijski metali)
6. Vježba, Prijelazni elementi (3. do 7. skupina)
7. Vježba: Prijelazni elementi (8. do 12. skupina)
8. Vježba: Sinteza dvojnih soli alauna i šenita, Sinteza Mohrove soli
9. Vježba: Sinteza kompleksa nikla

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Odrađene sve laboratorijske vježbe.

Dopunska literatura

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

informacije iz razgovora, primjedbi i konzultacija s polaznicima tijekom održavanja nastave
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je upoznavanje studenata s obradom rezultata mjerenja, mjernim veličinama, izražavanju koncentracija, stehiometrijom te kemijskom ravnotežom s naglaskom na analitičku primjenu. Nadalje, cilj je upoznavanje studenata s mehanizmima i ravnotežama homogenih kemijskih reakcija i heterogenih kemijskih reakcija.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Upisane ili položene Vježbe iz analitičke kemije I

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

1. Obraditi rezultate mjerenja te iskazati mjernu nesigurnost.
2. Definirati kemijsku ravnotežu i navesti vrste homogenih i heterogenih kemijskih ravnoteža.
3. Izračunati pH vrijednost u jednostavnim i složenim kiselo-baznim sustavima.
4. Opisati i skicirati vrste elektrokemijskih članaka.
5. Računati konstantu ravnoteže redoks-reakcije.
6. Razlikovati vrste heterogenih ravnoteža, te definirati analitičke metode određivanja i/ili odjeljivanja koje se na njima zasnivaju.
7. Primijeniti razdvajanje iona kontrolom koncentracije taložnog reagensa.
8. Usporediti i računski obrazložiti razliku postignutog učinka jednostavne jednokratne i višekratne ekstrakcije.
9 Objasniti osnovne teorijske principe kolonske kromatografije.
10. Navesti primjenu ionskih izmjenjivača u analitičkom laboratoriju te izložiti uspješnost odjeljivanja iona metala iz otopine korištenjem izmjenjivača iona.
11. Postavljati i numerički rješavati analitičke probleme.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Predavanja (3 sata tjedno):
1 tjedan: Predavanja: Značaj analitičke kemije, kemije, razvoj analitičke kemije, uloga analitičara kod izbora analitičke tehnike i rješavanja postavljenog zadatka, analitički signal. Primjeri analize realnih uzoraka. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
2 tjedan. Kemijska ravnoteža. Aktivitet i koeficijent aktiviteta, ionska jakost otopine. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
3 tjedan: Konstante ravnoteža od većeg značaja u analitičkoj kemiji: homogene i heterogene ravnoteže. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
4 tjedan: Kiselo-bazne ravnoteže, amfiprotične vrste, jačina kiselina i baza. Jake kiseline i baze. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
5. tjedan: Slabe monoprotonske kiseline i baze, α vrijednosti. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
6 tjedan: Kiselo-bazni puferi, kapacitet pufera. Poliprotonske kiselo-bazne ravnoteže. pH vodene otopine sumporne kiseline; kiselost i bazičnost. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
7 tjedan: Ponavljanje gradiva. Parcijalni test teorijske građe.
8 tjedan: Ravnoteže nastajanja kompleksa. EDTA, uvjetne konstante nastajanja kompleksa. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
9. tjedan: Oksidacijsko-redukcijske ravnoteže, Galvanski članci. Standardni potencijal, Nernstov izraz. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
10 tjedan: Konstante ravnoteže oksidacijsko-redukcijskih reakcija, uvjetne konstante ravnoteže. Računanje konstante ravnoteže redoks-reakcije. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
11 tjedan: Ravnoteža između čvrste, slabo topljive tvari i njenih iona. Utjecaj ionske jakosti i zajedničkog iona. Odjeljivanje iona kontroliranjem koncentracije taložnog reagensa. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
12 tjedan: Ravnoteža analita između dviju faza, ekstrakcija. Jednostavna ekstrakcija uz paralelne reakcije. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
13. tjedan: Kromatografija, plošna kromatografija. Osnovni teorijski principi kolonske kromatografije. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
14 tjedan: Ionska i izmjena. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
15 tjedan: Ponavljanje gradiva. Parcijalni test teorijske građe.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u iznosu od 80% ukupne satnice.

Dopunska literatura

1. Nj. Radić i L. Kukoč Modun, Uvod u analitičku kemiju I. dio, Redak, Split, 2013.
2. R. Kellner, J. M. Mermet, M. Otto, M. Valcarcel and H. M. Widmer (Urednici), Analytical Chemistry (A Modern Approach to Analytical Science, Second Edition) Wiley-VCHVerlag Gmbh & Co. KGaA, Weinheim, 2004.
3. D. A. Skoog, D. M. West, F. J. Holler and S. R. Crouch, Fundamentals of Analytical Chemistry, Eighth Edition, Thompson Brooks/Cole, Belmont, USA, 2004.
4. G. D.Christian, Analytical Chemistry, Sixth Edition, John Willey & Sons, INC, 2004.
5. D. Harvey, Modern Analytical Chemistry, McGraw-Hill Higher Education, New York, London, 2000.
6. F. W. Fifield & D. Kealey, Principles and Practice of Analytical Chemistry, Blackwell Science Ltd, Malden MA, London, 2000.
7. M. Kaštelan-Macan, Enciklopedijski rječnik analitičkog nazivlja, FKIT, Mentor, Zagreb 2014.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

- registracija nazočnosti studenata
- godišnja analiza uspjeha studenata
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Cilj je upoznavanje studenata s mehanizmima i ravnotežama homogenih i heterogenih kemijskih reakcija te njihova primjena u analitičkim metodama razdjeljivanja i kvalitativnog određivanja.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Upisan ili položen kolegij Analitička kemija I

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Planirati i provesti kemijski eksperiment temeljem teorijskih znanja i predviđanja zasnovanih na proračunima.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. 3 sata: Osnovne laboratorijske radnje?
2. 6 sati: Kvalitativna kemijska analiza - određivanje skupina kationa.
3. 6 sati: Dokazivanje kationa u razdvojenim skupinama.
4. 3 sata: Dokazivanje kationa u smjesi.
5. 6 sati: Kvalitativna kemijska analiza - određivanje skupina aniona.
6. 6 sati: Dokazivanje aniona u razdvojenim skupinama i u smjesi.
7. 3 sata: Dokazivanje aniona u smjesi.
8. 4 sata: Ekstrakcija.
9. 4 sata: Plošna kromatografija
10. 4 sata: Ionska izmjena.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje vježbama u iznosu od 100% ukupne satnice.

Dopunska literatura

1. Nj. Radić i L. Kukoč Modun, Uvod u analitičku kemiju, Školska knjiga, Zagreb, 2016.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

obaveza završetka vježbi
godišnja analiza uspjeha studenata
studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s kemijom prijelaznih metala i sa strukturom i svojstvima njihovih spojeva. Primjenom važnih teorijskih principa atomske strukture i kemijske veze objasniti strukturu kompleksnih spojeva s primjerima njihove primjene i značaja u organometalnoj i bioanorganskoj kemiji.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Položene Vježbe iz opće kemije, položene Vježbe iz anorganske kemije I, upisane ili položene Vježbe iz Anorganske kemije II, uvjet za izlazak na ispit su položene Vježbe iz Anorganske kemije

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon završetka kolegija:
- Poznavati karakteristične osobine i reakcije prijelaznih metala
- Na osnovu saznanja o njihovoj strukturi predvidjeti fizikalne i kemijske osobine spjeva prijelaznih metala
- Moći odrediti strukturu i predvidjeti osobine kompleksnih iona i njihovih spojeva
- Moći predvidjeti utjecaj strukture liganada na osobine kompleksnih iona i njihovih spojeva
- Razumjeti osnovne probleme u organometalnoj i bioanorganskoj kemiji

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. predavanje: Uvod u kemiju prijelaznih elemenata
2. predavanje: III skupina PSE, Lantanoidi i aktinoidi
3. predavanje: IV i V skupina PSE
4. predavanje: VI i VII skupina PSE
5. predavanje: VIII i IX skupina PSE
6. predavanje: X, XI i XII skupina PSE
7. predavanje: Kompleksni spojevi, vrste liganada, izomerija, primjena teorije valentne veze
8. predavanje: Teorija kristalnog polja
9. predavanje: Teorija molekulskih orbitala (LCAO) i fotoelektronska spektroskopija, simetrijske operacije
10. predavanje: Teorija ligandnog polja.
11. predavanje: Stabilnost kompleksnih spojeva, termodinamička i kinetička
12. predavanje: Spektroskopsko i magnetokemijsko ponašanje kompleksnih spojeva.
13. predavanje: Organometalni spojevi.
14. predavanje: Bioanorganska kemija.
1. seminar: Prijelazni elementi,
2. seminar: Elementi 4.-5. skupine PSE
3. seminar: Elementi 5.-6. skupine PSE
4. seminar: Elementi 7.-8. skupine PSE
5. seminar: Elementi 9.-10. skupine PSE
6. seminar: Elementi 11.-12. skupine PSE
7. seminar: Koordinacijska nomenklatura
8. seminar: Izomerija kompleksnih spojeva
9. seminar: Struktura kompleksnih iona, magnetske osobine
10. seminar: Predviđanje boje kompleksa na osnovu vrste liganda i cjepanja d orbitala metalnog iona
11. seminar: Određivanje strukture kompleksnog spoja na osnovu eksperimentalnih rezultata
12. seminar: Prepoznavanje stabilnih kompleksa
13. seminar: Organometalni spojevi
14. seminar: Bioanorganska kemija

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

80% prisutnosti nastavi i sve odrađene vježbe.

Dopunska literatura

Filipović, I., Lipanović, S., Opća i anorganska kemija I i II dio, Školska knjiga, Zagreb, 1995

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

informacije iz razgovora, primjedbi i konzultacija s polaznicima tijekom održavanja nastave
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Vježbanje, provjera i utvrđivanje znanja s predavanja. Upoznavanje s metodikom eksperimentalnog rada i stjecanje vještina potrebnih za samostalni rad u laboratoriju.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Upisan ili položen kolegij Anorganska kemija II

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon završetka kolegija moći:
1. praktično provjeriti teorijske pretpostavke
2. steći samostalnost u izvođenju eksperimenata
3. osmisliti jednostavne eksperimente za ilustraciju kemijskih osobina tvari
4. aktivno istraživati načine na koje ta disciplina ima posljedično djelovanje na vanjski svijet.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Vježba 1. Spojevi promjenjivog koordinacijskog broja: Kompleksi nikla
Vježba 2. Priprava kalijevog trioksalatoferata(III) trihidrata; K3[Fe(C2O4)3]x3H2O i priprava kalijevog tetraperoksokromata(V); K3[Cr(O2)4]
Vježba 3. Određivanje sastava kompleksa K3[Fe(C2O4)3]x3H2O i kompleksa K3[Cr(O2)4]
Vježba 4. Priprava amonijevog manganovog(II) fosfata monohidrata; NH4MnPO4xH2O, željezovog(III) klorida, FeCl3 i kromovog(III) oksida, Cr2O3
Vježba 5. Priprema [Co(NH3)5Cl]2+ kompleksa
Vježba 6. Hidratacija [Co(NH3)5Cl]2+ kompleksa

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Odrađene sve laboratorijske vježbe.

Dopunska literatura

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

informacije iz razgovora, primjedbi i konzultacija s polaznicima tijekom održavanja nastave
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je upoznavanje studenata s mehanizmima i ravnotežama homogenih i heterogenih kemijskih reakcija te njihova primjena u analitičkim metodama određivanja. Studentima će biti objašnjena teorijska osnova kinetičkih metoda analize.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Upisane ili položene Vježbe iz analitičke kemije II

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

1. Izračunati i predvidjeti tijek titracijske krivulje kod kiselo-baznih titracija te provesti kiselo-baznu titraciju uz prethodna teorijska predviđanja.
2. Objasniti način izračunavanja pM vrijednosti u različitim dijelovima krivulje kompleksometrijske titracije, temeljem primjene znanja o ravnoteži nastajanja kompleksa.
3. Konstruirati krivulju redoks titracije i predvidjeti mogućnost korištenja vizualnog redoks indikatora teorijskim razmatranjem redoks reakcija.
4. Definirati i primijeniti eksperimentalne pogodnosti kod procesa taloženja.
5. Izračunati i predvidjeti tijek titracijske krivulje kod taložnih titracija.
6. Usporediti kinetičke metode analize i klasične analitičke metode zasnovane na termodinamičkoj ravnoteži, s aspekta selektivnosti i mogućnosti primjene.
7. Postavljati i numerički rješavati analitičke probleme.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan
Predavanja: Gravimetrijske metode analize.
Seminar: Gravimetrijske metode analize (numerički primjeri).
2. tjedan
Predavanja: Taložna gravimetrija, osobine taloga, zahtjevi kod taloženja.
Seminar: Gravimetrijske metode analize (numerički primjeri).
3. tjedan
Predavanja: Kvantitativna određivanja, primarni standardi, titrimetrijske metode analize
Seminar: Kvantitativna određivanja, primarni standardi, titrimetrijske metode analize (numerički primjeri)
4. tjedan
Predavanja: Titracije temeljene na reakciji nastajanja slabo topljivog taloga, taložne titracije.
Seminar: Taložne titracije (numerički primjeri).
5. tjedan
Predavanja: Indiciranje završne točke titracije kod argentometrijskih titracija.
Seminar: Argentometrijske titracije (simulacija titracijskih krivulja).
6. tjedan
Predavanja: Titracije temeljene na kiselo-baznim reakcijama, titracija jake kiseline jakom bazom. Titracija slabe kiseline jakom bazom, titracija slabe baze jakom kiselinom.
Seminar: Kiselo-bazne titracije (numerički primjeri).
7. tjedan
Predavanja: Titracije slabe kiseline (i slabe baze) poliprotonskih sustava. Određivanje završne točke kiselo-bazne titracije korištenjem pH-elektrode. Seminar: Kiselo-bazne titracije (numerički primjeri).
8. tjedan
Predavanja: Određivanje završne točke kiselo-bazne titracije korištenjem vizualnih indikatora. Kiselo-bazne titracije u nevodenom mediju.
Seminar: Kiselo-bazne titracije (numerički primjeri).
9. tjedan
Predavanja: Titracije temeljene na reakcijama formiranja kompleksa. Utjecaj uvjetne konstante nastajanja kompleksa na infleksiju krivulje kompleksometrijske titracije.
Seminar: Kompleksometrijske titracije (numerički primjeri).
10. tjedan
Predavanja: Utjecaj drugih kompleksirajućih vrsta (pomoćnih liganada) na reakciju iona metala s EDTA. Vizualno indiciranje završne točke titracije iona metala s EDTA. Vrste kompleksometrijskih titracija s EDTA.
Seminar: Kompleksometrijske titracije (numerički primjeri).
11. tjedan
Predavanja: Titracije temeljene na oksidacijsko-redukcijskim ravnotežama, redoks-titracije. Redoks-titracija zasnovana na jednostavnoj redoks-reakciji.
Seminar: Redoks-titracije (numerički primjeri).
12. tjedan
Predavanja: Redoks-titracija zasnovana na složenoj redoks-reakciji. Redoks titracija smjesa.
Seminar: Redoks-titracije (numerički primjeri).
13. tjedan
Predavanja: Indiciranje završne točke redoks titracija. Podešavanje oksidacijskog stanja analita prije kvantitativnog određivanja.
Seminar: Redoks-titracije (numerički primjeri).
14. tjedan
Predavanja: Priprava standardnih otopina oksidansa i reducensa.
Seminar: : Redoks-titracije (numerički primjeri).
15. tjedan
Predavanja: Kinetičke metode analize.
Seminar: Kinetičke metode analize (numerički primjeri).

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Student treba redovito pohađati nastavu, minimalni postotak prisutnosti na predavanjima i seminarima iznosi 70%.

Dopunska literatura

1. Nj. Radić i L. Kukoč Modun, Uvod u analitičku kemiju I. dio, Redak, Split, 2013.
2. R. Kellner, J. M. Mermet, M. Otto, M. Valcarcel and H. M. Widmer (Urednici), Analytical Chemistry (A Modern Approach to Analytical Science, Second Edition) Wiley-VCHVerlag Gmbh & Co. KGaA, Weinheim, 2004.
3. D. A. Skoog, D. M. West, F. J. Holler and S. R. Crouch, Fundamentals of Analytical Chemistry, Eighth Edition, Thompson Brooks/Cole, Belmont, USA, 2004.
4. G. D.Christian, Analytical Chemistry, Sixth Edition, John Willey & Sons, INC, 2004.
5. D. Harvey, Modern Analytical Chemistry, McGraw-Hill Higher Education, New York, London, 2000.
6. F. W. Fifield & D. Kealey, Principles and Practice of Analytical Chemistry, Blackwell Science Ltd, Malden MA, London, 2000.
7. M. Kaštelan-Macan, Enciklopedijski rječnik analitičkog nazivlja, FKIT, Mentor, Zagreb 2014.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Student stječe osnovna znanja za samostalni rad u analitičkom laboratoriju, pravilan pristup kemijskoj analizi uzorka, mogućnost kritičkog zaključivanja na temelju usvojenih znanja i kemijskih promjena pri eksperimentalnom radu, pravilno pisanje laboratorijskih izvješća u skladu s dobrom laboratorijskom praksom.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Upisan ili položen kolegij iz Analitičke kemije II, položene Vježbe iz analitičke kemije I

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

1. Primijeniti standardne laboratorijske postupke u gravimetrijskoj analizi.
2. Provesti taložnu titraciju uz prethodna teorijska predviđanja.
3. Izvesti analitičke metode odjeljivanja zasnovane na heterogenim ravnotežama.
4. Primijeniti načela dobre laboratorijske prakse
5. Pravilno prikupiti i obraditi mjerne podatke
6. Napisati odgovarajući laboratorijski izvještaj

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. 6 sati: Titracije zasnovane na reakcijama nastajanja slabo topljivog taloga, argentometrijske titracije.
2. 6 sati: Potenciometrijske titracije.
3. 6 sati: Gravimetrijsko određivanje sulfatnih iona.
4. 6 sati: Gravimetrijsko određivanje niklovih iona.
5. 4 sata: Priprava standardnih otopina, kiselo-bazne titracije
6. 6 sati: Kiselo bazna titracija slabe kiseline, određivanje H2C2O4
7. 6 sati: Određivanje završne točke titracije korištenjem pH elektrode
8. 4 sata: Priprava standardnih otopina, kompleksometrijske titracije.
9. 6 sati: Kompleksometrijska titracija, određivanje Fe3+
10. 4 sata: Priprava standardnih otopina, redoks titracije.
11. 6 sati: Redoks titracija, određivanje Cu2+

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Student treba redovito pohađati nastavu te odraditi sve laboratorijske vježbe predviđene programom.

Dopunska literatura

1. D.A. Skoog, D.M. West, F.J. Holler, Osnove analitičke kemije, šesto izdanje (englesko), prvo izdanje (hrvatsko), Školska knjiga, Zagreb, 1999.
2. Nj. Radić i L. Kukoč Modun, Uvod u analitičku kemiju, Zagreb, 2016.
3. Nj. Radić i L. Kukoč Modun, Uvod u analitičku kemiju I. dio, Redak, Split, 2013..
4. M. Kaštelan-Macan, Kemijska analiza u sustavu kvalitete, Školska knjiga, Zagreb 2003.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Student dobiva saznanja o principima termodinamičkog i kinetičkog pristupa fizikalnim i kemijskim promjenama.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon uspješno položenog predmeta studenti će znati osnovne principe fizikalne kemije koji uključuju: 1) opisivanje fizikalnih svojstava i strukture tvari, 2) termodinamiku miješanja, 3) kemijsku ravnotežu, 4) brzinu kemijskih reakcija, 5) molekule i ione u gibanju, 6) električna i magnetska svojstva molekula

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod. Svojstva plinova. Idealni plin. Stanje plina (tlak, temperatura). Nulti zakon termodinamike. Plinski zakoni. Kombinirani plinski zakon. Realni plinovi. Faktor kompresije (stišljivosti). Van der Waalsova jednadžba stanja. Prvi zakon termodinamike. Osnovni pojmovi. Rad, toplina i energija. Formulacija Prvog zakona.
2. tjedan: Rad pri ekspanziji. Toplina i entalpija. Promjene unutrašnje energije. Joulov eksperiment. Toplinski kapacitet. Entalpija. Mjerenje entalpijskih promjena. Promjene entalpije s varijablama. Odnos između toplinskih kapaciteta. Termokemija. Standardne entalpijske promjene. Entalpije nastajanja. Ovisnost reakcijske topline o temperaturi.
3. tjedan: Reverzibilna adijabatska ekspanzija. Adijabate idealnog plina. Drugi zakon termodinamike. Rasap energije. Entropija (definicija za okolinu i sustav). Entropijska promjena pri širenju plina.
4. tjedan: Entropija kao funkcija stanja. Entropija ireverzibilne promjene. Entropijska promjena posebnih procesa. Entropija faznog prijelaza. Promjena entropije s temperaturom. Treći zakon termodinamike. Nernstov toplinski teorem.
5. tjedan: Entropije prema trećem zakonu. Helmholtzova i Gibbsova energija. Maksimalni rad. Spontanost endotermnih reakcija. Maksimalni neekspanzijski rad. Standardne molarne Gibbsove energije. Prvi i Drugi zakon kombinirani.Svojstva unutrašnje energije. Svojstva Gibbsove energije. Ovisnost Gibbsove energije o temperaturi i tlaku.
6. tjedan: Kemijski potencijal (za čistu tvar i tvar u smjesi). Realni plinovi - fugacitet. Standardno stanje realnog plina. Odnos fugaciteta i tlaka. Fizikalne pretvorbe čistih tvari. Fazne granice. Ovisnost fazne stabilnosti o uvjetima. Lociranje faznih granica.
7. tjedan: Prvi parcijalni test. Svojstva smjesa. Parcijalne molarne veličine. Termodinamika miješanja. Kemijski potencijali tekućina (idealne i idealno-razrijeđene otopine).
8. tjedan: Tekuće smjese. Koligativna svojstva (povišenje vrelišta, sniženje ledišta i osmoza). Aktivitet otapala i otopljene tvari. Fazni dijagrami. Faza, sastojak, stupanj slobode. Fazno pravilo. Jednokomponentni sustavi.
9. tjedan: Dvokomponentni sustavi. Tlak pare binarne otopine. Dijagrami temperatura-sastav.Fazni dijagrami tekuće – tekuće. Destilacija djelomično-miješajućih tekućina. Fazni dijagrami kruto – tekuće. Jednostavni eutektički dijagram. Kongruentno taljenje. Inkongruentno taljenje (peritektička reakcija). Trokomponentni sustavi. Kemijska ravnoteža. Minimum Gibbsove energije. Doseg reakcije.
10 tjedan: Reakcijska Gibbsova energija. Egzergone i endergone reakcije. Sastav reakcije u ravnoteži - konstanta ravnoteže. Ravnoteža idealnih plinova. Ravnoteža realnih plinova. Le Chatelierov princip. Odgovor ravnoteže na dodatak produkta ili reaktanta. Odgovor ravnoteže na promjenu tlaka. Utjecaj inertnog plina na ravnotežu. Odgovor ravnoteže na promjenu temperature.
11. tjedan: Drugi parcijalni test. Brzine kemijskih reakcija. Promatranje napredovanja reakcije.Metode ispitivanja brzine. Zakon brzine. Definicija brzine i konstante brzine. Red reakcije. Određivanje zakona brzine. Integrirani zakoni brzine. Reakcije prvog reda. Vrijeme poluživota. Reakcije drugog reda.
12. tjedan: Reakcije koje se približavaju ravnoteži. Temperaturna ovisnost reakcijskih brzina. Elementarne reakcije. Paralelne elementarne reakcije. Sljedbene elementarne reakcije. Stadij koji određuje brzinu. Aproksimacija ustaljenog stanja. Predravnoteža. Reakcije trećeg reda. Unimolekulske reakcije. Molekule i ioni u gibanju. Gibanje molekula u plinovima.
13. tjedan: Viskoznost. Vodljivost elektrolitnih otopina. Jaki elektroliti. Slabi elektroliti. Ustaljena brzina iona. Ionske pokretljivosti. Pokretljivost i provodnost.
14. tjedan: Mjerenje prijenosnih brojeva. Provodnost i međudjelovanja ion-ion. Spektroskopija. Interakcija tvari sa zračenjem. Stalni i inducirani električni dipolni moment. Polarizacija pri visokim frekvencijama. Relativna permitivnost. Indeks loma. Optička aktivnost. Beer-Lambertov zakon.
15. tjedan: Molekulski spektri. Infracrvena (IR) spektrofotometrija. Rotacijski spektri. Vibracijski spektri. Mjerenje IR-spektara. Vidljiva i ultraljubičasta spektrometrija. Franck-Condonov princip. Izborna pravila elektronskog prijelaza. Primjeri elektronskih prijelaza. Mjerenje i primjena spektara VIS i UV.
Seminari
Rješavaju se zadaci iz obrađenog gradiva.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Studenti su obvezni pohađati nastavu (predavanja i seminare 80%) te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu. Navedeno će se evidentirati i vrednovati kod donošenja konačne ocjene.

Dopunska literatura

I. Tominić, Fizikalna kemija II, Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2010.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvođenja nastave i usvajanja znanja (vještina), prati se na razini: (1) nastavnika, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega, (2) fakulteta, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Stjecanje osnovnih znanja o suvremenoj organskoj kemiji, razumijevanje strukture i svojstava organskih spojeva, nomenklatura organskih spojeva, vrste izomera, spektroskopske tehnike u određivanju organskih struktura, razumijevanje mehanizama organskih reakcija adicije, supstitucije, eliminacije i pregradnje.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Upisane ili položene Vježbe iz organske kemije I

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog predmeta studenti će moći:
- opisati temeljne pojmove, nomenklaturu organskih spojeva, stereokemiju te tipične organske reakcije adicije, eliminacije, supstitucije i pregradnje
- ilustrirati načine primjene nomenklature, izomerije, stereokemije i mehanizama organskih reakcija (ionski tip i tip radikala)
- odrediti strukture jednostavnijih organskih spojeva temeljem spektroskopskih metoda
- predložiti mehanizme reakcija nukleofilne supstitucije i eliminacije na zasićenom ugljiku i adicije na nezasićenom ugljiku te elektrofilne aromatske supstitucije uvažavajući regio-selektivnost/specifičnost i stereo-selektivnost/specifičnost
- izabrati ispravan kemijski pristup u rješavanju problema iz područja organske kemije, polazeći od usvojenih znanja iz opće, analitičke i fizikalne kemije

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Uvod. Kratki povijesni pregled. Suvremena organska kemija. Vezanje atoma u organskim molekulama. Elektronegativnost i vrste veza. Kvantna mehanika i atomske orbitale. Elektronska konfiguracija. Duljine i energije veza. (3 sata); Hibridne atomske orbitale (sp3, sp2 i sp). Molekulske orbitale (σ- i π-veze), polarna i nepolarna kovalentna veza. Vezni kutovi. Primjeri organskih molekula (orbitalna slika) s jednostrukom, dvostrukom i trostrukom vezom. (3 sata); Fizička svojstva, molekulska struktura i međumolekulske veze (dipol-dipol, Wan der Waalsove i vodikove veze). Topljivost i organska otapala. Primjeri. Prikaz organskih struktura. (3 sata)
Podjela i nomenklatura organskih spojeva. Funkcijske skupine i prioritetni redoslijed. Alkani. Alkeni. Alkini. Aromatski ugljikovodici. Primjeri nomenklature razgranatih acikličkih i cikličkih i aromatskih ugljikovodika. Alkoholi. Fenoli. Tioli. (3 sata); Eteri. Tioeteri. Amini. Organohalogeni spojevi. Aldehidi. Ketoni. Karboksilne kiseline. Derivati karboksilnih kiselina (acil-halogenidi, anhidridi, esteri, amidi i nitrili). (3 sata); Primjeri nomenklature različitih funkcijskih skupina. Prikaz molekula. (3 sata)
Vrste izomera. Konstitucijski izomeri. Indeks manjka vodika (IHD). Konformacija i konfiguracija. Stereoizomeri. Konformacije acikličkih alkana (konformacijska analiza). (3 sata); Konformacije cikloalkana (kutna napetost i toplina sagorijevanja). Supstituirani cikloalkani. Geometrijski izomeri alkena, aldoksima, ketoksima i azo spojeva (cis-, trans-, E-, Z-, sin-, anti-). CIP pravilo slijeda. (3 sata); Primjeri geometrijskih izomera molekula s višestrukim dvostrukim vezama. Geometrijski izomeri cikličkih spojeva (cis-, trans- izomeri konformacijskih struktura). Simetrija, kiralnost i akiralnost. Stereogeni centar (kiralno središte). Enantiomeri. Dijastereomeri. (3 sata); Apsolutna konfiguracija. CIP sustav - pravilo sekvence. Fischerove projekcijske formule. Svojstva enantiomera. Optička aktivnost. Racemična smjesa. Enantiomerni suvišak. Optička čistoća. Biološki značaj kiralnosti. Primjeri kiralnih biološko aktivnih tvari. (3 sata); Odjeljivanje racemata (neposredna kristalizacija, prevođenje u dijastereomere, kromatografske metode i kinetička resolucija). Molekule s više stereogenih centara. Relativna konfiguracija erito- i treo. Mezo spojevi. Stereoizomeri cikličkih spojeva. Kiralne molekule bez tetrahedralnog atoma. Primjeri razlikovanja različitih vrsta stereoizomera. (3 sata)
Određivanje organskih struktura. Uvod. Spektrometrija masa (MS). Rezolucija. Molekulski ion. Izotopi. Fragmentacija. Primjeri spektara masa. Elektromagnetsko zračenje. Ultraljubičasta i vidljiva spektroskopija (UV/Vis). Infracrvena spektroskopija (IR). Nuklearna magnetska rezonancija (NMR). 13C NMR. 1H NMR. Kemijski pomak. Spin-spin sprega. Primjeri IR i NMR spektara. (11 sati)
Podjela organskih reakcija. Mehanizmi. Kiselo-bazne reakcije. Nukleofili i elektrofili. Oksido-redukcijske reakcije. Energetika i reakcijska kinetika. (4 sata)
Nukleofilna supstitucija na zasićenom ugljiku. SN2-mehanizam. SN1-mehanizam. Energetski dijagrami. Stereokemija nukleofilne supstitucije. (3 sata); Varijable u nukleofilnoj supstituciji (izlazna skupina, nukleofil, mjesto supstitucije i utjecaj otapala). Uvjeti SN2- i SN1-reakcije. Kompetitivne reakcije. (3 sata); Mogućnosti nukleofilne supstitucije, uobičajeni nukleofili i njihovi produkti. Primjeri i zadaci. Eliminacijske reakcije. E1- i E2-mehanizam. Uvjeti E1- i E2 reakcije. Usmjerenje eliminacije. Stereokemija eliminacije (sin- ili anti-) (3 sata); Kompeticija eliminacije i supstitucije (uvjeti odvijanja reakcija i primjeri). Primjeri reakcija eliminacije: dehidrogen-halogeniranje, dehalogeniranje vicinalnih dihalogenalkana, dvostruko dehidrogen-iranje, dehidratacija alkohola (E1- i E2-mehanizam, energetski dijagrami). (3 sata)
Elektrofilna adicija. Usmjerenje adicije (regioselektivnost). Stereokemija adicije (sin- ili anti-). Adicija slobodnih radikala. Adicija vodika. Adicija halogena. Halo(gen)hidrinska reakcija. Adicija halogenovodika. Uvjeti odvijanja Markovnikovljeve i anti-Markovnikovljeve adicije. (3 sata); Hidratiranje. Oksimerkuriranje/ demerkuriranje. Hidroboriranje. Epoksidacija - hidroksilacija. Oksidacija alkena s KMnO4 i OsO4. Ozonoliza alkena. Adicija alkena (alkiliranje). (3 sata); Polimerizacija (tip radikala i ionski tip). Primjeri tipičnih polimera. Adicije na alkine. Primjeri. Sumarne reakcije alkana, alkena, alkina i halogenalkana. (3 sata)
Aromatični i antiaromatični spojevi. Struktura benzena. Primjeri. Mehanizam elektrofilne aromatske supstitucije. Utjecaj skupina na elektrofilnu aromatsku supstituciju. (3 sata); Supstitucija višestruko supstituiranih aromatskih spojeva. Areni. Fenoli. Aromatski amini. Primjeri i zadaci. (3 sata)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Studenti su obvezni pohađati nastavu (predavanja i seminare) te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu što će se vrednovati u konačnoj ocjeni s težinskim koeficijentom 5%.

Dopunska literatura

Clayden, Greeves, Warren and Wothers, Organic Chemistry, Oxford University Press, 2001.
S. Borčić, O. Kronja, Praktikum preparativne organske kemije, Školska knjiga Zagreb, 1991.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Stjecanje osnovnih znanja o praktičnom radu u organsko-kemijskom laboratoriju u skladu sa suvremenim trendovima u organskoj kemiji.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Upisan ili položen kolegij Organska kemija I

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog predmeta studenti će moći:
- opisati temeljne laboratorijske postupke u organsko-kemijskom laboratoriju
- demonstrirati temeljne postupke u organsko-kemijskom laboratoriju, jednostavne metode priprave organskih spojeva i određivanja funkcijskih skupina
- odrediti strukture jednostavnijih organskih spojeva primjenom spektroskopskih metoda
- predložiti osnovne laboratorijske postupke u skladu sa zadanim ciljem (sinteza ili izolacija)

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Priprema za rad, vođenje laboratorijskog dnevnika i račun iskorištenja. Izolacija i čišćenje organskih spojeva. Prekristalizacija. Sublimacija. Ekstrakcija. Destilacija. Kromatografija. (5 sati) Kvalitativna elementna analiza organskih spojeva. Određivanje topljivosti organskih spojeva. Dokazivanje funkcijskih skupina organskih spojeva. Spektroskopske metode organske analize. (10 sati) Organske reakcije i priprave spojeva. Elektrofilna aromatska supstitucija. Reakcije oksido-redukcije. Nukleofilna supstitucija i eliminacija na zasićenom ugljiku. (15 sati)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Studenti su obvezni pohađati sve laboratorijske vježbe prema izvedbenom planu nastave te aktivno sudjelovati u laboratorijskom radu.

Dopunska literatura

I. Borčić, O. Kronja, Praktikum iz preparativne organske kemije, Školska knjiga Zagreb, 1991.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Stjecanje osnovnih znanja iz kemije karbonilnih i karboksilnih spojeva, heterocikličkih spojeva te ugljikohidrata.
Predmet je osnova za praćenje drugih predmeta iz organske kemije i srodnih područja, kao što su Prirodni organski spojevi, Organska sinteza, Organska analiza Biokemija.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Upisan ili položen kolegij Organska kemija I, upisane ili položene Vježbe iz organske kemije II

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Očekuje se da će studenti nakon položenog ispita iz Organske kemije II moći:
- prepoznati i imenovati karbonilne i karboksilne spojeve, heterocikličke spojeve i ugljikohidrate te nacrtati odgovarajuću strukturnu formulu na osnovu sistemskog naziva (primijeniti osnovna pravila nomenklature organskih spojeva)
- povezati strukturu organskog spoja sa fizikalno-kemijskim svojstvima i reaktivnošću
- razlikovati, interpretirati i usporediti reakcijske mehanizme nukleofilne adicije i nukleofilne supstitucije na karbonilnom ugljiku
- navesti najvažnije reakcije karbonilnih i karboksilnih spojeva
- opisati mehanizme reakcija ugljikohidrata i heterocikličkih spojeva, navesti njihove najvažnije reakcije
- rješavati probleme iz područja karbonilnih, karboksilnih i heterocikličkih spojeva te ugljikohidrata

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Predavanja (2 sata tjedno):
1. tjedan: Uvod u predmet (sadržaj predmeta, kriteriji i uvjeti polaganja). Nukleofilna aromatska supstitucija. Adicijsko-eliminacijski mehanizam. Eliminacijsko-adicijski mehanizam. Aril-kationski mehanizam
2. tjedan: Policiklički aromatski spojevi - izvori. Reakcije policikličkih aromatskih spojeva. Nukleofilne adicije na karbonilnom ugljiku - uvod. Cijanid kao nukleofil (cijanhidrinska reakcija).
3. tjedan: Kisik i sumpor kao nukleofili. Adicija alkohola. Adicija vode. Adicija tiola. Hidrid kao nukleofil - redukcija. Redukcija s složenim metalnim hidridima. Disproporcioniranje - Cannizzarova reakcija.
4. tjedan: Ugljik kao nukleofil - organometalni spojevi. Priroda i priprava organometalnih spojeva. Grignardova reakcija. Sinteze pomoću Grignardovih reagensa.
5. tjedan: Dušik kao nukleofil. Imini. Enamini. Nukleofilna adicija na spojeve srodne karbonilnima. Nukleofilna adicija na imine. Nukleofilna adicija na nitrile.
6. tjedan: Nukleofilne supstitucije na acilnom ugljiku - uvod. Reaktivnost karboksilnih kiselina i derivata. Kisik i sumpor kao nukleofili. Supstitucija alkoholima - esterifikacija. Laktonizacija i transesterifikacija. Supstitucija vodom - hidroliza.
7. tjedan: Supstitucija tiolima. Dušik kao nukleofil. Acil-halogenidi i anhidridi kiselina. Priprava acil-halogenida. Priprava anhidrida kiselina.
8. tjedan: Hidrid kao nukleofil - redukcija. Ugljik kao nukleofil - organometalni reagensi. Rekcije s esterima. Reakcije s acil-halogenidima. Reakcije s karboksilnim kiselinama.
9. tjedan: Nukleofilna supstitucija na derivatima sumporne i fosforne kiseline.
Nukleofilno-elektrofilna reaktivnost karbonilnih spojeva. Enoli i enolatni anioni. Enolizacija (keto-enolna tautomerija). Aldolna reakcija.
10. tjedan: Miješana aldolna reakcija. Dehidratiranje aldolnih produkata. Esterska kondenzacija - Claisenova kondenzacija.
11. tjedan: Miješana Claisenova kondenzacija. Cijepanje b-dikarbonilnih spojeva. Povratna Claisenova reakcija. Dekarboksilacija.
12. tjedan: Alkiliranje enolatnih aniona. Aktivni metilenski spojevi.
Adicije na konjugirane spojeve. Elektrofilna konjugirana adicija - konjugirani dieni.
13. tjedan: Nukleofilna konjugirana adicija - a,b-nezasićeni karbonilni spojevi. Michaelova reakcija. Diels-Alderova cikloadicija.
14. tjedan: Ugljikohidrati-definicija i podjela. Ciklički oblici monosaharida i njihovi prikazi. Reakcije monosaharida. Oksidacija. Redukcija. Monosaharidi u vodenoj otopini (mutarotacija). Monosaharidi u baznoj i kiseloj sredini.
15. tjedan: Glikozidi. Tipični disaharidi i polisaharidi.
Heterociklički spojevi (peteročlani i šesteročlani heterocikli). Strukture i stabilnost aromatskih heterocikličkih spojeva. Reakcije elektrofilne i nukleofilne aromatske supstitucije.
Seminari (1 sat tjedno):
Rješavanje primjera (problema) iz obrađenog gradiva.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Studenti su obvezni pohađati nastavu (predavanja i seminare) u iznosu od 80% predviđene satnice, a laboratorijske vježbe u 100%-tnom iznosu. Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu će se vrednovati u konačnoj ocjeni.

Dopunska literatura

T. W. Solomons & C. B. Fryhle, Organic Chemistry, John Wiley & Sons, Inc., New York, 2004.
J. Clayden, N. Greeves, S. Warren, P. Wothers, Organic Chemistry, Oxford University Press, Oxford, 2005.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave;
(2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave;
(3) Nastavničkoj razini, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Stjecanje osnovnih znanja i vještina rada u organsko-kemijskom laboratoriju, primjena metoda priprave, izolacije i čišćenja te karakterizacije i identifikacije organskih spojeva.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Upisan ili položen kolegij Organska kemija II.

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog predmeta studenti će moći:
- izvoditi samostalno laboratorijske vježbe prema propisima
- primijeniti temeljne laboratorijske postupke i metode za pripravu, izolaciju i čišćenje te karakterizaciju organskih spojeva
- povezati teorijska znanja stečena tijekom predavanja iz organske kemije s eksperimentalnim radom
- predložiti osnovne laboratorijske postupke u skladu sa zadanim ciljem (sinteza ili izolacija)

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Vježbe (3 sata tjedno združeno u 7 termina):
1. Reakcije nukleofilne supstitucije na acilnom ugljiku. Priprava acetanilida. (1 termin)
2. Elektrofilna aromatska supstitucija. Priprava p-nitroacetanilida. Priprava p-nitroanilina. (2 termina)
3. Nukleofilna aromatska supstitucija. Priprava fenola. Izolacija fenola iz reakcijske smjese i pročišćavanje. (2 termina)
4. Reakcije nukleofilne adicije na karbonilnom ugljiku. Cannizzarova reakcija -priprava benzojeve kiseline i benzil-alkohola. (1 termin)
5. Karakterizacija sintetiziranih spojeva. Određivanje fizikalnih konstanti i snimanje UV/VIS i IR spektara. (1 termin)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Studenti su obvezni pohađati laboratorijske vježbe (100%) prema izvedbenom planu nastave te aktivno sudjelovati u laboratorijskom radu.

Dopunska literatura

S. Borčić, O. Kronja, Praktikum preparativne organske kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
V. Rapić, Postupci priprave i izolacije organskih spojeva, Školska knjiga, Zagreb, 1994.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj, provođenjem anketiranja studenata o kvaliteti nastave;
(2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave;
(3) Nastavničkoj razini, prihvaćanjem sugestija studenata i kolega.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Ciljevi predmeta su osposobljavanje studenata za:
- razumijevanje kemijske i elektrokemijske kinetike koja je podignuta na višu razinu,
- primjenu termodinamičkog i kinetičkog pristupa na razne procese i ravnoteže u elektrolitnim otopinama te na tekućim i na krutim površinama,
- primjenu teorijskih znanja na rješavanje praktičnih problema,
- primjenu usvojenih znanja i vještina u stručnim i specijalističkim predmetima.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Upisan ili položen kolegij Fizikalna kemija I, upisane ili položene Vježbe iz fizikalne kemije II

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon uspješno položenog predmeta studenti će moći:
1. opisati i protumačiti mehanizam i kinetiku kod lančanih i fotokemijskih reakcija,
2. opisati i protumačiti ravnoteže u elektrolitnim otopinama,
3. opisati i protumačiti ravnoteže na tekućim i krutim površinama,
4. izračunati fizikalno-kemijske parametre primjenom termodinamičkih i kinetičkih jednadžbi,
5. interpretirati eksperimentalne i računske podatke.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Predavanja (2 sata tjedno):
1., 2. i 3. tjedan: Ionske ravnoteže: Aktivitet otopljene tvari temeljem molaliteta. Srednji koeficijent aktiviteta elektrolita. Debye-Hückelova teorija. Koligativna svojstva otopina elektrolita. Kiselinsko-bazne ravnoteže u vodi. Topljivost teško topljivih soli. Topljivost u prisustvu drugih elektrolita. Koeficijenti aktiviteta iz mjerenja topljivosti.
4., 5., 6. i 7. tjedan: Ravnotežna elektrokemija: Termodinamičke funkcije nastajanja iona. Galvanski članci. Elektrode i poluraekcije. Reakcija i elektromotivnost članka. Standardni elektrodni potencijali. Nernstova jednadžba. Standardna elektromotivnost članka iz redukcijskih potencijala. Vrste elektroda. Vrste galvanskih članaka. Potencijal tekućeg spoja. Prijenosni brojevi. Potenciometrijsko određivanje konstante topljivosti. Potenciometrijske titracije. Difuzijski potencijal.
8., 9. i 10. tjedan: Kinetika složenih reakcija. Lančane reakcije s nerazgranatim i s razgranatim lancem. Reakcije s neprekidnim grananjem – eksplozije. Kinetika polimerizacije. Fotokemijske reakcije. Kemijska dinamika molekula. Reaktivni susreti. Teorija aktiviranog kompleksa. Kataliza. Kinetika u tekućoj fazi. Primarni kinetički solni efekt.
11., 12. i 13. tjedan: Svojstva površina (dinamika površine): Vrste disperznih sustava. Koloidni sustavi. Struktura liofobnih čestica. Kritična koncentracija micelizacije. Elektrokinetički potencijal. Svojstva tekućih površina. Napetost površine. Razlika tlakova na zakrivljenim površinama. Kapilarno podizanje. Površinski višak. Adsorpcija na krutim površinama. Fizisorpcija i kemisorpcija. Vrste adsorpcija. Langmuirova adsorpcijska izoterma. Elektronska difrakcijska tehnika i fotoelektronska spektroskopija. Heterogena kataliza.
14. i 15. tjedan: Dinamička elektrokemija: Procesi na elektrodama. Struktura sučelja elektroda – otopina. Brzina prijenosa naboja. Koncentracijska polarizacija. Elektroliza. Radni galvanski članci. Gorive ćelije. Korozija.
Seminari (1 sat tjedno):
Rješavanje 30 numeričkih zadataka iz obrađenog gradiva.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Nazočnost i aktivnost na predavanjima i seminarima u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice.
Ispit se može polagati kontinuirano putem kolokvija u kojima su kombinirani teorijski i praktični zadaci, ili cjelovito (pismeni i usmeni ispit).

Dopunska literatura

I. Mekjavić, Fizikalna kemija 2, Golden marketing, Zagreb, 1999.
P. Atkins, J. de Paula, Atkins’ Physical Chemistry, 8th Edition, Oxford University Press, Oxford, 2006.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

Ciljevi predmeta su osposobljavanje studenata za:
- izvođenje mjerenja u fizikalno-kemijskom laboratoriju samostalno ili u okviru timskog rada, prikazivanje i obrađivanje rezultata mjerenja,
- primjenu usvojenih znanja i vještina u stručnim i specijalističkim predmetima.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Upisan ili položen kolegij Fizikalna kemija I, položene Vježbe iz opće kemije i položene Vježbe iz analitičke kemije I

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon uspješno položenog predmeta studenti će moći:
1. samostalno provoditi eksperimente i mjerenja u laboratoriju,
2. izračunati fizikalno-kemijske parametre primjenom termodinamičkih i kinetičkih jednadžbi,
3. interpretirati eksperimentalne i računske podatke,
4. protumačiti različite fizikalno-kemijske ovisnosti proučavanih sustava.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Vježbe u fizikalno-kemijskom laboratoriju (5 sati tjedno):
1. tjedan: Tlak pare tekućina.
2. tjedan: Napetost površine i refraktometrija.
3. tjedan: Viskoznost.
4. tjedan: Određivanje molarne mase metodom sniženja ledišta (krioskopija).
5. tjedan: Adsorpcija iz vodenih otopina.
6. tjedan: Homogena kemijska ravnoteža.
7. tjedan: Krivulja topljivosti za ternarni sustav tekućina.
8. tjedan: Određivanje prijenosnog broja po Hittorfu.
9. tjedan: Konduktometrija i konduktometrijska titracija.
10. tjedan: Galvanski članci i elektrodni potencijali.
11. tjedan: Određivanje konstante brzine hidrolize etilacetata konduktometrijski.
12. tjedan: Određivanje konstante brzine inverzije saharoze polarimetrijski.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Nazočnost i aktivnost na vježbama u iznosu 100% predviđene satnice.
Obavljanje svih propisanih laboratorijskih vježbi i pisanje izvješća.
Kontinuirana provjera znanja putem kolokvija prije početka izvođenja vježbi.

Dopunska literatura

A. M. Halpern, Experimental Physical Chemistry, A Laboratory Textbook, 2nd Edition, Prentice Hall, New Jersey, 1997.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Kod

Nositelj/i predmeta

Suradnici

Status predmeta

Ciljevi predmeta

stjecanje znanja o značajkama djelovanja katalizatora
- odrediti ključne varijable za pripravu kvalitetnijeg katalizatora
- pregled metoda priprave katalizatora
- proširenje spoznaje o značaju katalizatora u industriji te za održivi razvoj kroz unapređenje postojećih ili razvoj novih kemijskih, petrokemijskih i srodnih procesa

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- nabrojati i opisati vrste katalizatora
- objasniti princip djelovanja katalizatora u kemijskoj reakciji
- razlikovati komponente katalitičkog sustava i ulogu svake komponente
- objasniti postupke priprave heterogenih katalizatora
- objasniti deaktivaciju, reaktivaciju i regeneraciju katalizatora
- dati primjere djelovanja katalizatora u realnim sustavima
- argumentirati važnost katalizatora za industriju i održivi razvoj

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Općenito o katalizi i katalizatorima: definicija katalize i katalizatora, povijesni razvoj katalitičkih procesa, ekonomska važnost katalizatora.
2. tjedan: Podjela katalize i katalizatora.Usporedba homogenih i heterogenih katalizatora i njihov industrijski značaj.Opća teorija katalize. Utjecaj katalizatora na brzinu kemijske reakcije i na položaj kemijske ravnoteže. Aktivacijska energija.
3. tjedan: Mehanizam katalize, inhibicije, inicijacije.Osnovne značajke djelovanja katalizatora: aktivnost, selektivnost i stabilnost.
4. tjedan: Homogena kataliza: u plinovitoj fazi, u kapljevinama. Homogene kataliza: kiselinama i bazama, kataliza ionima i spojevima prijelaznih metala.
5. tjedan: Koordinacijski kompleksi kao katalizatori. Metaloceni.
6. tjedan: Heterogena kataliza: osnovne faze heterogeno katalitičkih reakcija. Fizička i kemijska adsorpcija i njihova usporedba. Toplina adsorpcije (Lennard-Jonesov dijagram).
7. tjedan: Tipovi adsorpcijskih izotermi. Temeljni zakoni adsorpcije. Mehanizmi i kinetika heterogeno-katalitičkih reakcija u plinovitoj fazi: Langmuir-Hinshelwoodov mehanizam. Eley-Ridealov mehanizam.
8. tjedan: Teorije o katalitičkom djelovanju heterogenih katalizatora: teorija nestabilnih međuprodukata, teorija aktivnih centara, teorija geometrijskih faktora.
9. tjedan: Teorija elektronskih faktora. Selektivnost heterogenih katalizatora.
10. tjedan: Trajnost (stabilnost) i otpornost na deaktivaciju. Trovanje i selektivnost, koeficijent otrovnosti. Deaktivacija katalizatora naslagama na površini. Deaktivacija sinteriranjem i faznom transformacijom. Gubitak katalizatora hlapljenjem. Mehanički raspad katalizatora. Sprječavanje deaktivacije te reaktivacija i regeneracija katalizatora.
11. tjedan: Zeoliti: svojstva, katalitička svojstva, selektivnost, kiselost zeolita. Procesi modifikacije zeolita.
12. tjedan: Sastav heterogenih katalizatora: aktivne komponente, nosači, promotori, moderatori, inhibitori, aktivatori.
13. tjedan: Karakterizacija heterogenih katalizatora. Određivanje fizičkih svojstava katalizatora: volumena i veličine pora, ukupne površine katalizatora. Određivanje mehaničkih svojstava katalizatora.
14. tjedan: Postupci proizvodnje heterogenih katalizatora: precipitirani katalizatori, impregnirani katalizatori, kosturni katalizatori, katalizatori s aktivnom ovojnicom. Monolitni katalizatori.
15. tjedan: Biokatalizatori. Završni komentari, rasprava, zaključci.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima i seminarima u 80%-tnom iznosu od ukupnog fonda sati.

Dopunska literatura

S. Zrnčević, Kataliza i katalizatori, Hinus, Zagreb, 2005.; J. Hagen, Industrial Catalysis-A Practical Approach, 2nd ed., Wiley-VCH, Weinheim, 2006.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)