Instrumentne metode analize

NAZIV PREDMETA Instrumentne metode analize

Kod

KTG302

Godina studija

3.

Nositelj/i predmeta

Doc. dr. sc. Lea Kukoč Modun

Bodovna vrijednost (ECTS)

4.5

Suradnici

Dr. sc. Maja Biočić
Doc. dr. sc. Franko Burčul

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

0

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj ovog kolegija je upoznavanje teoretskih principa, praktičnog rada i upotrebe instrumentalnih tehnika te postupaka koji se odnose na procesnu analizu. Izbor metode ovisit će o poznavanju osnovnih principa pojedinih metoda ili skupina metoda te o razumijevanju njihovih prednosti i ograničenja.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Upisan ili položen kolegij Analitička kemija II, Upisan ili položen kolegij Vježbe iz Instrumentnih metoda analize

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

1. Usvojiti teorijsko znanje vezano uz metode instrumentalne analize (spektrometrije, elektroanalitičke, termičke metode, instrumentalne metode separacije) i principe rada instrumenata.
2. Pravilno interpretirati usvojeno teorijsko znanje vezano uz metode instrumentne analize i principe rada instrumenata.
3. Objasniti povezanost temeljnih znanja analitičke kemije s primjenom u instrumentnoj analizi.
4. Odabrati analitičku tehniku s obzirom na karakteristike analita i specifičnosti uzorka.
5. Integrirati stečena znanja te ih primijeniti u rješavanju problema i donošenju odluka u analitičkoj praksi te u procesnoj analizi.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Predavanja: Uvod u instrumentne tehnike i njihovu primjenu kod kontinuirane i procesne analize. Seminar: Uvod, memento. SI sustav jedinica.
2. tjedan: Predavanja: Planiranje i optimiziranje eksperimenta. Optimiziranje analitičke kontrole tehnoloških procesa. Seminar: Kinetičke metode analize.
3. tjedan: Predavanja: Plinska kromatografija. Visokotlačna tekućinska kromatografija. Kolone i detektori kod plinske kromatografije. Seminar: Kromatografija (numerički primjeri).
4. tjedan: Predavanja: Kontinuirana protočna analiza sa zračnom segmentacijom. Analiza u protoku injektiranjem. Seminar: Analiza u protoku injektiranjem, konstrukcija mjernog sustava.
5. tjedan: Predavanja: Termička analiza. Termogravimetrija. Diferencijalna termička analiza. Seminar: Termička analiza (numerički primjeri).
6. tjedan: Predavanja: Uvod u spektroskopiju. Spektrometrija atomne apsorpcije. Spektrometrija emisije iz plamena. Spektrometrija fluorescencije nakon pobuđivanja rendgenskim zrakama. Seminar: Atomska apsorpcijska spektroskopija.
7. tjedan: Predavanja: Analiza molekula i spojeva. Spektrometrija apsorpcije ultraljubičastog i vidljivog zračenja. Seminar: Spektrometrija (numerički primjeri).
8. tjedan: Predavanja: Spektrometrija apsorpcije infracrvenog zračenja. Ramanova spektrometrija. Seminar: Spektrometrija (numerički primjeri).
9. tjedan: Predavanja: Spektrometrija masa. Nuklearna magnetska rezonancija. Površinska i strukturna analiza. Spektrometrija fotoelektrona. Spektrometrija Augerovih elektrona. Seminar: Spektrometrija masa, moderne metode ionizacije.
10. tjedan. Predavanja: Mikroanaliza s elektronskim uzorkovanjem. Rendgenska difrakcijska analiza. Pretražni elektronski mikroskop. Seminar: Potenciometrija (numerički primjeri).
11. tjedan: Predavanja: Elektroanalitičke metode. Potenciometrija. Vrste indikatorskih elektroda. Potenciometrijske mjerne naprave. Seminar: Potenciometrija (numerički primjeri).
12. tjedan: Predavanja: Elektrogravimetrija. Seminar: Elektrogravimetrija (numerički primjeri).
13. tjedan: Predavanja: Kulometrija. Seminar: Kulometrija. (numerički primjeri).
14. tjedan: Predavanja: Voltametrija. Seminar: Voltametrija (numerički primjeri).
15. tjedan: Predavanja: Amperometrija. Seminar: Amperometrija (numerički primjeri).

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Student treba redovito pohađati nastavu, minimalni postotak prisutnosti na predavanjima i seminarima iznosi 70%.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.0

Istraživanje

0.0

Praktični rad

0.0

Eksperimentalni rad

0.0

Referat

0.0

Test numeričkih primjera

1.4

Esej

0.0

Seminarski rad

0.0

Test teorijske građe

2.4

Kolokviji

0.0

Usmeni ispit

0.7

 

 

Pismeni ispit

0.0

Projekt

0.0

 

 

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Bodovanje na ispitu sastoji se iz dva osnovna dijela, bodova testa numeričkih primjera (koji mogu iznositi od 18 (minimalan broj bodova) do 30 bodova (maksimalan broj bodova)) te bodova teorijskog dijela ispita koji može iznositi od min. 42 boda do max. 70 bodova.
Tijekom semestra predmet mogu parcijalno polagati kandidati koji su zadovoljili prisutnost od 70 % na predavanjima i seminarima, kroz dva testa numeričkih primjera i dva pristupa teorijskom dijelu ispita. Svakim parcijalnim testom numeričkih primjera moguće je ostvariti minimalno 9, a maksimalno 15 bodova, dok je svakim pristupanjem teorijskom dijelu ispita moguće ostvariti minimalno 21,0 a maksimalno 35,0 bodova.
Ocjena se formira u skladu s bodovnim rasponima: dovoljan (60 - 70 bodova), dobar (71 - 80 bodova), vrlo dobar (81 - 90 bodova), odličan (≥91bod).

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

D.A. Skoog, D.M. West, F.J. Holler, Osnove analitičke kemije, šesto izdanje (englesko), prvo izdanje (hrvatsko), Školska knjiga, Zagreb, 1999.

18

Nj. Radić i L. Kukoč Modun, Uvod u analitičku kemiju, Školska knjiga, Zagreb, 2016.

4

M. Kaštelan-Macan, Kemijska analiza u sustavu kvalitete, Školska knjiga, Zagreb 2003.

2

I. Piljac, Elektroanalitičke metode, RMC, 1995.

3

I. Piljac, Senzori fizikalnih veličina i analitičke metode, Zagreb, 2010.

3

Analitika okoliša (ur. M. Kaštelan Macan, M. Petrović), HINUS i FKIT, Zagreb 2013.

3

I. S. Krull, Analytical Chemistry, Intech, Rijeka, 2012.

0

dostupno na webu: DOI: 10.5772/3086

M. Kaštelan-Macan, M. Medić-Šarić, S. Turina, Plošna kromatografija, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb. 2006.

20

T. Bolanča, Š. Ukić, Ionska kromatografija, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb, 2015.

0

dostupno na webu: https://www.fkit.unizg.hr/images/50012393/Bolanca-Ukic_Ionska_kromatografija.pdf

Dopunska literatura

1. Nj. Radić i L. Kukoč Modun, Uvod u analitičku kemiju I. dio, Redak, Split, 2013.
2. R. Kellner, J. M. Mermet, M. Otto, M. Valcarcel and H. M. Widmer (Urednici), Analytical Chemistry (A Modern Approach to Analytical Science, Second Edition) Wiley-VCHVerlag Gmbh & Co. KGaA, Weinheim, 2004.
3. D. A. Skoog, D. M. West, F. J. Holler and S. R. Crouch, Fundamentals of Analytical Chemistry, Eighth Edition, Thompson Brooks/Cole, Belmont, USA, 2004.
4. G. D.Christian, Analytical Chemistry, Sixth Edition, John Willey & Sons, INC, 2004.
5. D. Harvey, Modern Analytical Chemistry, McGraw-Hill Higher Education, New York, London, 2000.
6. F. W. Fifield & D. Kealey, Principles and Practice of Analytical Chemistry, Blackwell Science Ltd, Malden MA, London, 2000.
7. M. Kaštelan-Macan, Enciklopedijski rječnik analitičkog nazivlja, FKIT, Mentor, Zagreb 2014.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)