| NAZIV PREDMETA |
Enzimska kinetika |
|---|
Kod |
|
Nositelj/i predmeta |
Prof. dr. sc. Olivera Politeo |
Bodovna vrijednost (ECTS) |
4.0 |
|
Suradnici |
Dr. sc. Ivana Carev
Doc. dr. sc. Franko Burčul |
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru) |
|
|
Status predmeta |
Izborni |
Postotak primjene e-učenja |
0 % |
|
| OPIS PREDMETA |
Ciljevi predmeta |
Stjecanje temeljnih znanja i vještina iz područja kinetike enzimom kataliziranih reakcija. |
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet |
Upisan ili položen kolegij Vježbe iz enzimske kinetike |
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) |
- Razumjeti osnovne principe kemijske kinetike.
- Razumjeti važnost i ulogu enzima u životu stanice.
- Razumjeti i objasniti Mechaelis-Mentenov model kinetike.
- Eksperimentalno odrediti parametre enzimom kataliziranih reakcija.
- Razumjeti i objasniti važnost i ulogu inhibitora kod enzimom kataliziranih reakcija.
- Objasniti mehanizme regulacije enzimske aktivnosti. |
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave |
PREDAVANJA:
Osnovni principi kemijske kinetike: Red reakcije. Konstante brzina reakcije. Utjecaj temperature na konstantu brzine (3) Enzimi kao biološki katalizatori: Osnovna svojstva enzima. Nomenklatura i klasifikacija enzima. Specifičnost enzima. Aktivno mjesto enzima. (4) Kofaktori i koenzimi. (2) Kinetika enzimski kataliziranih reakcija: Energija aktivacije. Reakcije enzim–supstrat. Michaelis – Mentenova jednadžba. Eksperimentalno određivanje Km i vmax. Lineweaver-Burkov recipročni prikaz. Hanesov prikaz. Eadie-Hofsteeov prikaz. (3) Utjecaj inhibitora na enzimsku aktivnost: Kompetitivna reverzibilna inhibicija. Nekompetitivna reverzibilna inhibicija. Miješana inhibicija. Ireverzibilna inhibicija. (3) Utjecaj pH i temperature na aktivnost enzima. (2) Kontrola enzimske aktivnosti: Kooperativnost. Alosteričke interakcije. Hillova jednadžba. (2) Katalitičke strategije. (4) Regulacijske strategije: Inhibicija povratnom spregom, kovalentna modifikacija, proteolitičko cjepanje (3) Kinetika multienzimskih sustava. (2) Brze reakcije (2)
SEMINARI:
Osnovni principi kemijske kinetike. (2) Enzimi kao biokatalizatori. (1) Kofaktori i koenzimi. (1) Michaelis-Mentenova kinetika. (4) Inhibicija enzima. (4) Utjecaj pH i temperature na aktivnost enzima. (1) Kinetika alosteričkih enzima. (1) Regulacija enzimske aktivnosti. (1) |
Vrste izvođenja nastave: |
|
Obveze studenata |
Pohađanje nastave, pripremanje seminarskih radova, izlazak na ispit. |
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): |
Pohađanje nastave |
0.0 |
Istraživanje |
0.0 |
Praktični rad |
0.0 |
Eksperimentalni rad |
0.0 |
Referat |
0.0 |
|
|
Esej |
0.0 |
Seminarski rad |
1.0 |
|
|
Kolokviji |
0.0 |
Usmeni ispit |
0.5 |
|
|
Pismeni ispit |
2.5 |
Projekt |
0.0 |
|
|
|
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu |
Aktivnost tijekom pohađanja nastave, izlaganje seminarskih radova i završni ispit. |
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) |
Naslov |
Broj primjeraka u knjižnici |
Dostupnost putem ostalih medija |
J.M. Berg, J.L. Tymoczko, L. Stryer: Biokemija, 5th Ed, Školska knjiga Zagreb, 2013. |
0 |
|
R.K. Murray, D.A. Bender, K.M. Botham, P.J. Kennelly, V.W. Rodwell, P.A. Weil, Harperova ilustrirana biokemija, Medicinska naklada, Zagreb, 2011. |
0 |
|
D. Voet. J. G. Voet, C. W. Pratt, Fundamentals of Biochemistry, John Wiley & Sons, Inc., NY, Chichester, Weinheim, Brisbane, Singapore, Toronto, 1999. |
0 |
|
Cornish-Bowden: Fundamentals of Enzyme Kinetics, Butterworth, London 1979 |
0 |
|
|
Dopunska literatura |
Christopher K. Mathews and K. E. Van Holde: Biochemistry, Second edition, The Benjamin / Cummings Publishing Company Inc 1996.;
Thomas M. Devlin: Textbook of Biochemistry, Third Edition, Wiley and Sons Inc., New York, Chichester, Brisbane, Toronto, Singapore, 1992.
|
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja |
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) sveučilišnoj, (2) fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave, (3) nastavničkoj razini. |
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) |
|
