Akademski/stručni naziv koji se stječe po završetku studija
Prvostupnik/prvostupnica kemije
1. UVOD
1.1. Procjena opravdanosti izvođenja studija
Kemija zalazi u sve pore modernog društva i zastupljena je u svim razvijenijim regijama zemalja Europske unije, te je nužno da i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, odnosno šire u Dalmaciji, zauzme odgovarajuće mjesto o okviru djelovanja sveučilišnih obrazovnih institucija. Kemija, kao temeljno polje prirodnih znanosti te jedna od najstarijih znanstvenih disciplina, izrasla je na tri uzajamno povezana sadržaja: teorija, sinteza i analiza. U globalnom razvoju suvremenog društva kemija je bila i ostala nezaobilazno znanstveno polje sa širokom i razgranatom primjenom u kemijskoj industriji i srodnim tehnologijama, okolišu, farmaciji, prehrani, forenzici i dr. Njegovanje, unaprjeđenje i razvoj obrazovnih programa iz kemije, na svim obrazovnim razinama, potrebno je Sveučilištu u Splitu zbog trajnog rasta i šireg značaja spoznaja u kemiji kao i zbog ostvarivanja nužne obrazovne potpore za suvremenu nadogradnju obrazovnih programa sveučilišnih diplomskih i poslijediplomskih studijskih programa iz drugih znanstvenih polja i područja kao što su: kemijsko inženjerstvo, zaštita okoliša, biologija, farmacija, medicina, prehrambena tehnologija, agronomija, forenzika itd.
1.2. Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo...)
Mogući partneri izvan visoko školskog sustava koji su do sada pokazali interes i uspostavili suradnju (neki su nastavne baze Fakulteta i Sveučilišta u Splitu) te planiraju zapošljavanje mladih ljudi sa završenim sveučilišnim preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijskim programom iz polja kemije su: tvrtke iz Dalmacije (npr. AD Plastik, Brodosplit, CEMEX, Cian), cijele Hrvatske (farmaceutska industrija (npr. PLIVA Hrvatska, Jadran galenski laboratorij), naftna industrija (INA), prehrambena industrija, kozmetička industrija, industrija boja i lakova, tvrtke koje se bave zaštitom okoliša i dr.) i Bosne i Hercegovine (npr. Aluminij), instituti (npr. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Mediteranski institut za istraživanje života), obrazovne institucije različitih nivoa (srednje škole, veleučilišta), Vodovod i kanalizacija, Županijski zavod za javno zdravstvo, hrvatska vojska i policija, različite inspekcijske službe na državnoj i regionalnoj razini, itd.
1.3. Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja
Jedna od temeljnih pretpostavki za kvalitetnu realizaciju predloženog programa jest nastavna, stručna i istraživačka suradnja svih relevantnih čimbenika koji mogu pridonijeti procesu osposobljavanja i izobrazbe studenata. Nastavnici koji izvode nastavu na studiju Kemija su članovi brojnih strukovnih udruženja i tijela u Hrvatskoj (Hrvatsko kemijsko društvo, Udruga kemijskih inženjera i tehnologa Split, Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, Matični odbor za područje prirodnih znanosti, polje kemija, Područno znanstveno vijeće za prirodne znanosti, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, Hrvatski zavod za norme i dr.) i inozemstvu (npr. American Chemical Society).
1.4. Partneri izvan visokoškolskoga sustava
Neki od specijaliziranih pogona i laboratorija, odnosno nastavnih baza i tzv. radilišta s kojima Kemijsko-tehnološki fakultet ostvaruje suradnju (najčešće u svrhu održavanja stručne prakse studenata – praktična i terenska nastava te izrada završnih radova studenata) su: tvrtke iz Dalmacije (npr. AD Plastik, Brodosplit, CEMEX, Cian), cijele Hrvatske (farmaceutska industrija, naftna industrija, prehrambena industrija, kozmetička industrija, industrija boja i lakova, tvrtke koje se bave zaštitom okoliša i dr.) i Bosne i Hercegovine (npr. Aluminij) i dr. Partneri fakulteta su i instituti i to: Institut Ruđer Bošković, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Mediteranski institut za istraživanje života.
1.5. Način financiranja
Preddiplomski studijski program Kemija financira se kao i svi ostali studijski programi na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu (namjenska sredstva MZOS-a).
1.6. Usporedivost studijskoga programa s programima akreditiranih visokih učilišta u Hrvatskoj i Europskoj uniji
Prilikom izrade nastavnog programa preddiplomskog studija Kemija analizirana je usporedivost sa srodnim programima sveučilišnih studija u svijetu, pa tako usporedivi programi postoje na sljedećim institucijama Univerza v Mariboru (http://www.fkkt.um.si/sl/node/1462), Maribor, Slovenija, Univerza v Ljubljani (http://www.fkkt.uni-lj.si/sl/studij/), Ljubljana, Slovenija, Universite de Geneve (http://www.unige.ch/sciences/Enseignements/ProgrammeCours_en.html), Geneve, Švicarska, Universite de Provence (http://chimie-sciences.univ-amu.fr/master-chimie), Marseille, Francuska, University of Oxford (https://www.ox.ac.uk/admissions/undergraduate/courses-listing/chemistry?wssl=1), Oxford, United Kingdom itd
1.7. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj, vertikalnoj u RH i međunarodnoj)
Studij je organiziran kroz jednosemestralne kolegije, što je jedan od važnih preduvjeta za pokretljivost studenata. Usklađenost programa Kemija sa sličnim studijima u Republici Hrvatskoj i zemljama EU omogućava pokretljivost studenata i nastavnog osoblja. Pokretljivost se može realizirati kroz upis pojedinih predmeta na studijima drugih fakulteta, cijelog semestra na srodnim fakultetima ili kroz izradu završnog projekta. Fakultet je potpisnik ERASMUS sporazuma za mobilnost nastavnika i studenata s Techniche universite Dresden, Dresden, Germany, Universita degli studi di Cagliari, Cagliari, Italia, Universita di Trieste, trieste, Italia, AGH University of science ant technology, Krakow, Polonia, Polytecnich institute of Braganca, Braganca, Portugal, University of Maribor, Maribor, Slovenia, Polymer technology college, Maribor, Slovenia i dr. Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu sudjeluje u multilateralnoj suradnji s mogućnosti pokretljivosti studenata i nastavnika preko Central European Exchange Program for University Studies (CEEPUS). Kroz navedeni program ostvarena je suradnja sa sljedećim inozemnim institucijama: 1) Faculty of Material Science and Ceramics, AGH University of Science and Technology, Kraków, Poland, 2) Institute für Analytische Chemie, Karl-Franzens-Universität, Graz, Austria, 3) Department of Analytical Chemistry, Slovak University of Technology, Bratislava, Slovak Republic, 4) Institute of Analytical Chemistry, Faculty of Chemical Technology, University of Pardubice, Czech Republic, 5) Faculty of Chemistry and Chemical Engineering, University of Maribor, Slovenia.
1.8. Usklađenost s misijom i strategijom Sveučilišta i predlagatelja te sa strateškim dokumentom mreže visokih učilišta
Studijski program usklađen je sa Strategijom razvoja Kemijsko-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Splita, te njegovom misijom i vizijom, ali i sa strategijom Sveučilišta u Splitu.
1.9. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa
Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu utemeljen je 1960. godine. Tijekom proteklog razdoblja Fakultet je ostvario trag u znanstvenoj produkciji Hrvatske te je na taj način potvrdio svoju sveučilišnu obrazovnu zrelost i razinu. Po svojoj znanstvenoj produktivnosti postao je značajna znanstvena institucija Hrvatske smještena izvan Zagreba. Nastavnici Fakulteta objavili su zamjetan broj znanstvenih radova od kojih je značajan broj obuhvaćen znanstvenim bazama Web of Science i Current Contents. Sveučilišno nastavno djelovanje Fakulteta od njegovog osnivanja temelji se na dva znanstvena polja: kemiji i kemijskom inženjerstvu, koja pripadaju različitim znanstvenim područjima (prirodnom i tehničkom). Preddiplomski studijski program Kemija izrastao je iz dosadašnjeg 45-godišnjeg nastavnog i istraživačkog iskustva Fakulteta. Nastavnici Fakulteta dugi niz godina sudjeluju u izvođenju nastave kemije na drugim fakultetima i odjelima Sveučilišta u Splitu, kao i na drugim sveučilištima u inozemstvu.
2. OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA
2.1. Opći dio
Znanstveno/umjetničko područje studijskoga programa
Prirodne znanosti, polje kemija
Trajanje studijskoga programa
3 godine (6 semestara)
Minimalni broj ECTS bodova potreban za završetak studija
180
Uvjeti upisa na studij i razredbeni postupak
završena četverogodišnja srednja škola i položena državna matura
2.2. Ishodi učenja studijskoga programa
Po završetku preddiplomskog studija kemije prvostupnik će moći: - rješavati zadane probleme primjenom znanja i zakonitosti iz matematike, fizike i kemije - primijeniti koncepte, teorijske principe i eksperimentalna otkrića iz kemije u rješavanju problema - primijeniti ispravne postupke i pravila pri rukovanju i uporabi kemikalija - obraditi i prikazati podatke dobivene u laboratoriju primjenom uobičajenih računalnih programa - provesti, bilježiti i analizirati rezultate kemijskog eksperimenta - posluživati modernu instrumentaciju i klasične tehnike te pravilno prikazati rezultate eksperimenta - razumjeti osnovne principe jediničnih operacija - rješavati probleme temeljem kritičkog i analitičkog promišljanja - pretraživati odgovarajuću literaturu u cilju pribavljanja potrebnih informacija relevantnih za njihov razumjeti utjecaj svog rada na gospodarstvo, okoliš i društvo - razumjeti etičku i profesionalnu odgovornost - učinkovito funkcionirati u multidisciplinarnom timu - neovisno prezentirati profesionalne sadržaje - prepoznati važnost cjeloživotnog učenja
2.3. Mogućnost zapošljavanja
Završeni studenti se mogu zaposliti kod prethodno navedenih poslovnih subjekata s kojima Fakultet ostvaruje suradnju, kao i u obrazovnim institucijama, različitim inspekcijskim službama na državnoj i regionalnoj razini itd.
2.4. Mogućnost nastavka studija na višoj razini
Na Kemijsko-tehnološkom fakultetu postoje sveučilišni diplomski studiji Kemija i Kemijska tehnologija, a osim mogućnosti nastavka studiranja na Fakultetu, završeni studenti sveučilišnog preddiplomskog studija Kemija mogu nastaviti studij i na drugim visokim učilištima u Hrvatskoj i inozemstvu, osobito u području europskog prostora visokog obrazovanja.
2.5. Studij/i niže razine predlagača ili drugih ustanova u RH s kojih je moguć upis na predloženi studij
Nije primjenjivo.
2.6. Uvjeti i način studiranja
Sveučilišni preddiplomski studij Kemija traje tri godine, obuhvaća obavezne i izborne predmete, a temelji se na aktivnom sudjelovanju studenata u svim oblicima nastave (predavanja, laboratorijske vježbe, seminari, terenska nastava i slično). Općenito, obveze studenata predstavljaju nazočnost na predavanjima i vježbama, samostalno učenje, analizu literature, održavanje prezentacija, obavljanje terenskog rada te izradu i obranu završnog rada, a nastavnici prate i ocjenjuju sve aktivnosti studenata koje su navedene u programu svakog pojedinog predmeta. Temeljna obveza studenata je savladavanje znanja i vještina, koji su predviđeni studijskim programom, što se pokazuje uspješnim polaganjem svih ispita i završnim radom, odnosno stjecanje ishoda učenja predviđenih ovim studijskim programom. Način i uvjeti studiranja, kao i uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili izgubili pravo studiranja mogu nastaviti studij uređeni su Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja na KTF-u koji je usklađen sa Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveučilišta u Splitu.
2.7. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij
Na Kemijsko-tehnološkom fakultetu postoji model nastavnik-mentor preko kojeg studenti mogu zatražiti pomoć, savjete i podršku. Također postoji i sustav mentorstva prilikom izrade završnog rada.
2.8. Popis predmeta koje studenti mogu upisati s drugih studija
Na sveučilišnom preddiplomskom studiju Kemija studenti mogu za izborne predmete odabrati manji broj predmeta (npr. Engleski jezik, sportske aktivnosti) s drugih studija na Sveučilištu u Splitu u skladu s pravilima Sveučilišta koji mogu i ne moraju ući u opterećenje studenta o čemu se donosi posebna odluka za svakog studenta.
2.9. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku
Nastava na preddiplomskom studiju Kemija u pravilu će se izvoditi na hrvatskom jeziku. Budući da u programu postoje predmeti za koje je predviđena mogućnost realizacije nastave i na engleskom jeziku, moguće je da se na tim kolegijima prema potrebi realizira nastava i na engleskom jeziku.
2.10. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova
Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova propisuju se ugovorom između visokih učilišta, Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja na Sveučilišta u Splitu, Statutom Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu i Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu
2.11. Završetak studija
Način završetka studija
Uvjeti za prijavu završnoga/diplomskoga rada i/ili završnoga/diplomskoga ispita
Uvjeti su definirani Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja na Kemijsko-tehnološkom fakultetu.
Postupak vrjednovanja završnoga/diplomskoga ispita te vrjednovanja i obrane završnoga/diplomskoga rada
Postupak je definiran Pravilnikom o završnom i diplomskom ispitu Kemijsko-tehnološkom fakultetu.
Minimalan iznos ECTS bodova koji se mora ostvariti odabirom izbornih predmeta je 8.5
2.13. Opis predmeta
Matematika I
NAZIV PREDMETA
Matematika I
Kod
KTA101
Godina studija
1.
Nositelj/i predmeta
Mr. sc. Branka Gotovac
Bodovna vrijednost (ECTS)
8.0
Suradnici
Lucija Ružman
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
45
45
0
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Upoznati studente s osnovnim elementima diferencijalnog računa i linearne algebre.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna: - prepoznati i nacrtati grafove osnovnih funkcija, odrediti domenu složenijih funkcija - izračunati derivacije funkcija - primijeniti diferencijalni račun pri različitim problemima povezanim s izučavanjem funkcija i njihovih grafova - riješiti matričnu jednadžbu, te linearni sustav primjenom Gaussovog algoritma
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. Skupovi: pojam skupa i operacije sa skupovima, skupovi brojeva 2. Funkcije: pojam funkcije, kompozicija funkcija, inverzna funkcija 3. Elementarne funkcije 4. Granična vrijednost i neprekidnost funkcije 5. Derivacija i primjena: pojam derivacije, geometrijska i fizikalna interpretacija, tehnike deriviranja 6. Diferencijal. Derivacije višeg reda 7. Teoremi diferencijalnog računa. Ekstrem funkcije 8. Infleksija. Asimptote. Ispitivanje tijeka i crtanje grafa funkcije 9. Nizovi: pojam i granična vrijednost niza 10. Redovi: red realnih brojeva, red funkcija 11. Matrice i vektori: operacije s matricama, determinanta, inverzna matrica 12. Sustavi linearnih jednadžbi 13. Klasična algebra vektora. Skalarni, vektorski i mješoviti produkt 14. Analitička geometrija 15. Pregled gradiva. Ponavljanje.
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
3.0
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
2.0
Usmeni ispit
1.5
Pismeni ispit
1.5
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Polaganje ispita: kontinuiranim praćenjem rada tijekom nastave ili u ispitnim rokovima polaganjem pismenog i usmenog dijela. Na početku kolegija studenti će biti upoznati s detaljno razrađenim pravilima za oba načina polaganja.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
T. Bradić, R. Roki et. al., Matematika za tehnološke fakultete, Element, Zagreb (više izdanja)
47
B.P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb (više izdanja)
5
I. Slapničar, Matematika 1, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Sveučilište u Splitu, Split, 2002. (http://lavica.fesb.hr/mat1)
0
Dopunska literatura
S. Kurepa, Matematička analiza I i II dio, Školska knjiga, Zagreb, 1997. L. Krnić, Z. Šikić, Račun diferencijalni i integralni, I dio, Školska knjiga, Zagreb, 1992. Hughes-Hallett, Gleason et al., Calculus, John Wiley and Sons, Inc., New York, 2000.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj, (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave, (3) Nastavničkoj razini.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Fizika I
NAZIV PREDMETA
Fizika I
Kod
KTA102
Godina studija
1.
Nositelj/i predmeta
Izv. prof. dr. sc. Magdy Lučić Lavčević
Bodovna vrijednost (ECTS)
8.0
Suradnici
Matko Maleš Lucija Matković
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
45
30
0
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Usvajanje temeljnih fizikalnih znanja i načela iz područja mehanike. Formiranje pravilnog pogleda na tumačenje fizikalnih pojava i njihovu primjenu. Razvijanje načina razmišljanja potrebnog za daljnji studij.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisane ili položene Vježbe iz fizike I
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Nakon usvajanja gradiva od studenta se očekuje da zna: - fizikalne veličine, mjerne jedinice i dimenzionalnu analizu; - značajke egzaktnog pristupa pojavama u makrosvijetu i mikrosvijetu; - načela klasične opće mehanike; - temeljna načela posebne mehanike (mehanike titranja, valova i fluida); - koristiti infinitezimalni račun u sadržajima mehanike; - primijeniti zakone mehanike u konkretnim fizikalnim primjerima; - primijeniti usvojeno znanje na rješavanje problemskih zadataka; - primijeniti usvojena znanja u struci.
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. tjedan: Prostor, vrijeme, tvar. Fizikalne veličine, zakoni fizike. Geometrija ravnine i prostora, upotreba vektorske algebre, diferencijalnog i integralnog računa. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. 2. tjedan: Kinematika čestice (materijalne točke). Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. 3. tjedan: Dinamika čestice. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. 4. tjedan: Rad i energija. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. 5. tjedan: Konzervativne i nekonzervativne sile. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. Provjera znanja (I. kolokvij iz teorijske i seminarske građe). 6. tjedan: Zakon očuvanja energije. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. 7. tjedan: Sustavi čestica. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. 8. tjedan: Srazovi. Zakoni očuvanja. 9. tjedan: Mehanika krutog tijela. Zakoni očuvanja. 10. tjedan: Ravnoteža. Ograničenja aproksimacije krutog tijela i teorija elastičnosti. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. Provjera znanja (I. kolokvij iz teorijske i seminarske građe). 11. tjedan: Titranja i valovi 12. tjedan: Fizika mnoštva čestica: plin, tekućina i čvrste tvari. Unutarnja energija, toplina i toplinski nered. Prijenosne pojave. Pojave na granici faza. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. 13. tjedan: Mehanika fluida - statika: Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. 14. tjedan: Mehanika fluida - dinamika. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. 15. tjedan: Elastični valovi. Zvuk. Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. Provjera znanja (III. kolokvij iz teorijske i seminarske građe).
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
1.0
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Priprema za kolokvij iz vježbi
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
2.4
Usmeni ispit
2.3
Pismeni ispit
2.3
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Tijekom semestra cjelokupni ispit može se položiti preko tri kolokvija iz seminarske i teorijske građe. U ispitnim rokovima se polaže ispit iz seminarske i teorijske građe (teorijska građa polaže se nakon položene seminarske). Ocjene: 55-64% - dovoljan; 65-79% - dobar; 80-89% - vrlo dobar; 90-100% - izvrstan.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
N. Cindro, Fizika I, Školska knjiga, Zagreb, 1985
10
E. Babić, R. Krsnik, M. Očko, Zbirka riješenih zadataka iz fizike, Školska knjiga Zagreb, Zagreb, 199.
3
Dopunska literatura
D. Halliday, R. Resnick, J. Walker, Fundamentals of Physics, John Wiley & Sons, New York, 1993; Janko Herak, Osnove kemijske fizike, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2001. V. Lopac, P. Kulišić, M. Pavičić, Zbirka zadataka iz fizike, FGZ Zagreb, 1983.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Vježbe iz fizike I
NAZIV PREDMETA
Vježbe iz fizike I
Kod
KTA103
Godina studija
1.
Nositelj/i predmeta
Izv. prof. dr. sc. Magdy Lučić Lavčević
Bodovna vrijednost (ECTS)
1.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
0
0
15
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Sastavni i neodvojivi dio svih fizikalnih istraživanja je eksperiment. Cilj predmeta je približiti studentima različite eksperimentalne tehnike i metode mjerenja fizikalnih veličina iz područja mehanike. Ujedno, cilj je omogućiti i razvijanje sposobnosti za vještine izvođenja eksperimenta, prikupljanje i obradu podataka te savladavanje različitih numeričkih problema, koji su povezani s mjerenjima i ispitivanjima fizikalnih veličina.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Fizika I
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Usvajanje znanja i vještina nužnih za izvođenje eksperimenata, koji se temelje na zadanim fizikalnim zakonima - Poznavanje različitih metoda i tehnika mjerenja - Ovladavanje računom pogrešaka dobivenih pri mjerenju - Ovladavanje procjenom pogrešaka pri mjerenjima - Ovladavanje vještinom grafičke obrade mjernih podataka i pisanja izvješća o eksperimentu i rezultatima mjerenja.
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Mjerenje duljine, mase i gustoće. (3 sata) - Numerička i grafička obrada mjernih podataka. (2 sata) - Mjerenje karakterističnih veličina: zakoni sila (trenje, Hooke-ov zakon) / zakoni očuvanja (energije, količine gibanja) (3 sata) - Mjerenje karakterističnih veličina: rotacija (moment tromosti, moment sile) (2 sata) - Titranja (elastična opruga, matematičko, fizikalno i torzijsko njihalo) (2 sata) - Mjerenje karakterističnih veličina: hidrostatika (Arhimedov zakon, napetost površine) (3 sata)
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
0.3
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Priprema za kolokvij iz vježbi
0.3
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
0.4
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
D. Krpan Lisica, Praktikum iz fizike - I. dio, 2010, sveučilišni priručnik
1
Dopunska literatura
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Opća kemija
NAZIV PREDMETA
Opća kemija
Kod
KTA104
Godina studija
1.
Nositelj/i predmeta
Prof. dr. sc. Slobodan Brinić Prof. dr. sc. Zoran Grubač
Bodovna vrijednost (ECTS)
7.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
45
30
0
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Upoznavanje studenata s temeljnim kemijskim zakonitostima i principima, te osposobljavanje studenata za praćenja gradiva kemijskih predmeta koji slijede nakon Opće kemije. Razviti kod studenata sposobnost kritičkog razmišljanja o eksperimentima provedenim u laboratoriju i uključenosti kemije u svakodnevni život.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisane ili položene Vježbe iz opće kemije, uvjet za izlazak na ispit su položene Vježbe iz Opće kemije
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će nakon završetka kolegija moći: 1) razumjeti prirodu i karakteristike tvari, razlikovati elementarne tvari od spojeva, razlikovati homogene od heterogenih smjesa, te pretpostaviti postupke kojima bi ih mogli razdvojiti na čiste tvari. 2) s razumijevanjem pristupiti rješavanju problema u bilanci tvari pri kemijskim promjenama 3) razumjeti građu atoma i postojeće modele kemijskih veza na takav način da mogu predvidjeti određena svojstva i reaktivnost kemijskih elemenata i njihovih ionskih i kovalentnih spojeva 4) razlučiti prirodu pojedinih kemijskih reakcija. 5) usvojiti pojam pH, te pretpostaviti smjer odvijanja određenih kemijskih reakcija na osnovu znanja o kemijskoj kinetici i ravnoteži. 6) samostalno i sigurno izvoditi jednostavne kemijske eksperimente
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Predavanja: 1. Uvod - Prirodne znanosti i kemija. Mjerne jedinice i mjerenje. Klasifikacija materije. Čiste tvari. Rastavljanje tvari na čiste tvari. Svojstva čistih tvari. Vrste čistih tvari, atom i kemijski element. 2. Svojstva čistih tvari, fizička i kemijska svojstva. Atom i kemijski element. Kemijski simboli elemenata. Zakoni kemijskog spajanja po masi i volumenu. Atomska teorija od ranih ideja do Johna Daltona. Avogadrova hipoteza. 3. Otkriće strukture atoma. Otkriće rendgenskih zraka i radioaktivnosti. Rutherfordov model atoma. Rendgenske zrake i struktura kristala. Braggova jednadžba. Izotopi i struktura atomske jezgre. 4. Struktura čistih tvari. Atomska struktura čistih tvari. Tipovi kristalnih sustava i karakteristike kristala. Kubični kristalni sustav. Molekulska struktura čistih tvari. Priroda plina. Priroda tekućine. Pojam temperature. Kinetička teorija plinova. 5. Plinski zakoni i jednadžba stanja idealnog plina. Realni plinovi. Relativna atomske i molekulske mase. Metode određivanja relativnih atomskih (Dulong-Petitova metoda, difrakcija rendgenskih zraka, spektrograf masa) i molekulskih masa (iz gustoće plina, metodom Victora Mayera, Hoffmanova metoda). Periodni sustav elemenata i periodni zakon. 6. Elektronska struktura atoma - Bohrov model atoma, kvantni brojevi. Kvantna teorija i elektronska struktura atoma. Atomske orbitale. 7. Periodična klasifikacija elemenata i periodni sustav. Periodične promjene fizikalnih osobina. Atomski radijus. Energija ionizacije. Elektronski afinitet. Elektronegativnost. 8. Kemijska veza i struktura molekula - Elektronska teorija valencije, ionski i kovalentni spojevi. Elektronegativnost i stupanj oksidacije. Pisanje Lewisovih struktura i pravilo okteta. Formalni naboji. Izuzeci od pravila okteta. VSEPR model i geometrija molekule. 9. Karakteristike veze. Teorija valentne veze i teorija molekulskih orbitala.. 10. Međumolekularne sile. Dipolni moment, Van der Waalsove i Londonove sile, vodikova veza. 11. Struktura i osobine tekućina i krutina . Fizikalne osobine otopina. Vrste otopina. Izražavanje koncentracije. 12. Otopine tekućina u tekućinama. Otopine krutina u tekućinama. Otopine plinova u tekućinama. Utjecaj temperature na topljivost. Utjecaj tlaka na topljivost plinova. Koligativne osobine otopina neelektrolita i koligativne osobine otopina elektrolita. 13. Kemijske reakcije - vrste kemijskih reakcija, redoks reakcije, reakcije kompleksa (protolitičke reakcije i reakcije taloženja i otapanja), složene reakcije. 14. Kemijska kinetika, brzina reakcije, mehanizam reakcije, energija aktivacije. Kemijska ravnoteža - Pojam ravnoteže, kemijska ravnoteža i konstanta kemijske ravnoteže. Faktori koji utječu na kemijsku ravnotežu. 15. Ravnoteže u homogenim i heterogenim sustavima. Ravnoteže u otopinama elektrolita - ravnoteže u otopinama kiselina i baza, ravnoteže u otopinama kompleksa, ravnoteže između otopine i neotopljenog kristala, redoks ravnoteže Seminari: 1. Stupanj oksidacije: Definicija, pravila za određivanje stupnja oksidacije atoma, iona, molekula. Primjeri i uvježbavanje. 2. Nomenklatura anorganske kemije. Nazivi monoatomnih kationa. Nazivi monoatomnih aniona. Nazivi poliatomnih kationa. Nazivi poliatomnih aniona. Nazivi liganada. Nazivi kompleksniih iona. Nazivi oksokiselina i njihovih soli. 3. Uvježbavanje naziva anorganskih spojeva. 4. Uravnotežavanje kemijskih jednadžbi. Redoks jednadžbe 5. Uvježbavanje pisanja redoks jednadžbi. 6. Stehiometrija: Kvalitativni i kvantitativni odnosi kod kemijskih reakcija. Molna metoda. 7. Stehiometrija: Kvantitativni odnosi. Iskorištenje kod kemijskih reakcija i procesa: mjerodavni reaktant, reaktant u suvišku, teorijska količina reaktanta, teorijska količina produkta, iskorištenje, gubitci. 8. Stehiometrija: Volumen i masa u kemijskim reakcijama. 9. Elektronska konfiguracija atoma i iona 10. Lewisove strukturne formule 11. Elektronske strukturne formule 12. Kemijska ravnoteža u homogenim i heterogenim sustavima 13. Kemijska ravnoteža u otopinama elektrolita.
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
80% prisutnosti nastavi i odrađene sve laboratorijske vježbe.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
3.0
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
1.0
Usmeni ispit
2.0
Pismeni ispit
1.0
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Sve vježbe moraju biti kolokvirane i odrađene. Student koji dobije potpis iz kolegija Opća kemija može pristupiti polaganju ispita. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela ispita. Da bi student pristupio usmenom dijelu ispita prethodno mora položiti pismeni dio ispita. Pismeni dio ispita traje 2 sata. Pismeni dio ispita ocjenjuje se na slijedeći način: Točno riješeno više od 55% - dovoljan Točno riješeno više od 70 % - dobar Točno riješeno više od 80 % - vrlo dobar Točno riješeno više od 90 % - izvrstan Nakon pismenog ispita na oglasnoj ploči Zavoda biti će oglašeni rezultati ispita, vrijeme kada studenti koji nisu položili pismeni dio ispita mogu pogledati zadaće, te raspored polaganja usmenog ispita za studente koji su stekli to pravo. Cjeloviti ispit ili njegov dio moguće je polagati putem tri parcijalna testa tijekom semestra. Testovi obuhvaćaju gradivo izneseno na predavanjima, seminarima i vježbama. Pismeni testovi se ocjenjuju na slijedeći način: Točno riješeno više od 55% - oslobođen pismenog ispita Točno riješeno od 60 % - oslobođen pismenog i usmenog - dovoljan Točno riješeno od 70 % - oslobođen pismenog i usmenog - dobar Točno riješeno od 80 % - oslobođen pismenog i usmenog - vrlo dobar Točno riješeno od 90 % - oslobođen pismenog i usmenog – izvrstan Potrebno je položiti sve testove da bi se položio ispit. Student koji nije zadovoljio na nekom od testova taj dio gradiva polaže pismeno i usmeno.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
Filipović, I., Lipanović, S., Opća i anorganska kemija I dio, Školska knjiga, Zagreb, 1995
10
Brinić, Slobodan. Recenzirana predavanja iz odabranih poglavlja Opće kemije, veljača 2012. KTF-Split. 30.1.2014.
0
http://www.ktf-split.hr/
Grubač Z.: Recenzirana predavanja iz odabranih poglavlja Opće kemije, veljača 2012. KTF-Split. 30.1.2014.
0
http://www.ktf-split.hr/
Sikirica, M., Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb
0
Vježbe iz Opće kemije (interna skripta), Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2013.
0
http://www.ktf-split.hr/
Dopunska literatura
Darrell D. Ebbing and Steven D. Gammon, General Chemistry, 9th edition, Houghton Mifflin Company, Boston, 2009. Raymond Chang, Chemistry, 10th edition, McGraw-Hill, New York, 2010.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
informacije iz razgovora, primjedbi i konzultacija s polaznicima tijekom održavanja nastave - studentska anketa
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Matematika II
NAZIV PREDMETA
Matematika II
Kod
KTA106
Godina studija
1.
Nositelj/i predmeta
Mr. sc. Branka Gotovac
Bodovna vrijednost (ECTS)
6.0
Suradnici
Lucija Ružman
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
45
30
0
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Upoznati studente s osnovnim elementima integralnog računa, diferencijalnog računa više varijabli te s osnovama diferencijalnih jednadžbi.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna: - tehnike integriranja (supstitucija i parcijalna integracija) - primijeniti integralni račun na različite probleme u geometriji - riješiti diferencijalne jednadžbe 1. reda (separacija varijabli, homogena diferencijalna jednadžba, linearna diferencijalna jednadžba, egzaktna diferencijalna jednadžba) - riješiti nehomogene linearne diferencijalne jednadžbe 2. reda s konstantnim koeficijentima
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Neodređeni integral - Metoda supstitucije. Parcijalna integracija - Integriranje racionalnih funkcija. Integriranje nekih trigonometrijskih funkcija. Integriranje nekih iracionalnih funkcija - Određeni integral - Nepravi integral - Primjene određenog integrala - Funkcije više varijabli. Limes i neprekidnost - Parcijalne derivacije. Totalni diferencijal - Tangencijalna ravnina i normala. Ekstremne vrijednosti - Dvostruki integral - Primjene dvostrukog integrala - Obične diferencijalne jednadžbe - Diferencijalne jednadžbe 1. reda - Diferencijalne jednadžbe 2. reda - Pregled gradiva. Ponavljanje.
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
2.3
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
1.5
Usmeni ispit
1.1
Pismeni ispit
1.1
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Polaganje ispita: kontinuiranim praćenjem rada tijekom nastave ili u ispitnim rokovima polaganjem pismenog i usmenog dijela. Na početku kolegija studenti će biti upoznati s detaljno razrađenim pravilima za oba načina polaganja.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
T. Bradić, R. Roki et. al., Matematika za tehnološke fakultete, Element, Zagreb (više izdanja)
47
B.P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb (više izdanja)
5
I. Slapničar, Matematika 2, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, Split, 2008.
0
http://lavica.fesb.hr/mat2
Dopunska literatura
S. Kurepa, Matematička analiza I i II dio, Školska knjiga, Zagreb, 1997. Hughes-Hallett, Gleason et al., Calculus, John Wiley and Sons, Inc., New York, 2000. McCallum, Hughes-Hallett, Gleason et al., Multivariable Calculus, John Wiley and Sons, Inc., New York, 2002.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj, (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave, (3) Nastavničkoj razini.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Primjena računala
NAZIV PREDMETA
Primjena računala
Kod
KTA113
Godina studija
1.
Nositelj/i predmeta
Prof. dr. sc. Dražan Jozić
Bodovna vrijednost (ECTS)
4.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
30
0
15
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Stjecanje osnovnih znanja o računalima i računalnim sustavima. Znanja o korištenju internetskih sadržaja i zaštita računala od zloćudnih programa. Stjecanje osnovnih vještina upravljanja sadržajima (mapama i datotekama) na PC računalima korištenjem Windows operativnog sustava. Stjecanje osnovnih vještina korištenja programa ponuđenih u MS Office programskom.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Nakon uspješno položenog kolegija student će moći: 1. Upravljati sadržajima na računalu (mapama i datotekama) 2. Upotrijebiti MS Word za uređivanje datoteka prema propisanim zahtjevima (definiranje oblika i izgleda stranice, umetanje slika, gotovih elemenata, tablica, grafova...) 3. Upotrijebiti MS Excel za analizu, proračun, sortiranje, grafičko prikazivanje i formatiranje tablica. 4. Upotrijebiti MS PowerPoint za izradu prezentacija 5. Podesiti i koristiti MS Outlook za uređivanje i slanje elektroničke pošte 6. Pronaći pouzdane izvore informacija na Internetu
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. tjedan: Općenito o kolegiju i načinu polaganja ispita, Uvod u primjenu računala, Informatička djelatnost, Informacijske tehnologije, Informatizacija, Računarstvo, Primjena računala u kemiji i kemijskom inženjerstvu 2. tjedan: Sklopovlje (PC računala), Von Neumann-ov model računala, Sklopovlje računala, Vrste računala, Osnovni pojmovi u računalnoj tehnici i informatici, Osnovni dijelovi (komponente) PC računala, Središnja procesorska jedinica (CPU), Računalne memorije, Matične ploče i konektori, Ulazno izlazni uređaji 3. tjedan: Operacijski sustavi i aplikacije, BIOS (Basic Input/Output system), Priprema diskova i pogona za instalaciju OS, Datotečni sustav FAT, Datotečni sustav NTFS, Računalni programi, Sistemski programi, Aplikacijski programi, Operativni sustavi 4. tjedan: Osnove MSDOS, GUI (Graphical user interface), Svojstva grafičkog sučelja, Povijest MS Windows OS, Primjer Instalacije operativnog sustava (Windows OS), Prilagodba korisničkog sučelja, Biblioteke, Prilagodba postavki računala, Vatrozid, Windows defender, Ažuriranje Windows, Akcijski centar, Komercijalni antivirusni programi. Vježbe: Osnove korištenja računala i operacijskog sustava. Upravljanje mapama i datotekama. 5. tjedan: Sigurnosno kopiranje i vraćanje sustava, Upravljačka ploča, prilagodba postavki računala, Upravitelj uređaja, Korisnički računi, Centar za mrežu i zajednička korištenja, Otklanjanje poteškoća, Personalizacija, BitLocker šifriranje pogona, Regija i jezik, Programi i značajke, Instalacija i deinstalacija programa, Zaslon, Uređaji i pisači, Zadani programi, Pomoć i podrška, Pomagala i alati sustava, Prečaci u Window OS, Promjena jezičnog paketa Windows OS 6. tjedan: Zloćudni programi (Malware), Računalni virusi, Računalni crvi, Trojanski konji, Logičke bombe, Špijunski programi, Oglašivački programi (Adware), INTERNET, Povijest interneta, TCP/IP protokol 7. tjedan: Prvi kolokvij 8. tjedan: Internet, Računalna mreža i klasifikacija mreža, Internet protokoli: http, https i ftp, Web preglednici, Internetski pretraživači, Autorska prava i zakon 9. tjedan: MS Office, MS Word, Pokretanje MS Word-s, Izgled prozora MS Word-a, Statusna traka, Kartice i alati, Kopiranje i lijepljenje podataka, Posebni znakovi, Stilovi, Tabulatori, Odlomci, Izrada novog dokumenta, Kopiranje teksta, Unos zaglavlja i podnožja, Unos brojeva stranica. Vježbe: MS Word: Unos teksta i oblikovanje. Oblikovanje odlomka. Liste nabrajanja. Rad s dokumentima. Oblikovanje dokumenata. 10. tjedan: Unos formula i jednadžbi, Primjena gotovih stilskih oznaka, Unos tablica i oblikovanje, Unos slike u dokument, Unos bibliografskih podataka, Unos Prijeloma stranice i Prijeloma sekcije (definiranje različitih poglavlja dokumenta), Prikaz sadržaja u dokumentu. Vježbe: MS Word: Unos slika, tablica i gotovih elemenata u dokument. Oblikovanje zaglavlja, podnožja dokumenta. Unos referenci i fusnoti u dokument. 11. tjedan: MS Excel, Pokretanje MS Excel-a, Izgled prozora MS Excela, Alatna traka za brzi pristup, Statusna traka, Kartice i alati, Vrpca formula, Uređivanje podataka unutar radnog lista, Grafički prikaz podataka, Unos niza podataka u tablice, Dodavanje trenda podataka, Sortiranje podataka. Vježbe: MS Excel: Rad s tablicama. Unos podatka u tablice i njihovo oblikovanje. Unos niza podatka. Unos podataka iz datoteka. Prikaz podataka grafički. 12 tjedan: Uvjetno oblikovanje podataka, Izrada i brisanje jednadžbi, Adrese ćelija (relativne, apsolutne, mješovite), Vrste funkcija, Logički operatori, Logičke funkcije, Primjeri primjene funkcija (IF, AND, OR, COUNTIF..), MS PowerPoint, Pokretanje MS PowerPoint, Izgled prozora, Kartice i alati, Izrada prezentacije, Dodavanje teme, Uređivanje teme, Umetanje objekta (slika, tablica, veze, medijski sadržaja...). Vježbe: MS Excel: Obrada podatka, Računanje sa tablicama, Unos i sintakse za izradu matematičkih jednadžbi. Prikaz trenda na krivulji. 13. tjedan: MS OUTLOOK, Pokretanje MS Outlook-a, Izgled prozora, Kartice i alati, Izrada korisničkog računa, Izrada novog e-maila. Vježbe: MS Power Point: Izrada prezentacija. Odabir dizajna i redizajn postojećeg predloška. 14. tjedan: Baze podataka, Što su to baze podataka?, Polja u bazama podataka, Kako nastaju baze podataka?, Centar za online baze podataka, Bibliografske baze podataka, Citatne baze podataka, Baze podataka s cjelovitim tekstom, Sciencedirect baza podataka, Scopus baza podataka, Pretraživanje baza podataka, Bibliografija 15. tjedan: Ponavljanje. Provjera znanja (III. kolokvij)
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Nazočnost na predavanjima u iznosu od 70% do 100%, a na vježbama od 100% ukupne satnice.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
0.5
Istraživanje
Praktični rad
1.0
Eksperimentalni rad
Referat
Priprema za eksperimentalni ra
Esej
Seminarski rad
Samostalni rad
0.6
Kolokviji
0.5
Usmeni ispit
Praktični dio ispita
0.8
Pismeni ispit
0.6
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Pismeni ispit može se položiti preko dva kolokvija tijekom semestra. Minimum za uspješno položen kolokvij je granica od 60% riješenog testa. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s udjelom od 15%. Prisutnost na predavanjima od 70 do 100% predstavlja udio od 5% ocjene dok je provedba Laboratorijskih vježbi od 100% čini udio od 15% ocjene. Praktični dio ispita čini udio od 50% ocjene. U ispitnim rokovima polaže se pismeni i praktični dio ispita. Minimum za prolaznost je 60% riješenog testa. Svaki prethodno položen kolokvij (prethodna aktivnost) vrijedi samo u ljetnom ispitnom roku s udjelom od 20% u ocjeni. Pismeni ispit učestvuje s udjelom od 20 (dva položena kolokvija) i 20% ocjene (jedan položen kolokvij), a praktični dio ispita učestvuje s udjelom od 40% ocjene. Za studente koji polažu ispit u redovitim ispitnim rokovima samo preko pismenog i praktičnog dijela ispita granica prolaznosti za pismeni dio testa je 60 % riješenog testa. Pismeni ispit učestvuje s udjelom od 30% ocjene dok usmeni dio učestvuje s udjelom od 50% ocjene. Ocjene: 60%-71% - dovoljan, 72%-81% - dobar,82%-91% -vrlo dobar, 92%-100% - izvrstan.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Odabrani članci iz časopisa po preporuci predmetnog nastavnika
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
1. praćenje sugestija i reakcija studenata tijekom semestra 2. studentska anketa
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Vježbe iz opće kemije
NAZIV PREDMETA
Vježbe iz opće kemije
Kod
KTG101
Godina studija
1.
Nositelj/i predmeta
Prof. dr. sc. Slobodan Brinić Prof. dr. sc. Zoran Grubač
Bodovna vrijednost (ECTS)
2.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
0
0
45
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Vježbanje, provjera i utvrđivanje znanja s predavanja. Upoznavanje s metodikom eksperimentalnog rada i stjecanje vještina potrebnih za samostalni rad u laboratoriju.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Opća kemija
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će nakon završetka kolegija moći: 1. praktično provjeriti teorijske pretpostavke 2. steći samostalnost u izvođenju eksperimenata 3. osmisliti jednostavne eksperimente za ilustraciju kemijskih osobina tvari 4. aktivno istraživati načine na koje ta disciplina ima posljedično djelovanje na vanjski svijet.
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Vježba 1. Osnovna pravila laboratorijskog rada, Mjere opreza i zaštite u laboratoriju, Osnovni laboratorijski pribor. Pranje, čišćenje i sušenje laboratorijskog posuđa. Osnovne laboratorijske operacije. kemikalije i postupanje s njima. Rastavljanje tvari na čiste tvari. Rastavljanje heterogenih smjesa Rastavljanje homogenih smjesa Vježba 2. Rastavljanje tvari na čiste tvari, Rastavljanje heterogenih tvari, Sedimentiranje, dekantiranje, centrifugiranje, Filtriranje na obično složeni filter papir, Filtriranje na naborani filter papir, Filtriranje na filtar-papiru u Büchnerovom lijevku, Destilacija i frakcijska destilacija, Sublimacija joda. Ekstrakcija joda iz vodene otopine Vježba 3. Fizičke i kemijske promjene, Zakon o održanju težine, Gay-Lussacov zakon spojenih volumena, Vježba s modelima jediničnih ćelija, Određivanje relativne atomske mase cinka Zn, Određivanje empirijske formule bakrova klorida. Vježba 4. Plinski zakoni: Određivanje molarnog volumena kisika, Boyle-Mariotteov zakon, Charles-Gay Lussacov zakon, Ovisnost tlaka o temperaturi kod plinova. Vježba 5. Otopine i njihova svojstva. Načini izražavanja koncentracija. Priprema otopine zadane koncentracije. Otopine kapljevina u kapljevinama. Otopine plinova u kapljevinama. Ovisnost topljivosti o prirodi (strukturi) tvari. Ovisnost topljivosti o temperaturi. Otapanje kapljevina u kapljevinama. Otapanje plinova u kapljevinama. Henryjev zakon. Ilustracija elektrolitske disocijacije. Ilustracija putovanja iona prema elektrodama. Električna vodljivost otopina. Redoks-reakcija sumpora i kisika. Redoks reakcija razrijeđene dušične kiseline i otopine željezova(II) sulfata. Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa. Reakcija supstitucije liganada. Protolitička reakcija (kiselinsko-bazna titracija). Vježba 6. Kemijska kinetika, Utjecaj koncentracije reaktanata na brzinu kemijske reakcije. Utjecaj temperature na brzinu kemijske reakcije. Utjecaj katalizatora na brzinu kemijske reakcije. Ravnoteže u otopinama elektrolita. Pomicanje kemijske ravnoteže. Određivanje konstante disocijacije kiselina, Ka. Određivanje pH: Približno određivanje vrijednosti pH pomoću indikatora, Određivanje vrijednosti pH pomoću Vernierovog pH senzora. Elektroliza - Određivanje Faradayeve konstante. Elektromotorna sila galvanskog članka - Daniellov članak. Vježba 7. Protolitička reakcija i krivulja titracije dobivena uz pomoć računala Određivanje konstante disocijacije kiselina, Ka. Hidroliza. Puferi. Vježba 8. Vakuumska destilacija. Određivanje molarne mase lako isparljive tekućine. Određivanje molarne mase metodom sniženja ledišta.
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Odrađene sve laboratorijske vježbe.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
2.0
Referat
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Prije pristupanja laboratorijskim vježbama, znanje studenata iz građe dotične vježbe biti će provjereno putem kolokvija.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
Vježbe iz Opće kemije (interna skripta), Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2013.
10
http://www.ktf-split.hr/
Dopunska literatura
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
informacije iz razgovora, primjedbi i konzultacija s polaznicima tijekom održavanja nastave - studentska anketa
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Fizika II
NAZIV PREDMETA
Fizika II
Kod
KTG102
Godina studija
1.
Nositelj/i predmeta
Izv. prof. dr. sc. Magdy Lučić Lavčević
Bodovna vrijednost (ECTS)
6.0
Suradnici
Lucija Matković
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
45
15
0
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Usvajanje fizikalnih znanja i načela iz područja elektromagnetizma, optike i kvantne fizike. Formiranje pravilnog pogleda na tumačenje fizikalnih pojava i njihovu primjenu. Razvijanje načina razmišljanja potrebnog za daljnji studij.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisane ili položene Vježbe iz fizike II
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Nakon nastavnog procesa od studenta se očekuje da: - usvoji načela elektromagnetizma, - usvoji načela geometrijske i fizikalne optike, - usvoji temeljna načela kvantne fizike, - primjeni usvojeno znanje u konkretnim fizikalnim primjerima, - primjeni usvojeno znanje na rješavanje problemskih zadataka, - prepozna primjenu fizikalnih znanja u svakodnevici, - primijeni usvojena znanja u struci.
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
0.9
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Priprema za kolokvij iz vježbi
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
1.7
Usmeni ispit
1.7
Pismeni ispit
1.7
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Tijekom semestra cjelokupni ispit može se položiti preko tri kolokvija iz seminarske i teorijske građe. U ispitnim rokovima se polaže ispit iz seminarske i teorijske građe (teorijska građa polaže se nakon položene seminarske). Ocjene: 55-64% - dovoljan; 65-79% - dobar; 80-89% - vrlo dobar; 90-100% - izvrstan.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
N. Cindro, Fizika II, Školska knjiga, Zagreb, 1985.
10
E. Babić, R. Krsnik, M. Očko, Zbirka riješenih zadataka iz fizike, Školska knjiga, Zagreb, Zagreb, 1990.
3
Dopunska literatura
D. Halliday, R. Resnick, Fundamentals of Physics, John Wiley, New York 2003. Janko Herak, Osnove kemijske fizike, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2001. V. Lopac, P. Kulišić, M. Pavičić, Zbirka zadataka iz fizike, FGZ Zagreb, 1983.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Vježbe iz fizike II
NAZIV PREDMETA
Vježbe iz fizike II
Kod
KTG103
Godina studija
1.
Nositelj/i predmeta
Izv. prof. dr. sc. Magdy Lučić Lavčević
Bodovna vrijednost (ECTS)
2.0
Suradnici
Dr. sc. Mirko Marušić Lucija Matković
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
0
0
30
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Sastavni i neodvojivi dio svih fizikalnih istraživanja je eksperiment. Cilj predmeta je da se studentima približe različite eksperimentalne tehnike i metode mjerenja fizikalnih veličina iz područja elektromagnetizma i optike. Ujedno,cilj predmeta je i omogući razvijanje sposobnosti za vještine izvođenja eksperimenta, prikupljanje podataka i savladavanje različitih numeričkih problema, koji su povezani s mjerenjima i ispitivanjima ovih veličina.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Fizika II
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Usvajanje znanja i vještina nužnih za izvođenje eksperimenata temeljenih na zakonima elektromagnetizma i optike - Poznavanje različitih metoda i tehnika mjerenja - Ovladavanje računom pogrešaka dobivenih pri mjerenju - Ovladavanje procjenom pogrešaka pri mjerenjima - Ovladavanje vještinom grafičke obrade mjernih podataka i pisanja izvješća o eksperimentu i rezultatima mjerenja.
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Strujni krugovi: elementi i instrumenti. (4 sata) Istosmjerna struja; Otpor i otpornici. (4 sata) Izmjenična struja; Kapacitet i kondenzatori. (3 sata) Izmjenična struja; Induktivitet i induktori. (3 sata) RLC strujni krugovi, rezonancija. (2 sata) Mjerenje karakterističnih veličina : zakoni geometrijske optike. (3 sata) Mjerenje karakterističnih veličina: zakoni fizikalne optike. (3 sata) Optički instrumenti. (4 sata) Spektroskopija / Kvantnost. (4 sata)
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
0.6
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Priprema za kolokvij iz vježbi
0.6
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
0.8
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
M. Lučić Lavčević, Praktikum iz fizike II. dio, 2012, interna skripta
0
web portal KTF-a
Dopunska literatura
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Anorganska kemija I
NAZIV PREDMETA
Anorganska kemija I
Kod
KTG104
Godina studija
1.
Nositelj/i predmeta
Prof. dr. sc. Zoran Grubač Prof. dr. sc. Slobodan Brinić
Bodovna vrijednost (ECTS)
4.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
30
15
0
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Upoznati studente s kemijskom reaktivnošću elemenata duž periodnog sustava, svojstvima i sastavom uobičajenih kemijskih tvari. Razviti kod studenata sposobnost uočavanja sličnosti i razlika između anorganskih spojeva, te razumijevanje promjena anorganske tvari u različitim fizikalnim i kemijskim uvjetima.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisane ili položene Vježbe iz anorganske kemije I, uvjet za izlazak na ispit su položene Vježbe iz Anorganske kemije I.
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će nakon završetka kolegija 1) poznavati osnovne osobine i načine dobivanja kemijskih elemenata glavnih skupina 3) moći raspoznati vrstu i osobine spojeva kemijski elementi glavnih skupina 3) moći raspoznati vrstu i osobine spojeva prijelaznih metala 4) moći klasificirati spojeve na osnovu njihovih osobina 5) predvidjeti kisela, bazična i amfoterna svojstva soli 6) poznavati najčešće kristalne strukture soli 7) predvidjeti moguće reakcijske mehanizme i ishode kemijskih reakcija 8) znati samostalno i sigurno izvoditi jednostavne kemijske reakcije
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Predavanja: 1. Vodik položaj u PSE, osobine i dobivanje vodika, spojevi vodika pozitivnog stupnja oksidacije i hidridi 2. Plemeniti plinovi, osobine skupine, dobivanje i upotreba, spojevi ksenona 3. Uvod u halogene elemente, osobine skupine i pregled elemenata po stupnju oksidacije 4. Fluor, osobine i dobivanje, razlike između fluora i ostalih članova skupine, spojevi flora. Klor osobine i dobivanje, spojevi klora. Brom, Jod, osobine, dobivanje i spojevi 5. Uvod u halkogene elemente, osobine skupine i pregled elemenata po stupnju oksidacije 6. Kisik, osobine i dobivanje, spojevi kisika, vrste oksida, voda 7. Sumpor, osobine i dobivanje, oksidi i kiseline sumpora, spojevi sumpora, osobine selenija i telurija, 8. Skupina dušika, osobine skupine, pregled elemenata po stupnju oksidacije, 9. Dušik, osobine i dobivanje, amonijak, dušična kiselina i ostali spojevi dušika, fiksiranje dušika 10. Fosfor, osobine i dobijanje, oksidi i kiseline fosfora, arsen, antimon, bizmut 11. Skupina ugljika, osobine skupine, pregled elemenata po stupnju oksidacije, 12. Ugljik, alotropske modifikacije, osobine i dobivanje ugljika, oksidi ugljika, karbidi, hidrogenkarbonati i karbonati 13. Spojevi silicija, germanija, kositra, iolova, poluvodičke osobine silicija i germanija, metalna svojstva kositra i olova 14. Skupina bora, osobine skupine, pregled elemenata po stupnju oksidacije, borani, borna kiselina. Dobivanje i osobine aluminija, spojevi aluminija galija, indija, talija 15. Alkalijski i zemnoalkalijski metali Seminari: 1. Uravnoteživanje kemijskih reakcija, pisanje i uravnoteživanje redoks reakcija u jednoj crti 2. Reakcije karakteristične za vodik, reakcije kojima se dobiva vodik,redukcijsko djelovanje vodika 3. Reakcije karakteristične za halogene elemente, reakcije dobivanja klora, reakcije, disproporcioniranja klora u lužnatim otopinama, oksidacijsko djelovanje halogena i njihovih spojeva 4. Reakcije karakteristične za halkogene elemente, reakcije dobivanja kisika i ozona, oksidacijsko djelovanje kisika, reakcije dobivanja sumpora, reakcije kojima prevodimo elementarni sumpor do sumporne kiseline, oksidacijsko djelovanje sumporne kiseline, dehidracijsko djelovanje sumporne kiseline 5. Reakcije karakteristične za elemente skupine dušika, reakcije dobivanja dušika, reakcije oksidacije od amonijaka do dušične kiseline, oksidacijsko djelovanje dušične kiseline 6. reakcije oksidacije od fosfora do fosforaste i fosforne kiseline 7. Reakcije karakteristične za elemente skupine ugljika, dobivanje ugljikovih oksida 8. redukcijsko djelovanje CO, Vezivanje CO2 iz zraka, taloženje karbonata, hidroliza kationa 9. Reakcije karakteristične za elemente skupine bora, reakcije dobivanja borne kiseline, otapanje boraksa u vodi, kiselo bazne osobine aluminijevog hidroksida, 10. Redukcijsko djelovanje aluminija aluminotermička reakcija, dobivanje kristaličnog bora, reakcije karakteristične za metale glavnih skupina, dobivanje metala ovisno o njihovom redoks potencijalu, 11. Reakcije alkalijskih i zemnoalkalijskih metala s vodom, soli alkalijskih i zemnoalkalijski metala 12. Reakcije karakteristične za prijelazne metale, dokazivanje peroksida titanil ionom, ravnoteža između kromata i dikromata, spojevi željeza 13. Pemeniti metali, skupina cinka 14. More - smjesa anorganskih tvari. Kemijski sastav morske vode, salinitet, pH i specijacija 15. Mješoviti zadaci
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
80% prisutnosti nastavi i odrađene sve laboratorijske vježbe.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
2.0
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
0.5
Usmeni ispit
1.0
Pismeni ispit
0.5
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Sve vježbe moraju biti kolokvirane i odrađene. Student koji dobije potpis iz kolegija Anorganska kemija može pristupiti polaganju ispita. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela ispita. Da bi student pristupio usmenom dijelu ispita prethodno mora položiti pismeni dio ispita. Pismeni dio ispita traje 2 sata. Pismeni dio ispita ocjenjuje se na slijedeći način: Točno riješeno više od 55% - dovoljan Točno riješeno više od 70 % - dobar Točno riješeno više od 80 % - vrlo dobar Točno riješeno više od 90 % - izvrstan Nakon pismenog ispita na oglasnoj ploči Zavoda biti će oglašeni rezultati ispita, vrijeme kada studenti koji nisu položili pismeni dio ispita mogu pogledati zadaće, te raspored polaganja usmenog ispita za studente koji su stekli to pravo. Cjeloviti ispit ili njegov dio moguće je polagati putem tri parcijalna testa tijekom semestra. Testovi obuhvaćaju gradivo izneseno na predavanjima, seminarima i vježbama. Pismeni testovi se ocjenjuju na slijedeći način: Točno riješeno više od 55% - oslobođen pismenog ispita Točno riješeno od 60 % - oslobođen pismenog i usmenog -dovoljan Točno riješeno od 70 % - oslobođen pismenog i usmenog - dobar Točno riješeno od 80 % - oslobođen pismenog i usmenog - vrlo dobar Točno riješeno od 90 % - oslobođen pismenog i usmenog – izvrstan Potrebno je položiti sve testove da bi se položio ispit. Student koji nije zadovoljio na nekom od testova taj dio gradiva polaže pismeno i usmeno.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
Filipović, I., Lipanović, S., Opća i anorganska kemija II dio, Školska knjiga, Zagreb, 1995
Vježbe iz Anorganske kemije (interna skripta), Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2013.
0
http://www.ktf-split.hr/
Dopunska literatura
F. Albert Cotton et al., Basic Inorganic Chemistry, New York, John Wiley and Sons, 1995.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
informacije iz razgovora, primjedbi i konzultacija s polaznicima tijekom održavanja nastave - studentska anketa
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Vježbe iz anorganske kemije I
NAZIV PREDMETA
Vježbe iz anorganske kemije I
Kod
KTG105
Godina studija
1.
Nositelj/i predmeta
Prof. dr. sc. Zoran Grubač Prof. dr. sc. Slobodan Brinić
Bodovna vrijednost (ECTS)
3.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
0
0
45
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Vježbanje, provjera i utvrđivanje znanja s predavanja. Upoznavanje s metodikom eksperimentalnog rada i stjecanje vještina potrebnih za samostalni rad u laboratoriju.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Anorganska kemija I
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će nakon završetka kolegija moći: 1. praktično provjeriti teorijske pretpostavke 2. steći samostalnost u izvođenju eksperimenata 3. osmisliti jednostavne eksperimente za ilustraciju kemijskih osobina tvari 4. aktivno istraživati načine na koje ta disciplina ima posljedično djelovanje na vanjski svijet.
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. Vježba: Vodik 2. Vježba: 17. Skupina (halogeni elementi) 3. Vježba: 16. Skupina (halkogeni elementi 4. Vježba: Skupina, (skupina dušika) 5. Vježba: 14 i 13 Skupina ugkjika i skupina bora, 1. i 2. skupina (alkalijski i zemnoalkalijski metali) 6. Vježba, Prijelazni elementi (3. do 7. skupina) 7. Vježba: Prijelazni elementi (8. do 12. skupina) 8. Vježba: Sinteza dvojnih soli alauna i šenita, Sinteza Mohrove soli 9. Vježba: Sinteza kompleksa nikla
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Odrađene sve laboratorijske vježbe.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
2.0
Referat
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Prije pristupanja laboratorijskim vježbama, znanje studenata iz građe dotične vježbe biti će provjereno putem kolokvija. Sve vježbe moraju biti kolokvirane i odrađene.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
Vježbe iz Anorganske kemije (interna skripta), Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2013.
10
http://www.ktf-split.hr/
Dopunska literatura
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
informacije iz razgovora, primjedbi i konzultacija s polaznicima tijekom održavanja nastave - studentska anketa
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Analitička kemija I
NAZIV PREDMETA
Analitička kemija I
Kod
KTG106
Godina studija
1.
Nositelj/i predmeta
Prof. dr. sc. Josipa Giljanović
Bodovna vrijednost (ECTS)
6.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
45
15
0
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznavanje studenata s obradom rezultata mjerenja, mjernim veličinama, izražavanju koncentracija, stehiometrijom te kemijskom ravnotežom s naglaskom na analitičku primjenu. Nadalje, cilj je upoznavanje studenata s mehanizmima i ravnotežama homogenih kemijskih reakcija i heterogenih kemijskih reakcija.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisane ili položene Vježbe iz analitičke kemije I
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
1. Obraditi rezultate mjerenja te iskazati mjernu nesigurnost. 2. Definirati kemijsku ravnotežu i navesti vrste homogenih i heterogenih kemijskih ravnoteža. 3. Izračunati pH vrijednost u jednostavnim i složenim kiselo-baznim sustavima. 4. Opisati i skicirati vrste elektrokemijskih članaka. 5. Računati konstantu ravnoteže redoks-reakcije. 6. Razlikovati vrste heterogenih ravnoteža, te definirati analitičke metode određivanja i/ili odjeljivanja koje se na njima zasnivaju. 7. Primijeniti razdvajanje iona kontrolom koncentracije taložnog reagensa. 8. Usporediti i računski obrazložiti razliku postignutog učinka jednostavne jednokratne i višekratne ekstrakcije. 9 Objasniti osnovne teorijske principe kolonske kromatografije. 10. Navesti primjenu ionskih izmjenjivača u analitičkom laboratoriju te izložiti uspješnost odjeljivanja iona metala iz otopine korištenjem izmjenjivača iona. 11. Postavljati i numerički rješavati analitičke probleme.
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Predavanja (3 sata tjedno): 1 tjedan: Predavanja: Značaj analitičke kemije, kemije, razvoj analitičke kemije, uloga analitičara kod izbora analitičke tehnike i rješavanja postavljenog zadatka, analitički signal. Primjeri analize realnih uzoraka. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. 2 tjedan. Kemijska ravnoteža. Aktivitet i koeficijent aktiviteta, ionska jakost otopine. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. 3 tjedan: Konstante ravnoteža od većeg značaja u analitičkoj kemiji: homogene i heterogene ravnoteže. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. 4 tjedan: Kiselo-bazne ravnoteže, amfiprotične vrste, jačina kiselina i baza. Jake kiseline i baze. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. 5. tjedan: Slabe monoprotonske kiseline i baze, α vrijednosti. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. 6 tjedan: Kiselo-bazni puferi, kapacitet pufera. Poliprotonske kiselo-bazne ravnoteže. pH vodene otopine sumporne kiseline; kiselost i bazičnost. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. 7 tjedan: Ponavljanje gradiva. Parcijalni test teorijske građe. 8 tjedan: Ravnoteže nastajanja kompleksa. EDTA, uvjetne konstante nastajanja kompleksa. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. 9. tjedan: Oksidacijsko-redukcijske ravnoteže, Galvanski članci. Standardni potencijal, Nernstov izraz. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. 10 tjedan: Konstante ravnoteže oksidacijsko-redukcijskih reakcija, uvjetne konstante ravnoteže. Računanje konstante ravnoteže redoks-reakcije. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. 11 tjedan: Ravnoteža između čvrste, slabo topljive tvari i njenih iona. Utjecaj ionske jakosti i zajedničkog iona. Odjeljivanje iona kontroliranjem koncentracije taložnog reagensa. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. 12 tjedan: Ravnoteža analita između dviju faza, ekstrakcija. Jednostavna ekstrakcija uz paralelne reakcije. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. 13. tjedan: Kromatografija, plošna kromatografija. Osnovni teorijski principi kolonske kromatografije. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. 14 tjedan: Ionska i izmjena. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. 15 tjedan: Ponavljanje gradiva. Parcijalni test teorijske građe.
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Prisustvovanje predavanjima u iznosu od 80% ukupne satnice.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
1.0
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Laboratorijske vježbe
3.0
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
1.0
Usmeni ispit
2.0
Pismeni ispit
2.0
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Cjelokupni ispit može se položiti preko dva parcijalna testa teorijske i seminarske građe tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 50%. Prisutnost predavanjima od 80 do 100% je 10% ocjene. U ispitnim rokovima polaže se pismeni, pismeno-usmeni i usmeni ispit. Prag prolaznosti je 60%. Položeni jedan parcijalni test iz bilo kojeg dijela (prethodna aktivnost) vrijedi u cijeloj tekućoj akademskoj godini. Pismeni ispit ima udio 30%, pismeno-usmeni s 60%, a usmeni 10%. Studenti koji nisu položili ispit putem parcijalnih testova polažu ispit preko pismenog, pismeno-usmenog i usmenog ispita u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 60 %, a pojedini oblik ispita učestvuje u ocjeni s po 50%. Ocjene: 60%-69% - dovoljan, 70%-79% - dobar, 80%-89% -vrlo dobar, 90%-100% - odličan.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
Nj. Radić i L. Kukoč Modun, Uvod u analitičku kemiju, Školska knjiga, Zagreb, 2016.
4
D.A. Skoog, D.M. West, F.J. Holler, Osnove analitičke kemije, šesto izdanje (englesko), prvo izdanje (hrvatsko), Školska knjiga, Zagreb, 1999.
18
M. Kaštelan-Macan, Kemijska analiza u sustavu kvalitete, Školska knjiga, Zagreb 2003.
2
Dopunska literatura
1. Nj. Radić i L. Kukoč Modun, Uvod u analitičku kemiju I. dio, Redak, Split, 2013. 2. R. Kellner, J. M. Mermet, M. Otto, M. Valcarcel and H. M. Widmer (Urednici), Analytical Chemistry (A Modern Approach to Analytical Science, Second Edition) Wiley-VCHVerlag Gmbh & Co. KGaA, Weinheim, 2004. 3. D. A. Skoog, D. M. West, F. J. Holler and S. R. Crouch, Fundamentals of Analytical Chemistry, Eighth Edition, Thompson Brooks/Cole, Belmont, USA, 2004. 4. G. D.Christian, Analytical Chemistry, Sixth Edition, John Willey & Sons, INC, 2004. 5. D. Harvey, Modern Analytical Chemistry, McGraw-Hill Higher Education, New York, London, 2000. 6. F. W. Fifield & D. Kealey, Principles and Practice of Analytical Chemistry, Blackwell Science Ltd, Malden MA, London, 2000. 7. M. Kaštelan-Macan, Enciklopedijski rječnik analitičkog nazivlja, FKIT, Mentor, Zagreb 2014.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Cilj je upoznavanje studenata s mehanizmima i ravnotežama homogenih i heterogenih kemijskih reakcija te njihova primjena u analitičkim metodama razdjeljivanja i kvalitativnog određivanja.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Analitička kemija I
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Planirati i provesti kemijski eksperiment temeljem teorijskih znanja i predviđanja zasnovanih na proračunima.
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. 3 sata: Osnovne laboratorijske radnje? 2. 6 sati: Kvalitativna kemijska analiza - određivanje skupina kationa. 3. 6 sati: Dokazivanje kationa u razdvojenim skupinama. 4. 3 sata: Dokazivanje kationa u smjesi. 5. 6 sati: Kvalitativna kemijska analiza - određivanje skupina aniona. 6. 6 sati: Dokazivanje aniona u razdvojenim skupinama i u smjesi. 7. 3 sata: Dokazivanje aniona u smjesi. 8. 4 sata: Ekstrakcija. 9. 4 sata: Plošna kromatografija 10. 4 sata: Ionska izmjena.
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Prisustvovanje vježbama u iznosu od 100% ukupne satnice.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Laboratorijske vježbe
2.0
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
1.0
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
J. Giljanović, Praktikum iz kvalitativne analize, sveučilišni priručnik,2010
20
na web-stranici Zavoda za analitičku kemiju
Dopunska literatura
1. Nj. Radić i L. Kukoč Modun, Uvod u analitičku kemiju, Školska knjiga, Zagreb, 2016.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
obaveza završetka vježbi godišnja analiza uspjeha studenata studentska anketa
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Anorganska kemija II
NAZIV PREDMETA
Anorganska kemija II
Kod
KTG201
Godina studija
2.
Nositelj/i predmeta
Prof. dr. sc. Slobodan Brinić Prof. dr. sc. Zoran Grubač
Bodovna vrijednost (ECTS)
5.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
30
30
0
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Upoznati studente s kemijom prijelaznih metala i sa strukturom i svojstvima njihovih spojeva. Primjenom važnih teorijskih principa atomske strukture i kemijske veze objasniti strukturu kompleksnih spojeva s primjerima njihove primjene i značaja u organometalnoj i bioanorganskoj kemiji.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položene Vježbe iz opće kemije, položene Vježbe iz anorganske kemije I, upisane ili položene Vježbe iz Anorganske kemije II, uvjet za izlazak na ispit su položene Vježbe iz Anorganske kemije
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će nakon završetka kolegija: - Poznavati karakteristične osobine i reakcije prijelaznih metala - Na osnovu saznanja o njihovoj strukturi predvidjeti fizikalne i kemijske osobine spjeva prijelaznih metala - Moći odrediti strukturu i predvidjeti osobine kompleksnih iona i njihovih spojeva - Moći predvidjeti utjecaj strukture liganada na osobine kompleksnih iona i njihovih spojeva - Razumjeti osnovne probleme u organometalnoj i bioanorganskoj kemiji
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. predavanje: Uvod u kemiju prijelaznih elemenata 2. predavanje: III skupina PSE, Lantanoidi i aktinoidi 3. predavanje: IV i V skupina PSE 4. predavanje: VI i VII skupina PSE 5. predavanje: VIII i IX skupina PSE 6. predavanje: X, XI i XII skupina PSE 7. predavanje: Kompleksni spojevi, vrste liganada, izomerija, primjena teorije valentne veze 8. predavanje: Teorija kristalnog polja 9. predavanje: Teorija molekulskih orbitala (LCAO) i fotoelektronska spektroskopija, simetrijske operacije 10. predavanje: Teorija ligandnog polja. 11. predavanje: Stabilnost kompleksnih spojeva, termodinamička i kinetička 12. predavanje: Spektroskopsko i magnetokemijsko ponašanje kompleksnih spojeva. 13. predavanje: Organometalni spojevi. 14. predavanje: Bioanorganska kemija. 1. seminar: Prijelazni elementi, 2. seminar: Elementi 4.-5. skupine PSE 3. seminar: Elementi 5.-6. skupine PSE 4. seminar: Elementi 7.-8. skupine PSE 5. seminar: Elementi 9.-10. skupine PSE 6. seminar: Elementi 11.-12. skupine PSE 7. seminar: Koordinacijska nomenklatura 8. seminar: Izomerija kompleksnih spojeva 9. seminar: Struktura kompleksnih iona, magnetske osobine 10. seminar: Predviđanje boje kompleksa na osnovu vrste liganda i cjepanja d orbitala metalnog iona 11. seminar: Određivanje strukture kompleksnog spoja na osnovu eksperimentalnih rezultata 12. seminar: Prepoznavanje stabilnih kompleksa 13. seminar: Organometalni spojevi 14. seminar: Bioanorganska kemija
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
80% prisutnosti nastavi i sve odrađene vježbe.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
1.0
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Esej
Seminarski rad
1.0
Kolokviji
1.0
Usmeni ispit
1.0
Pismeni ispit
1.0
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Student koji dobije potpis iz kolegija Anorganska kemija II može pristupiti polaganju ispita. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela ispita. Da bi student pristupio usmenom dijelu ispita prethodno mora položiti pismeni dio ispita. Pismeni dio ispita traje 2 sata. Pismeni dio ispita ocjenjuje se na slijedeći način: Točno riješeno više od 55% - dovoljan Točno riješeno više od 70 % - dobar Točno riješeno više od 80 % - vrlo dobar Točno riješeno više od 90 % - izvrstan Nakon pismenog ispita na oglasnoj ploči Zavoda biti će oglašeni rezultati ispita, vrijeme kada studenti koji nisu položili pismeni dio ispita mogu pogledati zadaće, te raspored polaganja usmenog ispita za studente koji su stekli to pravo. Cjeloviti ispit ili njegov dio moguće je polagati putem dva parcijalna testa tijekom semestra. Testovi obuhvaćaju gradivo izneseno na predavanjima, seminarima i vježbama. Pismeni testovi se ocjenjuju na slijedeći način: Točno riješeno više od 55% - oslobođen pismenog ispita Točno riješeno od 60 % - oslobođen pismenog i usmenog - dovoljan Točno riješeno od 70 % - oslobođen pismenog i usmenog - dobar Točno riješeno od 80 % - oslobođen pismenog i usmenog - vrlo dobar Točno riješeno od 90 % - oslobođen pismenog i usmenog – izvrstan Potrebno je položiti sve testove da bi se položio ispit. Student koji nije zadovoljio na nekom od testova taj dio gradiva polaže pismeno i usmeno.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
F. Albert Cotton et al., Advanced Inorganic Chemistry, New York, John Wiley and Sons, 1999.
0
W. Kaim, B. Schwederski, Bioinorganic Chemistry: Inorganic Elements in the Chemistry of Life, J. Wiley & Sons, Chichester, 1994.
0
Brinić, Slobodan: "Predavanja iz odabranih poglavlja Anorganske kemije II"
0
web, http://www.ktf-split.hr
Grubač, Zoran: "Predavanja iz odabranih poglavlja Anorganske kemije II"
0
web, http://www.ktf-split.hr
Vježbe iz Anorganske kemije II (interna skripta), Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2008.
0
web, http://www.ktf-split.hr
Dopunska literatura
Filipović, I., Lipanović, S., Opća i anorganska kemija I i II dio, Školska knjiga, Zagreb, 1995
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
informacije iz razgovora, primjedbi i konzultacija s polaznicima tijekom održavanja nastave - studentska anketa
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Vježbe iz Anorganske kemije II
NAZIV PREDMETA
Vježbe iz Anorganske kemije II
Kod
KTG202
Godina studija
2.
Nositelj/i predmeta
Prof. dr. sc. Slobodan Brinić Prof. dr. sc. Zoran Grubač
Bodovna vrijednost (ECTS)
2.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
0
0
30
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Vježbanje, provjera i utvrđivanje znanja s predavanja. Upoznavanje s metodikom eksperimentalnog rada i stjecanje vještina potrebnih za samostalni rad u laboratoriju.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Anorganska kemija II
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će nakon završetka kolegija moći: 1. praktično provjeriti teorijske pretpostavke 2. steći samostalnost u izvođenju eksperimenata 3. osmisliti jednostavne eksperimente za ilustraciju kemijskih osobina tvari 4. aktivno istraživati načine na koje ta disciplina ima posljedično djelovanje na vanjski svijet.
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
3.0
Referat
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Prije pristupanja laboratorijskim vježbama, znanje studenata iz građe dotične vježbe biti će provjereno putem kolokvija. Sve vježbe moraju biti kolokvirane i odrađene. Potrebno je položiti sve kolokvije da bi se položio ispit.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
Vježbe iz Anorganske kemije II (interna skripta), Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2008.
10
Dopunska literatura
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
informacije iz razgovora, primjedbi i konzultacija s polaznicima tijekom održavanja nastave - studentska anketa
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Analitička kemija II
NAZIV PREDMETA
Analitička kemija II
Kod
KTG203
Godina studija
2.
Nositelj/i predmeta
Izv. prof. dr. sc. Lea Kukoč Modun
Bodovna vrijednost (ECTS)
4.0
Suradnici
Dr. sc. Maja Biočić
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
30
15
0
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznavanje studenata s mehanizmima i ravnotežama homogenih i heterogenih kemijskih reakcija te njihova primjena u analitičkim metodama određivanja. Studentima će biti objašnjena teorijska osnova kinetičkih metoda analize.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisane ili položene Vježbe iz analitičke kemije II
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
1. Izračunati i predvidjeti tijek titracijske krivulje kod kiselo-baznih titracija te provesti kiselo-baznu titraciju uz prethodna teorijska predviđanja. 2. Objasniti način izračunavanja pM vrijednosti u različitim dijelovima krivulje kompleksometrijske titracije, temeljem primjene znanja o ravnoteži nastajanja kompleksa. 3. Konstruirati krivulju redoks titracije i predvidjeti mogućnost korištenja vizualnog redoks indikatora teorijskim razmatranjem redoks reakcija. 4. Definirati i primijeniti eksperimentalne pogodnosti kod procesa taloženja. 5. Izračunati i predvidjeti tijek titracijske krivulje kod taložnih titracija. 6. Usporediti kinetičke metode analize i klasične analitičke metode zasnovane na termodinamičkoj ravnoteži, s aspekta selektivnosti i mogućnosti primjene. 7. Postavljati i numerički rješavati analitičke probleme.
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. tjedan Predavanja: Gravimetrijske metode analize. Seminar: Gravimetrijske metode analize (numerički primjeri). 2. tjedan Predavanja: Taložna gravimetrija, osobine taloga, zahtjevi kod taloženja. Seminar: Gravimetrijske metode analize (numerički primjeri). 3. tjedan Predavanja: Kvantitativna određivanja, primarni standardi, titrimetrijske metode analize Seminar: Kvantitativna određivanja, primarni standardi, titrimetrijske metode analize (numerički primjeri) 4. tjedan Predavanja: Titracije temeljene na reakciji nastajanja slabo topljivog taloga, taložne titracije. Seminar: Taložne titracije (numerički primjeri). 5. tjedan Predavanja: Indiciranje završne točke titracije kod argentometrijskih titracija. Seminar: Argentometrijske titracije (simulacija titracijskih krivulja). 6. tjedan Predavanja: Titracije temeljene na kiselo-baznim reakcijama, titracija jake kiseline jakom bazom. Titracija slabe kiseline jakom bazom, titracija slabe baze jakom kiselinom. Seminar: Kiselo-bazne titracije (numerički primjeri). 7. tjedan Predavanja: Titracije slabe kiseline (i slabe baze) poliprotonskih sustava. Određivanje završne točke kiselo-bazne titracije korištenjem pH-elektrode. Seminar: Kiselo-bazne titracije (numerički primjeri). 8. tjedan Predavanja: Određivanje završne točke kiselo-bazne titracije korištenjem vizualnih indikatora. Kiselo-bazne titracije u nevodenom mediju. Seminar: Kiselo-bazne titracije (numerički primjeri). 9. tjedan Predavanja: Titracije temeljene na reakcijama formiranja kompleksa. Utjecaj uvjetne konstante nastajanja kompleksa na infleksiju krivulje kompleksometrijske titracije. Seminar: Kompleksometrijske titracije (numerički primjeri). 10. tjedan Predavanja: Utjecaj drugih kompleksirajućih vrsta (pomoćnih liganada) na reakciju iona metala s EDTA. Vizualno indiciranje završne točke titracije iona metala s EDTA. Vrste kompleksometrijskih titracija s EDTA. Seminar: Kompleksometrijske titracije (numerički primjeri). 11. tjedan Predavanja: Titracije temeljene na oksidacijsko-redukcijskim ravnotežama, redoks-titracije. Redoks-titracija zasnovana na jednostavnoj redoks-reakciji. Seminar: Redoks-titracije (numerički primjeri). 12. tjedan Predavanja: Redoks-titracija zasnovana na složenoj redoks-reakciji. Redoks titracija smjesa. Seminar: Redoks-titracije (numerički primjeri). 13. tjedan Predavanja: Indiciranje završne točke redoks titracija. Podešavanje oksidacijskog stanja analita prije kvantitativnog određivanja. Seminar: Redoks-titracije (numerički primjeri). 14. tjedan Predavanja: Priprava standardnih otopina oksidansa i reducensa. Seminar: : Redoks-titracije (numerički primjeri). 15. tjedan Predavanja: Kinetičke metode analize. Seminar: Kinetičke metode analize (numerički primjeri).
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Student treba redovito pohađati nastavu, minimalni postotak prisutnosti na predavanjima i seminarima iznosi 70%.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Test numeričkih primjera
1.2
Esej
Seminarski rad
Test teorijske građe
2.2
Kolokviji
Usmeni ispit
0.6
Pismeni ispit
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Bodovanje na ispitu sastoji se iz dva osnovna dijela, bodova testa numeričkih primjera (koji mogu iznositi od 18 (minimalan broj bodova) do 30 bodova (maksimalan broj bodova)) te bodova teorijskog dijela ispita koji može iznositi od min. 42 boda do max. 70 bodova. Tijekom semestra predmet mogu parcijalno polagati kandidati koji su zadovoljili prisutnost od 70 % na predavanjima i seminarima, kroz dva testa numeričkih primjera i dva pristupa teorijskom dijelu ispita. Svakim parcijalnim testom numeričkih primjera moguće je ostvariti minimalno 9, a maksimalno 15 bodova, dok je svakim pristupanjem teorijskom dijelu ispita moguće ostvariti minimalno 21 bod, a maksimalno 35,0 bodova. Ocjena se formira u skladu s bodovnim rasponima: dovoljan (60 - 70 bodova), dobar (71 - 80 bodova), vrlo dobar (81 - 90 bodova), odličan (≥91bod).
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
Nj. Radić i L. Kukoč Modun, Uvod u analitičku kemiju, Školska knjiga, Zagreb, 2016.
4
D.A. Skoog, D.M. West, F.J. Holler, Osnove analitičke kemije, šesto izdanje (englesko), prvo izdanje (hrvatsko), Školska knjiga, Zagreb, 1999
18
M. Kaštelan-Macan, Kemijska analiza u sustavu kvalitete, Školska knjiga, Zagreb 2003.
2
Dopunska literatura
1. Nj. Radić i L. Kukoč Modun, Uvod u analitičku kemiju I. dio, Redak, Split, 2013. 2. R. Kellner, J. M. Mermet, M. Otto, M. Valcarcel and H. M. Widmer (Urednici), Analytical Chemistry (A Modern Approach to Analytical Science, Second Edition) Wiley-VCHVerlag Gmbh & Co. KGaA, Weinheim, 2004. 3. D. A. Skoog, D. M. West, F. J. Holler and S. R. Crouch, Fundamentals of Analytical Chemistry, Eighth Edition, Thompson Brooks/Cole, Belmont, USA, 2004. 4. G. D.Christian, Analytical Chemistry, Sixth Edition, John Willey & Sons, INC, 2004. 5. D. Harvey, Modern Analytical Chemistry, McGraw-Hill Higher Education, New York, London, 2000. 6. F. W. Fifield & D. Kealey, Principles and Practice of Analytical Chemistry, Blackwell Science Ltd, Malden MA, London, 2000. 7. M. Kaštelan-Macan, Enciklopedijski rječnik analitičkog nazivlja, FKIT, Mentor, Zagreb 2014.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Vježbe iz analitičke kemije II
NAZIV PREDMETA
Vježbe iz analitičke kemije II
Kod
KTG204
Godina studija
2.
Nositelj/i predmeta
Izv. prof. dr. sc. Lea Kukoč Modun
Bodovna vrijednost (ECTS)
4.0
Suradnici
Dr. sc. Maja Biočić
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
0
0
60
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Student stječe osnovna znanja za samostalni rad u analitičkom laboratoriju, pravilan pristup kemijskoj analizi uzorka, mogućnost kritičkog zaključivanja na temelju usvojenih znanja i kemijskih promjena pri eksperimentalnom radu, pravilno pisanje laboratorijskih izvješća u skladu s dobrom laboratorijskom praksom.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij iz Analitičke kemije II, položene Vježbe iz analitičke kemije I
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
1. Primijeniti standardne laboratorijske postupke u gravimetrijskoj analizi. 2. Provesti taložnu titraciju uz prethodna teorijska predviđanja. 3. Izvesti analitičke metode odjeljivanja zasnovane na heterogenim ravnotežama. 4. Primijeniti načela dobre laboratorijske prakse 5. Pravilno prikupiti i obraditi mjerne podatke 6. Napisati odgovarajući laboratorijski izvještaj
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Student treba redovito pohađati nastavu te odraditi sve laboratorijske vježbe predviđene programom.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
Istraživanje
Praktični rad
1.6
Eksperimentalni rad
Referat
Laboratorijski dnevnik
0.8
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
1.6
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Ocjena eksperimentalnog dijela nastave formira se iz tri dijela: kolokvija koji iznosi 40% ocjene, eksperimentalnog dijela koji iznosi 40 % ocjene, te laboratorijskog dnevnika koji iznosi preostalih 20 % ocjene.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
A. Prkić, Vježbe iz analitičke kemije, Preddiplomski studij kemijske tehnologije, interna recenzirana skripta, Split, 2008. (odabrana poglavlja)
0
dostupno u digitalnom obliku
Vježbe iz kvalitativne analitičke kemije, dr. sc. Josipa Komljenović, doc. (odabrana poglavlja)
0
dostupno
Dopunska literatura
1. D.A. Skoog, D.M. West, F.J. Holler, Osnove analitičke kemije, šesto izdanje (englesko), prvo izdanje (hrvatsko), Školska knjiga, Zagreb, 1999. 2. Nj. Radić i L. Kukoč Modun, Uvod u analitičku kemiju, Zagreb, 2016. 3. Nj. Radić i L. Kukoč Modun, Uvod u analitičku kemiju I. dio, Redak, Split, 2013.. 4. M. Kaštelan-Macan, Kemijska analiza u sustavu kvalitete, Školska knjiga, Zagreb 2003.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Fizikalna kemija I
NAZIV PREDMETA
Fizikalna kemija I
Kod
KTG205
Godina studija
2.
Nositelj/i predmeta
Prof. dr. sc. Vesna Sokol
Bodovna vrijednost (ECTS)
6.5
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
60
15
0
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Student dobiva saznanja o principima termodinamičkog i kinetičkog pristupa fizikalnim i kemijskim promjenama.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Nakon uspješno položenog predmeta studenti će znati osnovne principe fizikalne kemije koji uključuju: 1) opisivanje fizikalnih svojstava i strukture tvari, 2) termodinamiku miješanja, 3) kemijsku ravnotežu, 4) brzinu kemijskih reakcija, 5) molekule i ione u gibanju, 6) električna i magnetska svojstva molekula
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. tjedan: Uvod. Svojstva plinova. Idealni plin. Stanje plina (tlak, temperatura). Nulti zakon termodinamike. Plinski zakoni. Kombinirani plinski zakon. Realni plinovi. Faktor kompresije (stišljivosti). Van der Waalsova jednadžba stanja. Prvi zakon termodinamike. Osnovni pojmovi. Rad, toplina i energija. Formulacija Prvog zakona. 2. tjedan: Rad pri ekspanziji. Toplina i entalpija. Promjene unutrašnje energije. Joulov eksperiment. Toplinski kapacitet. Entalpija. Mjerenje entalpijskih promjena. Promjene entalpije s varijablama. Odnos između toplinskih kapaciteta. Termokemija. Standardne entalpijske promjene. Entalpije nastajanja. Ovisnost reakcijske topline o temperaturi. 3. tjedan: Reverzibilna adijabatska ekspanzija. Adijabate idealnog plina. Drugi zakon termodinamike. Rasap energije. Entropija (definicija za okolinu i sustav). Entropijska promjena pri širenju plina. 4. tjedan: Entropija kao funkcija stanja. Entropija ireverzibilne promjene. Entropijska promjena posebnih procesa. Entropija faznog prijelaza. Promjena entropije s temperaturom. Treći zakon termodinamike. Nernstov toplinski teorem. 5. tjedan: Entropije prema trećem zakonu. Helmholtzova i Gibbsova energija. Maksimalni rad. Spontanost endotermnih reakcija. Maksimalni neekspanzijski rad. Standardne molarne Gibbsove energije. Prvi i Drugi zakon kombinirani.Svojstva unutrašnje energije. Svojstva Gibbsove energije. Ovisnost Gibbsove energije o temperaturi i tlaku. 6. tjedan: Kemijski potencijal (za čistu tvar i tvar u smjesi). Realni plinovi - fugacitet. Standardno stanje realnog plina. Odnos fugaciteta i tlaka. Fizikalne pretvorbe čistih tvari. Fazne granice. Ovisnost fazne stabilnosti o uvjetima. Lociranje faznih granica. 7. tjedan: Prvi parcijalni test. Svojstva smjesa. Parcijalne molarne veličine. Termodinamika miješanja. Kemijski potencijali tekućina (idealne i idealno-razrijeđene otopine). 8. tjedan: Tekuće smjese. Koligativna svojstva (povišenje vrelišta, sniženje ledišta i osmoza). Aktivitet otapala i otopljene tvari. Fazni dijagrami. Faza, sastojak, stupanj slobode. Fazno pravilo. Jednokomponentni sustavi. 9. tjedan: Dvokomponentni sustavi. Tlak pare binarne otopine. Dijagrami temperatura-sastav.Fazni dijagrami tekuće – tekuće. Destilacija djelomično-miješajućih tekućina. Fazni dijagrami kruto – tekuće. Jednostavni eutektički dijagram. Kongruentno taljenje. Inkongruentno taljenje (peritektička reakcija). Trokomponentni sustavi. Kemijska ravnoteža. Minimum Gibbsove energije. Doseg reakcije. 10 tjedan: Reakcijska Gibbsova energija. Egzergone i endergone reakcije. Sastav reakcije u ravnoteži - konstanta ravnoteže. Ravnoteža idealnih plinova. Ravnoteža realnih plinova. Le Chatelierov princip. Odgovor ravnoteže na dodatak produkta ili reaktanta. Odgovor ravnoteže na promjenu tlaka. Utjecaj inertnog plina na ravnotežu. Odgovor ravnoteže na promjenu temperature. 11. tjedan: Drugi parcijalni test. Brzine kemijskih reakcija. Promatranje napredovanja reakcije.Metode ispitivanja brzine. Zakon brzine. Definicija brzine i konstante brzine. Red reakcije. Određivanje zakona brzine. Integrirani zakoni brzine. Reakcije prvog reda. Vrijeme poluživota. Reakcije drugog reda. 12. tjedan: Reakcije koje se približavaju ravnoteži. Temperaturna ovisnost reakcijskih brzina. Elementarne reakcije. Paralelne elementarne reakcije. Sljedbene elementarne reakcije. Stadij koji određuje brzinu. Aproksimacija ustaljenog stanja. Predravnoteža. Reakcije trećeg reda. Unimolekulske reakcije. Molekule i ioni u gibanju. Gibanje molekula u plinovima. 13. tjedan: Viskoznost. Vodljivost elektrolitnih otopina. Jaki elektroliti. Slabi elektroliti. Ustaljena brzina iona. Ionske pokretljivosti. Pokretljivost i provodnost. 14. tjedan: Mjerenje prijenosnih brojeva. Provodnost i međudjelovanja ion-ion. Spektroskopija. Interakcija tvari sa zračenjem. Stalni i inducirani električni dipolni moment. Polarizacija pri visokim frekvencijama. Relativna permitivnost. Indeks loma. Optička aktivnost. Beer-Lambertov zakon. 15. tjedan: Molekulski spektri. Infracrvena (IR) spektrofotometrija. Rotacijski spektri. Vibracijski spektri. Mjerenje IR-spektara. Vidljiva i ultraljubičasta spektrometrija. Franck-Condonov princip. Izborna pravila elektronskog prijelaza. Primjeri elektronskih prijelaza. Mjerenje i primjena spektara VIS i UV. Seminari Rješavaju se zadaci iz obrađenog gradiva.
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu (predavanja i seminare 80%) te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu. Navedeno će se evidentirati i vrednovati kod donošenja konačne ocjene.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
2.0
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
1.5
Usmeni ispit
1.5
Pismeni ispit
1.5
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Aktivnost tijekom pohađanja svih oblika nastave. Gradivo predmeta podijeljeno je na tri cjeline koje studenti polažu preko parcijalnih pismenih ispita ili pak pristupanjem cjelokupnom ispitu na kraju semestra. Ispit se smatra položenim ukoliko studenti postignu najmanje 60%. Konačna ocjena formira se temeljem ocjena iz parcijalnih ispita. Bodovanje: <60% student nije zadovoljio; 60-69% dovoljan (2); 70-79% dobar (3); 80-89% vrlo dobar (4); 90-100% izvrstan (5).
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
P. Atkins, J. de Paula, Atkins’ Physical Chemistry, 8th Edition, Oxford University Press, Oxford 2006.
3
I. Mekjavić, Fizikalna kemija 1, Školska knjiga Zagreb, 1996.
10
I. Mekjavić, Fizikalna kemija 2, Golden marketing, Zagreb, 1999.
10
Dopunska literatura
I. Tominić, Fizikalna kemija II, Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2010.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti izvođenja nastave i usvajanja znanja (vještina), prati se na razini: (1) nastavnika, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega, (2) fakulteta, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Organska kemija I
NAZIV PREDMETA
Organska kemija I
Kod
KTG206
Godina studija
2.
Nositelj/i predmeta
Prof. dr. sc. Igor Jerković
Bodovna vrijednost (ECTS)
6.5
Suradnici
Izv. prof. dr. sc. Ani Radonić
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
60
15
0
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Stjecanje osnovnih znanja o suvremenoj organskoj kemiji, razumijevanje strukture i svojstava organskih spojeva, nomenklatura organskih spojeva, vrste izomera, spektroskopske tehnike u određivanju organskih struktura, razumijevanje mehanizama organskih reakcija adicije, supstitucije, eliminacije i pregradnje.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisane ili položene Vježbe iz organske kemije I
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Nakon položenog predmeta studenti će moći: - opisati temeljne pojmove, nomenklaturu organskih spojeva, stereokemiju te tipične organske reakcije adicije, eliminacije, supstitucije i pregradnje - ilustrirati načine primjene nomenklature, izomerije, stereokemije i mehanizama organskih reakcija (ionski tip i tip radikala) - odrediti strukture jednostavnijih organskih spojeva temeljem spektroskopskih metoda - predložiti mehanizme reakcija nukleofilne supstitucije i eliminacije na zasićenom ugljiku i adicije na nezasićenom ugljiku te elektrofilne aromatske supstitucije uvažavajući regio-selektivnost/specifičnost i stereo-selektivnost/specifičnost - izabrati ispravan kemijski pristup u rješavanju problema iz područja organske kemije, polazeći od usvojenih znanja iz opće, analitičke i fizikalne kemije
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Uvod. Kratki povijesni pregled. Suvremena organska kemija. Vezanje atoma u organskim molekulama. Elektronegativnost i vrste veza. Kvantna mehanika i atomske orbitale. Elektronska konfiguracija. Duljine i energije veza. (3 sata); Hibridne atomske orbitale (sp3, sp2 i sp). Molekulske orbitale (σ- i π-veze), polarna i nepolarna kovalentna veza. Vezni kutovi. Primjeri organskih molekula (orbitalna slika) s jednostrukom, dvostrukom i trostrukom vezom. (3 sata); Fizička svojstva, molekulska struktura i međumolekulske veze (dipol-dipol, Wan der Waalsove i vodikove veze). Topljivost i organska otapala. Primjeri. Prikaz organskih struktura. (3 sata) Podjela i nomenklatura organskih spojeva. Funkcijske skupine i prioritetni redoslijed. Alkani. Alkeni. Alkini. Aromatski ugljikovodici. Primjeri nomenklature razgranatih acikličkih i cikličkih i aromatskih ugljikovodika. Alkoholi. Fenoli. Tioli. (3 sata); Eteri. Tioeteri. Amini. Organohalogeni spojevi. Aldehidi. Ketoni. Karboksilne kiseline. Derivati karboksilnih kiselina (acil-halogenidi, anhidridi, esteri, amidi i nitrili). (3 sata); Primjeri nomenklature različitih funkcijskih skupina. Prikaz molekula. (3 sata) Vrste izomera. Konstitucijski izomeri. Indeks manjka vodika (IHD). Konformacija i konfiguracija. Stereoizomeri. Konformacije acikličkih alkana (konformacijska analiza). (3 sata); Konformacije cikloalkana (kutna napetost i toplina sagorijevanja). Supstituirani cikloalkani. Geometrijski izomeri alkena, aldoksima, ketoksima i azo spojeva (cis-, trans-, E-, Z-, sin-, anti-). CIP pravilo slijeda. (3 sata); Primjeri geometrijskih izomera molekula s višestrukim dvostrukim vezama. Geometrijski izomeri cikličkih spojeva (cis-, trans- izomeri konformacijskih struktura). Simetrija, kiralnost i akiralnost. Stereogeni centar (kiralno središte). Enantiomeri. Dijastereomeri. (3 sata); Apsolutna konfiguracija. CIP sustav - pravilo sekvence. Fischerove projekcijske formule. Svojstva enantiomera. Optička aktivnost. Racemična smjesa. Enantiomerni suvišak. Optička čistoća. Biološki značaj kiralnosti. Primjeri kiralnih biološko aktivnih tvari. (3 sata); Odjeljivanje racemata (neposredna kristalizacija, prevođenje u dijastereomere, kromatografske metode i kinetička resolucija). Molekule s više stereogenih centara. Relativna konfiguracija erito- i treo. Mezo spojevi. Stereoizomeri cikličkih spojeva. Kiralne molekule bez tetrahedralnog atoma. Primjeri razlikovanja različitih vrsta stereoizomera. (3 sata) Određivanje organskih struktura. Uvod. Spektrometrija masa (MS). Rezolucija. Molekulski ion. Izotopi. Fragmentacija. Primjeri spektara masa. Elektromagnetsko zračenje. Ultraljubičasta i vidljiva spektroskopija (UV/Vis). Infracrvena spektroskopija (IR). Nuklearna magnetska rezonancija (NMR). 13C NMR. 1H NMR. Kemijski pomak. Spin-spin sprega. Primjeri IR i NMR spektara. (11 sati) Podjela organskih reakcija. Mehanizmi. Kiselo-bazne reakcije. Nukleofili i elektrofili. Oksido-redukcijske reakcije. Energetika i reakcijska kinetika. (4 sata) Nukleofilna supstitucija na zasićenom ugljiku. SN2-mehanizam. SN1-mehanizam. Energetski dijagrami. Stereokemija nukleofilne supstitucije. (3 sata); Varijable u nukleofilnoj supstituciji (izlazna skupina, nukleofil, mjesto supstitucije i utjecaj otapala). Uvjeti SN2- i SN1-reakcije. Kompetitivne reakcije. (3 sata); Mogućnosti nukleofilne supstitucije, uobičajeni nukleofili i njihovi produkti. Primjeri i zadaci. Eliminacijske reakcije. E1- i E2-mehanizam. Uvjeti E1- i E2 reakcije. Usmjerenje eliminacije. Stereokemija eliminacije (sin- ili anti-) (3 sata); Kompeticija eliminacije i supstitucije (uvjeti odvijanja reakcija i primjeri). Primjeri reakcija eliminacije: dehidrogen-halogeniranje, dehalogeniranje vicinalnih dihalogenalkana, dvostruko dehidrogen-iranje, dehidratacija alkohola (E1- i E2-mehanizam, energetski dijagrami). (3 sata) Elektrofilna adicija. Usmjerenje adicije (regioselektivnost). Stereokemija adicije (sin- ili anti-). Adicija slobodnih radikala. Adicija vodika. Adicija halogena. Halo(gen)hidrinska reakcija. Adicija halogenovodika. Uvjeti odvijanja Markovnikovljeve i anti-Markovnikovljeve adicije. (3 sata); Hidratiranje. Oksimerkuriranje/ demerkuriranje. Hidroboriranje. Epoksidacija - hidroksilacija. Oksidacija alkena s KMnO4 i OsO4. Ozonoliza alkena. Adicija alkena (alkiliranje). (3 sata); Polimerizacija (tip radikala i ionski tip). Primjeri tipičnih polimera. Adicije na alkine. Primjeri. Sumarne reakcije alkana, alkena, alkina i halogenalkana. (3 sata) Aromatični i antiaromatični spojevi. Struktura benzena. Primjeri. Mehanizam elektrofilne aromatske supstitucije. Utjecaj skupina na elektrofilnu aromatsku supstituciju. (3 sata); Supstitucija višestruko supstituiranih aromatskih spojeva. Areni. Fenoli. Aromatski amini. Primjeri i zadaci. (3 sata)
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu (predavanja i seminare) te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu što će se vrednovati u konačnoj ocjeni s težinskim koeficijentom 5%.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
2.0
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Esej
Seminarski rad
0.5
Kolokviji
Usmeni ispit
Pismeni ispit
4.0
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Studenti tijekom nastave mogu polagati 3 parcijalna testa. Ukoliko ne polože parcijalne testove studenti će se ocjenjivati na pismenom ispitu (ispitni rok). Ocjena na parcijalnim testovima i pismenom ispitu se formira na slijedeći način: 51-60% dovoljan (2); 61-75% dobar (3); 76-88% vrlo dobar (4); 89-100% izvrstan (5). Ukupna ocjena se formira zbrajanjem svih aktivnosti (za svaku aktivnost se % uspješnosti množi s težinskim koeficijentom): 5% x nazočnost i aktivnost na predavanjima i seminarima + 36% x uspješnost na I. testu + 23% x uspješnost na II. testu + 36% x uspješnost na III. testu.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
S. H. Pine: Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
9
Morrison and Boyd, Organic Chemistry, 6th edition, Prentice Hall of India, New Delhi, India, 2002.
2
Vodič kroz IUPAC-ovu nomenkalturu organskih spojeva, Školska knjiga Zagreb. 2002.
2
I. Jerković, Predlošci za predavanja iz Organske kemije I, 2014.
0
web stranica KTF-a
I. Jerković, A. Radonić, Praktikum iz organske kemije, Udžbenici Sveučilišta u Splitu, KTF-Split, 2009.
0
web stranica KTF-a
Dopunska literatura
Clayden, Greeves, Warren and Wothers, Organic Chemistry, Oxford University Press, 2001. S. Borčić, O. Kronja, Praktikum preparativne organske kemije, Školska knjiga Zagreb, 1991.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Vježbe iz organske kemije I
NAZIV PREDMETA
Vježbe iz organske kemije I
Kod
KTG207
Godina studija
2.
Nositelj/i predmeta
Prof. dr. sc. Igor Jerković
Bodovna vrijednost (ECTS)
2.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
0
0
30
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Stjecanje osnovnih znanja o praktičnom radu u organsko-kemijskom laboratoriju u skladu sa suvremenim trendovima u organskoj kemiji.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Organska kemija I
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Nakon položenog predmeta studenti će moći: - opisati temeljne laboratorijske postupke u organsko-kemijskom laboratoriju - demonstrirati temeljne postupke u organsko-kemijskom laboratoriju, jednostavne metode priprave organskih spojeva i određivanja funkcijskih skupina - odrediti strukture jednostavnijih organskih spojeva primjenom spektroskopskih metoda - predložiti osnovne laboratorijske postupke u skladu sa zadanim ciljem (sinteza ili izolacija)
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Priprema za rad, vođenje laboratorijskog dnevnika i račun iskorištenja. Izolacija i čišćenje organskih spojeva. Prekristalizacija. Sublimacija. Ekstrakcija. Destilacija. Kromatografija. (5 sati) Kvalitativna elementna analiza organskih spojeva. Određivanje topljivosti organskih spojeva. Dokazivanje funkcijskih skupina organskih spojeva. Spektroskopske metode organske analize. (10 sati) Organske reakcije i priprave spojeva. Elektrofilna aromatska supstitucija. Reakcije oksido-redukcije. Nukleofilna supstitucija i eliminacija na zasićenom ugljiku. (15 sati)
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati sve laboratorijske vježbe prema izvedbenom planu nastave te aktivno sudjelovati u laboratorijskom radu.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
1.5
Referat
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
0.5
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Studenti tijekom vježbi se ocjenjuju temeljem znanja pokazanom na kolokvijima te zalaganju, radu i ostvarenim rezultatima rada u organsko-kemijskom laboratoriju.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
I. Jerković, A. Radonić, Praktikum iz organske kemije, Udžbenici Sveučilišta u Splitu, KTF-Split, 2009.
0
Da (web stranica KTF-a)
Dopunska literatura
I. Borčić, O. Kronja, Praktikum iz preparativne organske kemije, Školska knjiga Zagreb, 1991.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Organska kemija II
NAZIV PREDMETA
Organska kemija II
Kod
KTG208
Godina studija
2.
Nositelj/i predmeta
Izv. prof. dr. sc. Ani Radonić
Bodovna vrijednost (ECTS)
5.0
Suradnici
Prof. dr. sc. Igor Jerković
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
30
15
0
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Stjecanje osnovnih znanja iz kemije karbonilnih i karboksilnih spojeva, heterocikličkih spojeva te ugljikohidrata. Predmet je osnova za praćenje drugih predmeta iz organske kemije i srodnih područja, kao što su Prirodni organski spojevi, Organska sinteza, Organska analiza Biokemija.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Organska kemija I, upisane ili položene Vježbe iz organske kemije II
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Očekuje se da će studenti nakon položenog ispita iz Organske kemije II moći: - prepoznati i imenovati karbonilne i karboksilne spojeve, heterocikličke spojeve i ugljikohidrate te nacrtati odgovarajuću strukturnu formulu na osnovu sistemskog naziva (primijeniti osnovna pravila nomenklature organskih spojeva) - povezati strukturu organskog spoja sa fizikalno-kemijskim svojstvima i reaktivnošću - razlikovati, interpretirati i usporediti reakcijske mehanizme nukleofilne adicije i nukleofilne supstitucije na karbonilnom ugljiku - navesti najvažnije reakcije karbonilnih i karboksilnih spojeva - opisati mehanizme reakcija ugljikohidrata i heterocikličkih spojeva, navesti njihove najvažnije reakcije - rješavati probleme iz područja karbonilnih, karboksilnih i heterocikličkih spojeva te ugljikohidrata
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Predavanja (2 sata tjedno): 1. tjedan: Uvod u predmet (sadržaj predmeta, kriteriji i uvjeti polaganja). Nukleofilna aromatska supstitucija. Adicijsko-eliminacijski mehanizam. Eliminacijsko-adicijski mehanizam. Aril-kationski mehanizam 2. tjedan: Policiklički aromatski spojevi - izvori. Reakcije policikličkih aromatskih spojeva. Nukleofilne adicije na karbonilnom ugljiku - uvod. Cijanid kao nukleofil (cijanhidrinska reakcija). 3. tjedan: Kisik i sumpor kao nukleofili. Adicija alkohola. Adicija vode. Adicija tiola. Hidrid kao nukleofil - redukcija. Redukcija s složenim metalnim hidridima. Disproporcioniranje - Cannizzarova reakcija. 4. tjedan: Ugljik kao nukleofil - organometalni spojevi. Priroda i priprava organometalnih spojeva. Grignardova reakcija. Sinteze pomoću Grignardovih reagensa. 5. tjedan: Dušik kao nukleofil. Imini. Enamini. Nukleofilna adicija na spojeve srodne karbonilnima. Nukleofilna adicija na imine. Nukleofilna adicija na nitrile. 6. tjedan: Nukleofilne supstitucije na acilnom ugljiku - uvod. Reaktivnost karboksilnih kiselina i derivata. Kisik i sumpor kao nukleofili. Supstitucija alkoholima - esterifikacija. Laktonizacija i transesterifikacija. Supstitucija vodom - hidroliza. 7. tjedan: Supstitucija tiolima. Dušik kao nukleofil. Acil-halogenidi i anhidridi kiselina. Priprava acil-halogenida. Priprava anhidrida kiselina. 8. tjedan: Hidrid kao nukleofil - redukcija. Ugljik kao nukleofil - organometalni reagensi. Rekcije s esterima. Reakcije s acil-halogenidima. Reakcije s karboksilnim kiselinama. 9. tjedan: Nukleofilna supstitucija na derivatima sumporne i fosforne kiseline. Nukleofilno-elektrofilna reaktivnost karbonilnih spojeva. Enoli i enolatni anioni. Enolizacija (keto-enolna tautomerija). Aldolna reakcija. 10. tjedan: Miješana aldolna reakcija. Dehidratiranje aldolnih produkata. Esterska kondenzacija - Claisenova kondenzacija. 11. tjedan: Miješana Claisenova kondenzacija. Cijepanje b-dikarbonilnih spojeva. Povratna Claisenova reakcija. Dekarboksilacija. 12. tjedan: Alkiliranje enolatnih aniona. Aktivni metilenski spojevi. Adicije na konjugirane spojeve. Elektrofilna konjugirana adicija - konjugirani dieni. 13. tjedan: Nukleofilna konjugirana adicija - a,b-nezasićeni karbonilni spojevi. Michaelova reakcija. Diels-Alderova cikloadicija. 14. tjedan: Ugljikohidrati-definicija i podjela. Ciklički oblici monosaharida i njihovi prikazi. Reakcije monosaharida. Oksidacija. Redukcija. Monosaharidi u vodenoj otopini (mutarotacija). Monosaharidi u baznoj i kiseloj sredini. 15. tjedan: Glikozidi. Tipični disaharidi i polisaharidi. Heterociklički spojevi (peteročlani i šesteročlani heterocikli). Strukture i stabilnost aromatskih heterocikličkih spojeva. Reakcije elektrofilne i nukleofilne aromatske supstitucije. Seminari (1 sat tjedno): Rješavanje primjera (problema) iz obrađenog gradiva.
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu (predavanja i seminare) u iznosu od 80% predviđene satnice, a laboratorijske vježbe u 100%-tnom iznosu. Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu će se vrednovati u konačnoj ocjeni.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
1.0
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
Usmeni ispit
Pismeni ispit
4.0
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Student može položiti cjelokupni ispit putem dva parcijalna testa teorijske i seminarske građe tijekom semestra. Ti testovi omogućuju studentu da se oslobodi i samo određenog dijela ispita. Prag prolaznosti je 60%. Svaki test u ocjeni učestvuje s 45%. Prisutnost predavanjima i seminarima od 80 do 100% čini 10% ocjene. Studenti koji nisu položili ispit putem testova polažu ispit u redovitim ispitnim terminima. Princip ocjenjivanja: 60%-69% - dovoljan, 70%-79% - dobar, 80%-89% -vrlo dobar, 90%-100% - izvrstan.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
S. H. Pine, Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
8
R. T. Morrison, R. N. Boyd, Organska kemija, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979.
1
Dopunska literatura
T. W. Solomons & C. B. Fryhle, Organic Chemistry, John Wiley & Sons, Inc., New York, 2004. J. Clayden, N. Greeves, S. Warren, P. Wothers, Organic Chemistry, Oxford University Press, Oxford, 2005.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Vježbe iz organske kemije II
NAZIV PREDMETA
Vježbe iz organske kemije II
Kod
KTG209
Godina studija
2.
Nositelj/i predmeta
Izv. prof. dr. sc. Ani Radonić
Bodovna vrijednost (ECTS)
3.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
0
0
45
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Stjecanje osnovnih znanja i vještina rada u organsko-kemijskom laboratoriju, primjena metoda priprave, izolacije i čišćenja te karakterizacije i identifikacije organskih spojeva.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Organska kemija II.
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Nakon položenog predmeta studenti će moći: - izvoditi samostalno laboratorijske vježbe prema propisima - primijeniti temeljne laboratorijske postupke i metode za pripravu, izolaciju i čišćenje te karakterizaciju organskih spojeva - povezati teorijska znanja stečena tijekom predavanja iz organske kemije s eksperimentalnim radom - predložiti osnovne laboratorijske postupke u skladu sa zadanim ciljem (sinteza ili izolacija)
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Vježbe (3 sata tjedno združeno u 7 termina): 1. Reakcije nukleofilne supstitucije na acilnom ugljiku. Priprava acetanilida. (1 termin) 2. Elektrofilna aromatska supstitucija. Priprava p-nitroacetanilida. Priprava p-nitroanilina. (2 termina) 3. Nukleofilna aromatska supstitucija. Priprava fenola. Izolacija fenola iz reakcijske smjese i pročišćavanje. (2 termina) 4. Reakcije nukleofilne adicije na karbonilnom ugljiku. Cannizzarova reakcija -priprava benzojeve kiseline i benzil-alkohola. (1 termin) 5. Karakterizacija sintetiziranih spojeva. Određivanje fizikalnih konstanti i snimanje UV/VIS i IR spektara. (1 termin)
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati laboratorijske vježbe (100%) prema izvedbenom planu nastave te aktivno sudjelovati u laboratorijskom radu.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
1.0
Referat
1.0
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
1.0
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Studenti se ocjenjuju na temelju znanja pokazanog na kolokvijima te zalaganja tijekom eksperimentalnog rada i ostvarenih rezultata tijekom rada u laboratoriju.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
I. Jerković, A. Radonić, Praktikum iz organske kemije, Udžbenici Sveučilišta u Splitu, KTF-Split, 2009.
0
Da (web stranica KTF-a)
Dopunska literatura
S. Borčić, O. Kronja, Praktikum preparativne organske kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1991. V. Rapić, Postupci priprave i izolacije organskih spojeva, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj, provođenjem anketiranja studenata o kvaliteti nastave; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini, prihvaćanjem sugestija studenata i kolega.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Fizikalna kemija II
NAZIV PREDMETA
Fizikalna kemija II
Kod
KTG210
Godina studija
2.
Nositelj/i predmeta
Izv. prof. dr. sc. Renato Tomaš
Bodovna vrijednost (ECTS)
5.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
30
15
0
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Ciljevi predmeta su osposobljavanje studenata za: - razumijevanje kemijske i elektrokemijske kinetike koja je podignuta na višu razinu, - primjenu termodinamičkog i kinetičkog pristupa na razne procese i ravnoteže u elektrolitnim otopinama te na tekućim i na krutim površinama, - primjenu teorijskih znanja na rješavanje praktičnih problema, - primjenu usvojenih znanja i vještina u stručnim i specijalističkim predmetima.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Fizikalna kemija I, upisane ili položene Vježbe iz fizikalne kemije II
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Nakon uspješno položenog predmeta studenti će moći: 1. opisati i protumačiti mehanizam i kinetiku kod lančanih i fotokemijskih reakcija, 2. opisati i protumačiti ravnoteže u elektrolitnim otopinama, 3. opisati i protumačiti ravnoteže na tekućim i krutim površinama, 4. izračunati fizikalno-kemijske parametre primjenom termodinamičkih i kinetičkih jednadžbi, 5. interpretirati eksperimentalne i računske podatke.
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Predavanja (2 sata tjedno): 1., 2. i 3. tjedan: Ionske ravnoteže: Aktivitet otopljene tvari temeljem molaliteta. Srednji koeficijent aktiviteta elektrolita. Debye-Hückelova teorija. Koligativna svojstva otopina elektrolita. Kiselinsko-bazne ravnoteže u vodi. Topljivost teško topljivih soli. Topljivost u prisustvu drugih elektrolita. Koeficijenti aktiviteta iz mjerenja topljivosti. 4., 5., 6. i 7. tjedan: Ravnotežna elektrokemija: Termodinamičke funkcije nastajanja iona. Galvanski članci. Elektrode i poluraekcije. Reakcija i elektromotivnost članka. Standardni elektrodni potencijali. Nernstova jednadžba. Standardna elektromotivnost članka iz redukcijskih potencijala. Vrste elektroda. Vrste galvanskih članaka. Potencijal tekućeg spoja. Prijenosni brojevi. Potenciometrijsko određivanje konstante topljivosti. Potenciometrijske titracije. Difuzijski potencijal. 8., 9. i 10. tjedan: Kinetika složenih reakcija. Lančane reakcije s nerazgranatim i s razgranatim lancem. Reakcije s neprekidnim grananjem – eksplozije. Kinetika polimerizacije. Fotokemijske reakcije. Kemijska dinamika molekula. Reaktivni susreti. Teorija aktiviranog kompleksa. Kataliza. Kinetika u tekućoj fazi. Primarni kinetički solni efekt. 11., 12. i 13. tjedan: Svojstva površina (dinamika površine): Vrste disperznih sustava. Koloidni sustavi. Struktura liofobnih čestica. Kritična koncentracija micelizacije. Elektrokinetički potencijal. Svojstva tekućih površina. Napetost površine. Razlika tlakova na zakrivljenim površinama. Kapilarno podizanje. Površinski višak. Adsorpcija na krutim površinama. Fizisorpcija i kemisorpcija. Vrste adsorpcija. Langmuirova adsorpcijska izoterma. Elektronska difrakcijska tehnika i fotoelektronska spektroskopija. Heterogena kataliza. 14. i 15. tjedan: Dinamička elektrokemija: Procesi na elektrodama. Struktura sučelja elektroda – otopina. Brzina prijenosa naboja. Koncentracijska polarizacija. Elektroliza. Radni galvanski članci. Gorive ćelije. Korozija. Seminari (1 sat tjedno): Rješavanje 30 numeričkih zadataka iz obrađenog gradiva.
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Nazočnost i aktivnost na predavanjima i seminarima u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice. Ispit se može polagati kontinuirano putem kolokvija u kojima su kombinirani teorijski i praktični zadaci, ili cjelovito (pismeni i usmeni ispit).
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
1.0
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Konzultacije
0.2
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
2.0
Usmeni ispit
1.0
Pismeni ispit
0.8
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Kontinuirano vrednovanje: (uspješnost (%) / udjel u ocjeni(%)) - nazočnost i aktivnost na nastavi: (70 - 100 / 10) - prvi kolokvij: (60 - 100 / 30) - drugi kolokvij: (60 - 100 / 30) - treći kolokvij: (60 - 100 / 30) Završno vrednovanje: (uspješnost (%) / udjel u ocjeni(%)) - pismeni ispit: (50 - 100 / 40) - usmeni ispit: (50 - 100 / 45) prethodne aktivnosti (kontinuirano vrednovanje): (50 - 100 / 15)
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
I. Tominić, Fizikalna kemija II, Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2010.
0
www.ktf-split.hr
R. J. Silbey, R. A. Alberty, M. G. Bawendi, Physical Chemistry, 4th Edition, John Wiley and Sons, New Jersey, 2005.
1
R. Tomaš, Predavanja iz Fizikalne kemije II, ppt-prezentacija, 2013.
0
digitalni zapis
P. Atkins, J. de Paula, Elements of Physical Chemistry, 4th Edition, Oxford University Press, Oxford, 2005.
2
Dopunska literatura
I. Mekjavić, Fizikalna kemija 2, Golden marketing, Zagreb, 1999. P. Atkins, J. de Paula, Atkins’ Physical Chemistry, 8th Edition, Oxford University Press, Oxford, 2006.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra - studentska anketa
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Vježbe iz fizikalne kemije II
NAZIV PREDMETA
Vježbe iz fizikalne kemije II
Kod
KTG211
Godina studija
2.
Nositelj/i predmeta
Izv. prof. dr. sc. Renato Tomaš
Bodovna vrijednost (ECTS)
4.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
0
0
60
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Ciljevi predmeta su osposobljavanje studenata za: - izvođenje mjerenja u fizikalno-kemijskom laboratoriju samostalno ili u okviru timskog rada, prikazivanje i obrađivanje rezultata mjerenja, - primjenu usvojenih znanja i vještina u stručnim i specijalističkim predmetima.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Fizikalna kemija I, položene Vježbe iz opće kemije i položene Vježbe iz analitičke kemije I
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Nakon uspješno položenog predmeta studenti će moći: 1. samostalno provoditi eksperimente i mjerenja u laboratoriju, 2. izračunati fizikalno-kemijske parametre primjenom termodinamičkih i kinetičkih jednadžbi, 3. interpretirati eksperimentalne i računske podatke, 4. protumačiti različite fizikalno-kemijske ovisnosti proučavanih sustava.
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Vježbe u fizikalno-kemijskom laboratoriju (5 sati tjedno): 1. tjedan: Tlak pare tekućina. 2. tjedan: Napetost površine i refraktometrija. 3. tjedan: Viskoznost. 4. tjedan: Određivanje molarne mase metodom sniženja ledišta (krioskopija). 5. tjedan: Adsorpcija iz vodenih otopina. 6. tjedan: Homogena kemijska ravnoteža. 7. tjedan: Krivulja topljivosti za ternarni sustav tekućina. 8. tjedan: Određivanje prijenosnog broja po Hittorfu. 9. tjedan: Konduktometrija i konduktometrijska titracija. 10. tjedan: Galvanski članci i elektrodni potencijali. 11. tjedan: Određivanje konstante brzine hidrolize etilacetata konduktometrijski. 12. tjedan: Određivanje konstante brzine inverzije saharoze polarimetrijski.
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Nazočnost i aktivnost na vježbama u iznosu 100% predviđene satnice. Obavljanje svih propisanih laboratorijskih vježbi i pisanje izvješća. Kontinuirana provjera znanja putem kolokvija prije početka izvođenja vježbi.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
2.0
Referat
Konzultacije
0.2
Esej
Seminarski rad
Rad u laboratoriju - priprema
0.5
Kolokviji
0.5
Usmeni ispit
Pisanje izvješća
0.8
Pismeni ispit
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
R. J. Silbey, R. A. Alberty, M. G. Bawendi, Physical Chemistry, 4th Edition, John Wiley and Sons, New Jersey, 2005.
1
Dopunska literatura
A. M. Halpern, Experimental Physical Chemistry, A Laboratory Textbook, 2nd Edition, Prentice Hall, New Jersey, 1997.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra - studentska anketa
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Kataliza
NAZIV PREDMETA
Kataliza
Kod
KTG212
Godina studija
2.
Nositelj/i predmeta
Prof. dr. sc. Branka Andričić
Bodovna vrijednost (ECTS)
4.0
Suradnici
Prof. dr. sc. Matko Erceg
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
30
15
0
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
stjecanje znanja o značajkama djelovanja katalizatora - odrediti ključne varijable za pripravu kvalitetnijeg katalizatora - pregled metoda priprave katalizatora - proširenje spoznaje o značaju katalizatora u industriji te za održivi razvoj kroz unapređenje postojećih ili razvoj novih kemijskih, petrokemijskih i srodnih procesa
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna: - nabrojati i opisati vrste katalizatora - objasniti princip djelovanja katalizatora u kemijskoj reakciji - razlikovati komponente katalitičkog sustava i ulogu svake komponente - objasniti postupke priprave heterogenih katalizatora - objasniti deaktivaciju, reaktivaciju i regeneraciju katalizatora - dati primjere djelovanja katalizatora u realnim sustavima - argumentirati važnost katalizatora za industriju i održivi razvoj
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. tjedan: Općenito o katalizi i katalizatorima: definicija katalize i katalizatora, povijesni razvoj katalitičkih procesa, ekonomska važnost katalizatora. 2. tjedan: Podjela katalize i katalizatora.Usporedba homogenih i heterogenih katalizatora i njihov industrijski značaj.Opća teorija katalize. Utjecaj katalizatora na brzinu kemijske reakcije i na položaj kemijske ravnoteže. Aktivacijska energija. 3. tjedan: Mehanizam katalize, inhibicije, inicijacije.Osnovne značajke djelovanja katalizatora: aktivnost, selektivnost i stabilnost. 4. tjedan: Homogena kataliza: u plinovitoj fazi, u kapljevinama. Homogene kataliza: kiselinama i bazama, kataliza ionima i spojevima prijelaznih metala. 5. tjedan: Koordinacijski kompleksi kao katalizatori. Metaloceni. 6. tjedan: Heterogena kataliza: osnovne faze heterogeno katalitičkih reakcija. Fizička i kemijska adsorpcija i njihova usporedba. Toplina adsorpcije (Lennard-Jonesov dijagram). 7. tjedan: Tipovi adsorpcijskih izotermi. Temeljni zakoni adsorpcije. Mehanizmi i kinetika heterogeno-katalitičkih reakcija u plinovitoj fazi: Langmuir-Hinshelwoodov mehanizam. Eley-Ridealov mehanizam. 8. tjedan: Teorije o katalitičkom djelovanju heterogenih katalizatora: teorija nestabilnih međuprodukata, teorija aktivnih centara, teorija geometrijskih faktora. 9. tjedan: Teorija elektronskih faktora. Selektivnost heterogenih katalizatora. 10. tjedan: Trajnost (stabilnost) i otpornost na deaktivaciju. Trovanje i selektivnost, koeficijent otrovnosti. Deaktivacija katalizatora naslagama na površini. Deaktivacija sinteriranjem i faznom transformacijom. Gubitak katalizatora hlapljenjem. Mehanički raspad katalizatora. Sprječavanje deaktivacije te reaktivacija i regeneracija katalizatora. 11. tjedan: Zeoliti: svojstva, katalitička svojstva, selektivnost, kiselost zeolita. Procesi modifikacije zeolita. 12. tjedan: Sastav heterogenih katalizatora: aktivne komponente, nosači, promotori, moderatori, inhibitori, aktivatori. 13. tjedan: Karakterizacija heterogenih katalizatora. Određivanje fizičkih svojstava katalizatora: volumena i veličine pora, ukupne površine katalizatora. Određivanje mehaničkih svojstava katalizatora. 14. tjedan: Postupci proizvodnje heterogenih katalizatora: precipitirani katalizatori, impregnirani katalizatori, kosturni katalizatori, katalizatori s aktivnom ovojnicom. Monolitni katalizatori. 15. tjedan: Biokatalizatori. Završni komentari, rasprava, zaključci.
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Prisustvovanje predavanjima i seminarima u 80%-tnom iznosu od ukupnog fonda sati.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
1.5
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
0.9
Usmeni ispit
0.7
Pismeni ispit
0.9
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Kontinuirano vrjednovanje: Cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 50%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 45%. Prisutnost predavanjima u 80-100%-tnom iznosu je 10% ocjene. Završno vrjednovanje: Studentima koji su položili jedan kolokvij (prethodna aktivnost) isti se priznaje kao dio ispita i to kao 10% ocjene. Preostali dio polažu pismeno i usmeno u redovitim ispitnim rokovima. Pismeni ispit u tom slučaju ima udio 40%, usmeni 50%. Studenti koji nisu položili niti jedan kolokvij polažu ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 50%, a pojedini oblik ispita učestvuje u ocjeni s po 50%. Ocjene: dovoljan (50-61%), dobar (62-74%), vrlo dobar (75-87%), izvrstan (88-100%).
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
T. Kovačić, B. Andričić, Kataliza, Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2010.
5
WEB knjižnica KTF-a
Dopunska literatura
S. Zrnčević, Kataliza i katalizatori, Hinus, Zagreb, 2005.; J. Hagen, Industrial Catalysis-A Practical Approach, 2nd ed., Wiley-VCH, Weinheim, 2006.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Prirodni organski spojevi
NAZIV PREDMETA
Prirodni organski spojevi
Kod
KTG213
Godina studija
2.
Nositelj/i predmeta
Izv. prof. dr. sc. Ani Radonić
Bodovna vrijednost (ECTS)
4.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
45
0
0
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Stjecanje osnovnih znanja o strukturnim karakteristikama, svojstvima, biološkoj rasprostranjenosti, biološkoj aktivnosti i primjeni osnovnih grupa prirodnih organskih spojeva. Predmet je priprema za praćenje drugih premeta iz organske kemije i srodnih područja, osobito Kemije i tehnologije aromatičnog bilja, Kemije aroma, Sinteze biološki aktivnih spojeva.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisane ili položene Vježbe iz prirodnih organskih spojeva
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Očekuje se da će studenti nakon položenog ispita iz Prirodnih organskih spojeva moći: - razlikovati primarne i sekundarne metabolite - navesti glavne grupe prirodnih organskih spojeva i karakteristične predstavnike pojedine grupe - prepoznati i imenovati pojedine, važne prirodne organske spojeve na temelju strukturne formule i svrstati ih u odgovarajuću grupu na temelju osnovnih strukturnih značajki - prikazati strukturnim formulama najvažnije prirodne organske spojeve - navesti glavne karakteristike, fizička i kemijska svojstva važnih prirodnih spojeva na temelju njihove strukture - opisati biosintezu grupa prirodnih organskih spojeva, odnosno važnih prirodnih spojeva - navesti glavne biološke aktivnosti važnih prirodnih spojeva - navesti značaj i primjenu važnih prirodnih spojeva
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. tjedan: Uvod u predmet (sadržaj predmeta, kriteriji i uvjeti polaganja). Primarni i sekundarni metabolizam. Primarni i sekundarni metaboliti. Metode izolacije. prirodnih spojeva. Opći principi izolacije prirodnih spojeva. Destilacija. Ekstrakcija. 2. tjedan: Kromatografske metode - definicija i podjele. Tankoslojna kromatografija. Kromatografija na stupcu. Plinska kromatografija. Tekućinska kromatografija. 3. tjedan: Lipidi - općenito i podjela. Masti i (masna) ulja. Masne kiseline. Zasićene, nezasićene, w-3 i w-6, polinezasićene i esencijalne masne kiseline. 4. tjedan: Fizikalno-kemijske osobine masti i ulja. Hidroliza. Oksidacija. Hidrogeniranje. Fizikalne i kemijske konstante masti i ulja. Metode izolacije masti i ulja. 5. tjedan: Voskovi. Biljni voskovi. Životinjski voskovi. Složeni lipidi. Fosfolipidi. Sfingolipidi. Glikolipidi. 6. tjedan: Terpenoidi - općenito i podjela. Monoterpeni. Seskviterpeni. Diterpeni. Triterpeni. Politerpeni. 7. tjedan: Steroidi - općenito i podjela. Steroli. Zoosteroli. Kolesterol. Fitosteroli. Stigmasterol. b-Sitosterol. Mikosteroli. Ergosterol. Žučne kiseline. 8. tjedan: Steroidni hormoni - podjela. Spolni hormoni. Estrogeni hormoni. Gestogeni hormoni. Androgeni hormoni. Hormoni kore nadbubrežne žlijezde - kortikosteroidi. 9. tjedan: Steroidni glikozidi. Srčani glikozidi. Saponini. Karotenoidi - uvod. Karoteni. Ksantofili. 10. tjedan: Vitamini - općenito. Podjela vitamina. Vitamini topljivi u vodi. Vitamin C. Vitamini skupine B. Vitamin B1. Vitamin B2. Niacin-vitamin B3. Vitamin B5. Vitamin B6. Folna kiselina. Biotin. Vitamin B12. 11. tjedan: Vitamini topljivi u mastima. Vit. A, D, E i K. Alkaloidi. Definicija. Funkcija alkaloida. Podjela alkaloida. 12. tjedan: Protoalkaloidi. Alkaloidi s piridinskim, piperidinskim i pirolidinskim prstenom. Tropanski alkaloidi. 13. tjedan: Alkaloidi s kinolinskim prstenom. Alkalodi opijuma. Alkaloidi s indolovim prstenom. Purinski alkaloidi. Fenolni spojevi. Definicija, svojstva i uloga fenolnih spojeva. Biosinteza. Šikiminska kiselina i spojevi nastali iz šikiminske kiseline. 14. tjedan: Strukturni tipovi fenolnih spojeva. Fenilpropanoidi. Fenolne kiseline. Lignini. Flavonoidi. 15. tjedan: Prirodna bojila. Flavonoidna bojila. Antocijanini. Kinoni. Benzokinoni. Naftokinoni. Antrakinoni. Karotenoidi. Piroli. Alkaloidi.
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati predavanja u iznosu od 80% predviđene satnice. Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu će se vrednovati u konačnoj ocjeni.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
1.0
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
Usmeni ispit
Pismeni ispit
3.0
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Student može položiti cjelokupni ispit putem tri parcijalna testa tijekom semestra. Ti testovi omogućuju studentu da se oslobodi i samo određenog dijela ispita. Prag prolaznosti je 60%. Svaki test u ocjeni učestvuje s 30%. Prisutnost predavanjima od 80 do 100% čini 10% ocjene. Studenti koji nisu položili ispit putem testova polažu ispit u redovitim ispitnim terminima. Princip ocjenjivanja: 60%-69% - dovoljan, 70%-79% - dobar, 80%-89% -vrlo dobar, 90%-100% - izvrstan.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
S. V. Bhat, B. A. Nagasampagi, M. Sivakumar, Chemistry of Natural Products, Springer-Narosa, Berlin, 2005.
1
P. M. Dewick, Medicinal Natural Products, John Wiley & Sons, Inc., New York, 1997.
1
J. Mann, R. S. Davidson, J. B. Hobbs, D. V. Banthorpe, J. B. Harborne, Natural products: their chemistry and biological significance, Addison Wesley Longman Limited, Harlow, 1994.
1
Dopunska literatura
J. Bruneton, Pharmacognosy, Phytochemistry, Medicinal Plants, Lavoisier publishing Inc., Paris, 1995. I. Tabaković, Organska kemija prirodnih spojeva, Glas, Banja Luka, 1983. D. Kuštrak, Farmakognozija-Fitofarmacija, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2005.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Vježbe iz prirodnih organskih spojeva
NAZIV PREDMETA
Vježbe iz prirodnih organskih spojeva
Kod
KTG214
Godina studija
2.
Nositelj/i predmeta
Izv. prof. dr. sc. Ani Radonić
Bodovna vrijednost (ECTS)
2.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
0
0
30
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Stjecanje osnovnih znanja i vještina rada u organsko-kemijskom laboratoriju, upoznavanje i primjena metoda laboratorijske izolacije, čišćenja i karakterizacije prirodnih organskih spojeva.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen predmet Prirodni organski spojevi.
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Nakon odrađenih laboratorijskih vježbi i položenog predmeta studenti će moći: - izvoditi samostalno laboratorijske vježbe prema propisima - predložiti osnovne laboratorijske postupke izolacije prirodnih organskih spojeva iz biološkog materijala na temelju znanja stečenog tijekom predavanja iz prirodnih organskih spojeva - primijeniti klasične laboratorijske postupke i metode za izolaciju i čišćenje te karakterizaciju prirodnih organskih spojeva - postaviti aparature za izvođenje pojedinih metoda izolacije prirodnih organskih spojeva iz biološkog materijala i njihovog pročišćavanja - snimati i interpretirati UV/VIS i IR spektre
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Vježbe (2 sata tjedno združeno u 6 termina): Izolacija odabranih prirodnih organskih spojeva. 1. Lipidi. Izolacija masnih kiselina iz prirodnih masnih ulja. Izolacija oleinske kiseline iz maslinovog ulja. (2 termina) 2. Karotenoidi. Izolacija karotena iz rajčice. Tankoslojna kromatografija karotena. (1 termin) 3. Alkaloidi. Izolacija piperina iz crnog papra. (2 termina) 4. Alkaloidi. Izolacija kofeina iz čaja. (1 termin) 5. Karakterizacija piperina i kofeina. Određivanje temperature taljenja, tankoslojna kromatografija, UV/VIS i FT-IR spektroskopija. (1 termin)
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati laboratorijske vježbe (100%) prema izvedbenom planu nastave te aktivno sudjelovati u laboratorijskom radu.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
1.0
Referat
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
1.0
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Studenti se ocjenjuju na temelju znanja pokazanog na kolokvijima te zalaganja tijekom eksperimentalnog rada kao i rezultata ostvarenih tijekom rada u laboratoriju.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
I. Jerković, A. Radonić, Praktikum iz organske kemije, Udžbenici Sveučilišta u Splitu, KTF-Split, 2009.
0
Da (web stranica KTF-a)
Dopunska literatura
V. Rapić, Postupci priprave i izolacije organskih spojeva, Školska knjiga, Zagreb, 1994. S. Borčić, O. Kronja, Praktikum preparativne organske kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj, provođenjem anketiranja studenata o kvaliteti nastave; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini, prihvaćanjem sugestija studenata i kolega.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Opća biologija
NAZIV PREDMETA
Opća biologija
Kod
KTG301
Godina studija
3.
Nositelj/i predmeta
Prof. dr. sc. Nada Bezić
Bodovna vrijednost (ECTS)
4.0
Suradnici
Izv. prof. dr. sc. Valerija Dunkić
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
30
15
0
0
Status predmeta
Izborni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Osposobljavanje studenata za: - Upoznavanje studenata s odnosima žive i nežive prirode - Razumjevanje temeljnih principa stanične biologije - Savladavanje osnova genetike i ekoloških odnosa među organizmima
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će nakon uspješno položenog predmeta moći: - Prepoznati značenje živih organizme u odnosu na okoliš - Ovladati temeljnim znanjima iz stanične biologije i evolucije organizama - Znati osnovne genetičke principe - Znati kako promijene okoliša utječu na promjene ekosustava
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Živa i neživa priroda. (3+1) Prokarioti, eukarioti, odnosi među biljkama-životinje (3+1) Membrana i transporti kroz membranu, jezgra, jezgica (3+1) DNA, RNA, CD-biologije, Endoplazmatski retikulum, Golgijev aparat, lizosomi (3+1) Mitohondrij – disanje, kloroplasti - fotosinteza, peroksisomi (3+1) Stanični ciklus, mitoza, mejoza (spermatogeneza, oogeneza), oplodnja (3+1) Embrionalni razvoj, model operona diferencijacija kod biljaka i životinja (3+1) Starenje i smrt, virusi (HIV), tumori (3+1) Osnove nasljeđivanja, Mendelovi zakoni, mutacije (3+1) Ekološki pojmovi i odnosi organizama u biocenozama (3+1)
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Nazočnost na predavanjima u najmanje u 70%, te seminarima i izlaganju seminarskih radovima u 100% predviđene nastave.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Esej
Seminarski rad
1.0
Kolokviji
Usmeni ispit
Pismeni ispit
3.0
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Obaveza je studenata da u toku slušanja kolegija izrade seminarski rad koji ujedno mora i znati prezentirati. Studenti nakon završenih predavanja mogu u vrijeme ispitnog roka polgati čitav kolegiji u pismenom obliku.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
Autorizirana predavanja na webu PMF-a
0
G. M. Cooper, Stanica: molekularni pristup, Medicinska naklada, Zagreb, 2004.
0
Dopunska literatura
A.Delić i N. Vijtiuk, Prirodoslovlje, Školska knjiga, Zagreb, 2004.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Instrumentne metode analize
NAZIV PREDMETA
Instrumentne metode analize
Kod
KTG302
Godina studija
3.
Nositelj/i predmeta
Izv. prof. dr. sc. Lea Kukoč Modun
Bodovna vrijednost (ECTS)
4.5
Suradnici
Dr. sc. Maja Biočić Doc. dr. sc. Franko Burčul
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
30
15
0
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Cilj ovog kolegija je upoznavanje teoretskih principa, praktičnog rada i upotrebe instrumentalnih tehnika te postupaka koji se odnose na procesnu analizu. Izbor metode ovisit će o poznavanju osnovnih principa pojedinih metoda ili skupina metoda te o razumijevanju njihovih prednosti i ograničenja.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Analitička kemija II, Upisan ili položen kolegij Vježbe iz Instrumentnih metoda analize
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
1. Usvojiti teorijsko znanje vezano uz metode instrumentalne analize (spektrometrije, elektroanalitičke, termičke metode, instrumentalne metode separacije) i principe rada instrumenata. 2. Pravilno interpretirati usvojeno teorijsko znanje vezano uz metode instrumentne analize i principe rada instrumenata. 3. Objasniti povezanost temeljnih znanja analitičke kemije s primjenom u instrumentnoj analizi. 4. Odabrati analitičku tehniku s obzirom na karakteristike analita i specifičnosti uzorka. 5. Integrirati stečena znanja te ih primijeniti u rješavanju problema i donošenju odluka u analitičkoj praksi te u procesnoj analizi.
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. tjedan: Predavanja: Uvod u instrumentne tehnike i njihovu primjenu kod kontinuirane i procesne analize. Seminar: Uvod, memento. SI sustav jedinica. 2. tjedan: Predavanja: Planiranje i optimiziranje eksperimenta. Optimiziranje analitičke kontrole tehnoloških procesa. Seminar: Kinetičke metode analize. 3. tjedan: Predavanja: Plinska kromatografija. Visokotlačna tekućinska kromatografija. Kolone i detektori kod plinske kromatografije. Seminar: Kromatografija (numerički primjeri). 4. tjedan: Predavanja: Kontinuirana protočna analiza sa zračnom segmentacijom. Analiza u protoku injektiranjem. Seminar: Analiza u protoku injektiranjem, konstrukcija mjernog sustava. 5. tjedan: Predavanja: Termička analiza. Termogravimetrija. Diferencijalna termička analiza. Seminar: Termička analiza (numerički primjeri). 6. tjedan: Predavanja: Uvod u spektroskopiju. Spektrometrija atomne apsorpcije. Spektrometrija emisije iz plamena. Spektrometrija fluorescencije nakon pobuđivanja rendgenskim zrakama. Seminar: Atomska apsorpcijska spektroskopija. 7. tjedan: Predavanja: Analiza molekula i spojeva. Spektrometrija apsorpcije ultraljubičastog i vidljivog zračenja. Seminar: Spektrometrija (numerički primjeri). 8. tjedan: Predavanja: Spektrometrija apsorpcije infracrvenog zračenja. Ramanova spektrometrija. Seminar: Spektrometrija (numerički primjeri). 9. tjedan: Predavanja: Spektrometrija masa. Nuklearna magnetska rezonancija. Površinska i strukturna analiza. Spektrometrija fotoelektrona. Spektrometrija Augerovih elektrona. Seminar: Spektrometrija masa, moderne metode ionizacije. 10. tjedan. Predavanja: Mikroanaliza s elektronskim uzorkovanjem. Rendgenska difrakcijska analiza. Pretražni elektronski mikroskop. Seminar: Potenciometrija (numerički primjeri). 11. tjedan: Predavanja: Elektroanalitičke metode. Potenciometrija. Vrste indikatorskih elektroda. Potenciometrijske mjerne naprave. Seminar: Potenciometrija (numerički primjeri). 12. tjedan: Predavanja: Elektrogravimetrija. Seminar: Elektrogravimetrija (numerički primjeri). 13. tjedan: Predavanja: Kulometrija. Seminar: Kulometrija. (numerički primjeri). 14. tjedan: Predavanja: Voltametrija. Seminar: Voltametrija (numerički primjeri). 15. tjedan: Predavanja: Amperometrija. Seminar: Amperometrija (numerički primjeri).
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Student treba redovito pohađati nastavu, minimalni postotak prisutnosti na predavanjima i seminarima iznosi 70%.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Test numeričkih primjera
1.4
Esej
Seminarski rad
Test teorijske građe
2.4
Kolokviji
Usmeni ispit
0.7
Pismeni ispit
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Bodovanje na ispitu sastoji se iz dva osnovna dijela, bodova testa numeričkih primjera (koji mogu iznositi od 18 (minimalan broj bodova) do 30 bodova (maksimalan broj bodova)) te bodova teorijskog dijela ispita koji može iznositi od min. 42 boda do max. 70 bodova. Tijekom semestra predmet mogu parcijalno polagati kandidati koji su zadovoljili prisutnost od 70 % na predavanjima i seminarima, kroz dva testa numeričkih primjera i dva pristupa teorijskom dijelu ispita. Svakim parcijalnim testom numeričkih primjera moguće je ostvariti minimalno 9, a maksimalno 15 bodova, dok je svakim pristupanjem teorijskom dijelu ispita moguće ostvariti minimalno 21,0 a maksimalno 35,0 bodova. Ocjena se formira u skladu s bodovnim rasponima: dovoljan (60 - 70 bodova), dobar (71 - 80 bodova), vrlo dobar (81 - 90 bodova), odličan (≥91bod).
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
D.A. Skoog, D.M. West, F.J. Holler, Osnove analitičke kemije, šesto izdanje (englesko), prvo izdanje (hrvatsko), Školska knjiga, Zagreb, 1999.
18
Nj. Radić i L. Kukoč Modun, Uvod u analitičku kemiju, Školska knjiga, Zagreb, 2016.
4
M. Kaštelan-Macan, Kemijska analiza u sustavu kvalitete, Školska knjiga, Zagreb 2003.
2
I. Piljac, Elektroanalitičke metode, RMC, 1995.
3
I. Piljac, Senzori fizikalnih veličina i analitičke metode, Zagreb, 2010.
3
Analitika okoliša (ur. M. Kaštelan Macan, M. Petrović), HINUS i FKIT, Zagreb 2013.
3
I. S. Krull, Analytical Chemistry, Intech, Rijeka, 2012.
0
dostupno na webu: DOI: 10.5772/3086
M. Kaštelan-Macan, M. Medić-Šarić, S. Turina, Plošna kromatografija, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb. 2006.
20
T. Bolanča, Š. Ukić, Ionska kromatografija, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb, 2015.
0
dostupno na webu: https://www.fkit.unizg.hr/images/50012393/Bolanca-Ukic_Ionska_kromatografija.pdf
Dopunska literatura
1. Nj. Radić i L. Kukoč Modun, Uvod u analitičku kemiju I. dio, Redak, Split, 2013. 2. R. Kellner, J. M. Mermet, M. Otto, M. Valcarcel and H. M. Widmer (Urednici), Analytical Chemistry (A Modern Approach to Analytical Science, Second Edition) Wiley-VCHVerlag Gmbh & Co. KGaA, Weinheim, 2004. 3. D. A. Skoog, D. M. West, F. J. Holler and S. R. Crouch, Fundamentals of Analytical Chemistry, Eighth Edition, Thompson Brooks/Cole, Belmont, USA, 2004. 4. G. D.Christian, Analytical Chemistry, Sixth Edition, John Willey & Sons, INC, 2004. 5. D. Harvey, Modern Analytical Chemistry, McGraw-Hill Higher Education, New York, London, 2000. 6. F. W. Fifield & D. Kealey, Principles and Practice of Analytical Chemistry, Blackwell Science Ltd, Malden MA, London, 2000. 7. M. Kaštelan-Macan, Enciklopedijski rječnik analitičkog nazivlja, FKIT, Mentor, Zagreb 2014.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Vježbe iz instrumentnih metoda analize
NAZIV PREDMETA
Vježbe iz instrumentnih metoda analize
Kod
KTG303
Godina studija
3.
Nositelj/i predmeta
Izv. prof. dr. sc. Lea Kukoč Modun
Bodovna vrijednost (ECTS)
2.0
Suradnici
Dr. sc. Maja Biočić Andrea Anđić Azra Đulović
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
0
0
30
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Student stječe znanje za samostalan rad u instrumentalnom analitičkom laboratoriju, koji je značajan za prirodne znanosti i druga znanstvena područja.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Instrumentne metode analize
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
1. Usvojiti teorijsko znanje vezano uz metode instrumentalne analize (spektrometrije, elektroanalitičke, termičke metode, instrumentalne metode separacije) i principe rada instrumenata te primijeniti znanja u eksperimentalnom radu. 2. Odabrati analitičku tehniku s obzirom na karakteristike analita i specifičnosti uzorka. 3. Planirati i provesti eksperiment korištenjem instrumentnih tehnika. 4. Primijeniti osnovne statističke obrade numeričkih podataka te grafički prikazati dobivene rezultate 5. Samostalno voditi zabilješke o radu te izrada izvještaja po završenoj analizi.
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. Kinetičke metode analize, određivanje tiolnog spoja kinetičkom metodom uz spektrofotometrijski detektor. 2. Analiza u protoku injektiranjem, određivanje askorbinske kiseline analizom u protoku injektiranjem sa spektrofotometrijskim detektorom. 3. Spektrofotometrija u ultraljubičastom i vidljivom području, određivanje stehiometrije kompleksa. 4. Atomska apsorpcijska spektroskopija, određivanje metala u realnim uzorcima, korištenje krivulje umjeravanja. 5. Ion selektivna sulfidna elektroda, određivanje konstante disocijacije slabe kiseline H2S. 6. Elektrogravimetrija, određivanje i razdvajanje iona metala elektrogravimetrijskim postupkom.
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Student treba redovito pohađati nastavu te odraditi sve laboratorijske vježbe predviđene programom.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
0.8
Referat
0.4
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
0.8
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Ocjena eksperimentalnog dijela nastave formira se iz tri dijela: kolokvija koji iznosi 40% ocjene, eksperimentalnog dijela koji iznosi 40 % ocjene, te laboratorijskog dnevnika, odnosno izvješća koji iznose preostalih 20 % ocjene.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
D.A. Skoog, D.M. West, F.J. Holler, Osnove analitičke kemije, šesto izdanje (englesko), prvo izdanje (hrvatsko), Školska knjiga, Zagreb, 1999.
18
I. S. Krull, Analytical Chemistry, Intech, Rijeka, 2012.
0
dostupno na webu: DOI: 10.5772/3086
L. Kukoč, Molekulska spektroskopija, Interna recenirana skripta, 2003.
30
dostupno u digitalnom obliku
L. Kukoč, Spektrometrijske metode elementne analize, Interna recenirana skripta, 2005.
30
dostupno u digitalnom obliku
Josipa Komljenović, Ion selektivna sulfidna elektroda, Interna recenzirana skripta
30
dostupno u digitalnom obliku
Dopunska literatura
Nj. Radić i L. Kukoč Modun, Uvod u analitičku kemiju I. dio, Redak, Split, 2013. R. Kellner, J. M. Mermet, M. Otto, M. Valcarcel and H. M. Widmer (Urednici), Analytical Chemistry (A Modern Approach to Analytical Science, Second Edition) Wiley-VCHVerlag Gmbh & Co. KGaA, Weinheim, 2004. D. A. Skoog, D. M. West, F. J. Holler and S. R. Crouch, Fundamentals of Analytical Chemistry, Eighth Edition, Thompson Brooks/Cole, Belmont, USA, 2004. D. Harvey, Modern Analytical Chemistry, McGraw-Hill Higher Education, New York, London, 2000. F. W. Fifield & D. Kealey, Principles and Practice of Analytical Chemistry, Blackwell Science Ltd, Malde
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Biokemija I
NAZIV PREDMETA
Biokemija I
Kod
KTG304
Godina studija
3.
Nositelj/i predmeta
Izv. prof. dr. sc. Mila Radan
Bodovna vrijednost (ECTS)
5.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
45
15
0
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Stjecanje temeljnih znanja i vještina iz područja biokemije.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisane ili položene Vježbe iz biokemije I
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
(1) Po završetku ovog kolegija, studenti trebaju biti u stanju prepoznati kako se temeljna kemijska načela i reakcije izražavaju u biokemijskim procesima. (2) Biti u mogućnosti identificirati, formulirati i riješiti složene biokemijske probleme. (3) Izračunavati brzine biokemijskih reakcija kataliziranih enzimima, određivati tipove inhibicije (4) Predviđati mogući utjecaj spojeva na brzinu odvijanja enzimskih reakcija (5) Imati potrebna znanja i strategije za odvajanje, identificiranje i kvantifikaciju spojeva i elemenata iz složenih smjesa. (6) Povezati strukturu informacijskih makromolekula sa prijenosom genetske informacije i principima nasljeđivanja (7) Biti u stanju razviti i provoditi eksperimente. (8) Biti u stanju komunicirati rezultate i zaključke.(9) Čitati i razumijevati stručnu literaturu.
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Upoznavanje sa sadržajem predmeta, povijesni razvoj biokemije, biomolekule, biološke strukture (3) Voda, vodikove veze, uloga vode, puferski sistemi u organizmu, aminokiseline (3) Aminokiseline, peptidi, proteini, peptidna veza (4) Tehnike pročišćavanja proteina; elektroforeza, kromatografske metode, ultracentrifugiranje (4) Karakterizacija proteina: Edmanova odgradnja, imunološke tehnike, masena spektrometrija, MALDI-TOF, rendgenska kristalografija, NMR spektrometrija (3) Građa nukleotida, DNA, RNA i tok genetičke informacije, replikacija DNA, transkripcija i translacija, ekspresija gena (3) Hemoglobin-mioglobin, struktura i funkcija, alosterički proteini (3) Enzimi kao katalizatori u biološkim sustavima, model Michaelis- Mentenove kinetike (3) Tipovi inhibicije enzima: kompeticijski, nekompeticijski i akompeticijski inhibitori (3) Katalitičke strategije, temeljni katalitički principi, kovalentna kataliza, kiselo bazna kataliza, kataliza približavanjem, kataliza ionom metala (3) Regulacijske strategije, alosterička kontrola, izozimi, reverzibilna kovalentna modifikacija, aktivacija proteolizom-zimogeni (3) Ugljikohidrati: monosaharidi, složeni ugljikohidrati, glikoproteini, proteoglikani, lektini (3) Lipidi i stanične membrane, transport molekula kroz membranu, vrste transporta (4) Putovi provođenja signala, primarni i sekundarni prenositelji signala, fosforilacijske kaskade, poremećaji u putovima signalnog provođenja (3)
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
1.0
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Esej
Seminarski rad
1.0
Kolokviji
1.0
Usmeni ispit
1.0
Pismeni ispit
1.0
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Parcijalni ispiti, kolokviji i završni usmeni ispit.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
Biokemija , J.M. Berg, J.L. Tymoczko and L. Stryer, Prijevod VI izdanja, Školska knjiga Zagreb, 2013.
1
Dopunska literatura
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) sveučilišnoj, (2) fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave, (3) nastavničkoj razini.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Vježbe iz biokemije I
NAZIV PREDMETA
Vježbe iz biokemije I
Kod
KTG305
Godina studija
3.
Nositelj/i predmeta
Izv. prof. dr. sc. Mila Radan
Bodovna vrijednost (ECTS)
4.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
0
0
60
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s temeljnim tehnikama u biokemijskim istraživanjima.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Biokemija I
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
razumjeti i koristiti razne tehnike i alate biokemije - razumjeti temeljna načela biokemijskih istraživanja - komunicirati rezultate istraživanja učinkovito u pisanom obliku
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Potenciometrijsko određivanje aminokiselina (4) Kvalitativna analiza proteina: obojene i taložne reakcije na proteine (4) Lipidi-izolacija i detekcija fosfolipida iz žumanjka jajeta (4) Svojstva ugljikohidrata i testovi na ugljikohidrate (4) Enzimi: svojstva probavnog enzima ptijalina (4) Određivanje koncentracije proteina metodom po Bradfordu (4) Ugljikohidrati-određivanje strukture ugljikohidrata reakcijom s perjodnom kiselinom (4) Svojstva lipida, topljivost, saponifikacija (4) Gel filtracija hemoglobina (4) Enzimska kataliza – kinetika enzimskih reakcija (4) Enzimska kataliza – utjecaj inhibitora na ektivnost enzima (4) Enzimska kataliza – utjecaj temperature i pH na aktivnost enzima (4) Izolacija i kvantitativno određivanje nukleinskih kiselina (4) Elektroforeza proteina (4) Biološke oksidacije: ispitivanje oksidacije kapaciteta tvari
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
3.0
Referat
1.0
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
Interna skripta "Biokemijski praktikum", O. Politeo
0
Dopunska literatura
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) sveučilišnoj, (2) fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave, (3) nastavničkoj razini.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Analiza realnih uzoraka
NAZIV PREDMETA
Analiza realnih uzoraka
Kod
KTG306
Godina studija
3.
Nositelj/i predmeta
Izv. prof. dr. sc. Ante Prkić
Bodovna vrijednost (ECTS)
3.5
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
30
15
0
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
- Osposobiti studenta za osnove uzorkovanja. - Naučiti studente rješavanju praktičnih problema uzorkovanja realnog uzorka - Upoznati studente osnovnim metodama za procjenu sastava i veličine frakcija u realnom uzorku.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Analitička kemija II, upisan ili položen kolegij Vježbe iz analize realnih uzoraka
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Provedba procesa uzorkovanja kao početnog koraka svake kemijske analize Pravilan izbor količine uzorkovanog materijala ovisno o analitu i dostupnim analitičkim metodama i tehnikama Povezati računsko rješavanje problema vezanih uz uzorkovanje primjenom statističkih metoda s raspoloživim tehnikama i metodama kojima se može izvesti kemijska analiza Osnove korištenja matematičkih alata u rješavanju matematičkih problema vezanih za uzorkovanje
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. tjedan: Značaj analize realnih uzoraka: sirovine, industrijski proizvodi. Razvoj i procesi kontrole. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva. 2. tjedan: Uzorkovanje plinova, tekućina i krutina. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera iz uzorkovanja plinova, tekućina i krutina. 3. tjedan: Analitičko odvajanje. Priprema uzoraka za analizu. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera iz teorije analitičkog odvajanja. 4. tjedan: Razlaganje i otapanje uzoraka. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva - Razlaganje i otapanje uzoraka. 5. tjedan: Razvoj odabranih metoda. Odabir metode analize. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva - Razvoj odabranih metoda. 6. tjedan: Izvještavanje i interpretacija analitičkih podataka. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva - Izvještavanje i interpretacija analitičkih podataka. 7. tjedan: Ponavljanje gradiva teorijske i seminarske građe. Provjera znanja (I. parcijalni test teorijske i seminarske građe). 8. tjedan: Određivanje vode. Vlaga u krutinama i plinovima. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva - Vlaga u krutinama i plinovima. 9. tjedan: Metode za analizu materijala: cement, minerali, legure i metali, nafta, voda. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva - Metode za analizu materijala. 10. tjedan: Kontrola kvalitete. Tolerancija. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva - Kontrola kvalitete i tolerancija. 11. tjedan: Referentni materijali. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva - Referentni materijali. 12 tjedan: Uzorkovanje i priprema uzoraka za analizu: gips i cement. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva – Uzorkovanje gipsa i cementa. 13. tjedan: Odvajanje i analiza: minerali. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva – Odvajanje i analiza minerala. 14. tjedan: Odvajanje i analiza: legure. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva – Odvajanje i analiza legura. 15. tjedan: Ponavljanje gradiva teorijske i seminarske građe. Provjera znanja (II. parcijalni test teorijske i seminarske građe).
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Prisustvovanje predavanjima u iznosu od 80% ukupne satnice.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
0.3
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Laboratorijske vježbe
Esej
Seminarski rad
0.3
Kolokviji
Usmeni ispit
1.5
Pismeni ispit
1.5
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Cjelokupni ispit može se položiti preko dva parcijalna testa teorijske i seminarske građe tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 50%. Prisutnost predavanjima od 80 do 100% je 10% ocjene. U ispitnim rokovima polaže se pismeni, pismeno-usmeni i usmeni ispit. Prag prolaznosti je 60%. Položeni jedan parcijalni test iz bilo kojeg dijela (prethodna aktivnost) vrijedi u cijeloj tekućoj akademskoj godini. Pismeni ispit ima udio 30%, pismeno-usmeni s 60%, a usmeni 10%. Studenti koji nisu položili ispit putem parcijalnih testova polažu ispit preko pismenog, pismeno-usmenog i usmenog ispita u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 60 %, a pojedini oblik ispita učestvuje u ocjeni s po 50%. Ocjene: 60%-69% - dovoljan, 70%-79% - dobar, 80%-89% -vrlo dobar, 90%-100% - odličan.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
D. A. Skoog, D. M. West i F. J. Holler, Osnove analitičke kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1999.
6
A. I. Vogel, A. Tekst-book quantitative inorganic analysis, Fifth Edition Longman, London, 1986.
0
R. Kellner, J.M. Mermet, M. Otto, M. Varcarcel, H.M. Widmer, Analytical Chemistry (A Modern Approach to Analytical Science, 2nd Edition) Wiley-VCHVerlag Gmbh&Co. KGaA, Weinheim, 2004.
0
D. A. Skoog, D. M. West i F. J. Holler, S. R. Crouch, Fundamentals of Analytical Chemistry, 9th edition, Brooks&Cole, SAD, 2014.
0
Dopunska literatura
Z. Šoljić, Računanje u analitičkoj kemiji, Zagreb, 1998.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra studentska anketa
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Vježbe iz analize realnih uzoraka
NAZIV PREDMETA
Vježbe iz analize realnih uzoraka
Kod
KTG307
Godina studija
3.
Nositelj/i predmeta
Izv. prof. dr. sc. Ante Prkić
Bodovna vrijednost (ECTS)
2.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
0
0
30
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
- Osposobiti studenta za samostalnu provedbu uzorkovanja - Naučiti studente rješavanju praktičnih problema analize uzorka - Upoznati studente s osnovnim metodama uzorkovanja i kritičkoj obradi rezultata, njihovom prikazu i interpretaciji te povezivanju teorijskih znanja s eksperimentalnim radom.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Analiza realnih uzoraka
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Sakupljanje, određivanje i interpretacija rezultata analize realnih uzoraka. Uzorkovanje krutnina, kapljevina i plinova. Raščinjavanje uzoraka krutnina i kapljevina. Separacija homogenih i heterogenih smjesa
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. Uvod u problematiku uzorkovanja (4 sati). 2. Uzorkovanje mineralnih sirovina (3 sati) 3. Raščinjavanje uzorka mineralne sirovine (4 sata) 4. Uzorkovanje vode (morske i vodovodne) (3 sati) 5. Obrada i analiza uzoraka morske i vodovodne vode (6 sati) 6. Uzorkovanje i raščinjavanje legura (5 sati) 7. Uzorkovanje i raščinjavanje uzorka organskog podrijetla (5 sati)
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Nazočnost i aktivnost na vježbama u iznosu 100% predviđene satnice. Obavljanje svih propisanih laboratorijskih vježbi i pisanje izvješća. Kontinuirana provjera znanja putem kolokvija prije početka izvođenja vježbi.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
2.0
Referat
Pisanje izvješća
0.5
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
0.5
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
E. Generalić, S. Krka, Analiza realnih uzoraka – vježbe, Split 2012. (interni nerecenzirani skript)
0
Web-stranica Zavoda
Dopunska literatura
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra - studentska anketa
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Osnove kemijskog inženjerstva
NAZIV PREDMETA
Osnove kemijskog inženjerstva
Kod
KTG308
Godina studija
3.
Nositelj/i predmeta
Prof. dr. sc. Nenad Kuzmanić
Bodovna vrijednost (ECTS)
4.0
Suradnici
Renato Stipišić
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
30
15
0
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Stjecanje znanja o principima prijenosa količine gibanja, topline i tvari po načelu jedinstvenog pristupa prijenosnim pojavama. Ta znanja predstavljaju osnovu tehnoloških (jediničnih) operacija, te su toga neophodna za potpunije razumijevanje procesnog kemijskog inženjerstva.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisane ili položene Vježbe iz Osnova kemijskog inženjerstva
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da: - primijeni zakone očuvanja pri strujanju fluida - identificira i analizira molekulske i vrtložne mehanizme prijenosa količine gibanja, energije i tvari - uoči glavne otpore kod prijenosnih pojava kao i mogućnost intenziviranja prijenosa u određenim jediničnim operacijama - razlikuje ključne parametre kod mehaničkih, toplinskih i difuzijskih jediničnih operacija kemijske industrije
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. tjedan: Opće postavke kemijskog inženjerstva. Pojam sustava. Procesne varijable. Definicija i podjela procesa. Opći prikaz procesne sheme. 2. tjedan: Uvod u bilancu materijala i energije. Opća jednadžba bilance materijala. Postavljanje i rješavanje bilanci tvari za kontinuirane, polukontinuirane i šaržne procese. 3. tjedan: Osnovne postavke bilance energije. Bilanca energije otvorenih i zatvorenih sustava. 4. tjedan: Temeljne postavke prijenosnih pojava. Definiranje brzine prijenosa i gustoće toka (fluks) prijenosnih pojava. Molekularni i vrtložni mehanizmi prijenosa. 5. tjedan: Zakoni očuvanja pri strujanju fluida: Zakon kontinuiteta, Zakon očuvanja količine gibanja i Bernoullijev teorem. 6. tjedan: Strujanje fluida. Karakteristike laminarnog i turbulentnog strujanja. Teorija graničnog sloja. Određivanje pada tlaka u cijevima i fazonskim djelovima. 7. tjedan: Temeljne postavke optjecanja. Brzina padanja čestica u fluidu. Teorijske postavke neometanog taloženja. 8. tjedan: Strujanje fluida kroz nakupine čestica. Fluidizacija. Filtracija. 9. tjedan: Osnovni principi prijenosa topline. Molekularni mehanizam prijenosa topline (kondukcija). Prijenos topline prisilnom i prirodnom konvekcijom. Isijavanje. 10. tjedan: Industrijski primjeri prijenosa topline. Uređaji koji se koriste za prijenos topline u kemijskom inženjerstvu. 11. tjedan: Teorijske postavke prijenosa tvari. Molekularna difuzija. Prijenos tvari ekvimolarnom protustrujnom i jednokomponentnom difuzijom. Prijenos tvari prisilnom i prirodnom konvekcijom 12. tjedan: Međufazni prijenos tvari (prolaz tvari). Analogije prijenosa količine gibanja, prijenosa topline i prijenosa tvari. 13. tjedan: Jedinične operacije u kojima je zastupljen prijenos tvari. Apsorpcija i uređaji za njenu provedbu. 14. tjedan: Teorijske osnove destilacije i načini njene provedbe u industriji. 15. tjedan: Kristalizacija. Utjecaj procesnih parametara na finalni produkt kristalizacije
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Prisustvovanje predavanjima i seminarima u iznosu od 80 % ukupne satnice, laboratorijske vježbe 100 %.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
2.0
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Pripreme za kolokvij iz vježbi
Esej
Seminarski rad
Terenska nastava
Kolokviji
Usmeni ispit
1.5
Seminari
0.5
Pismeni ispit
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Student može položiti cjelokupni ispit putem dvaju usmenih testova tijekom semestra. Ti testovi omogućuju studentu da se oslobodi i samo određenog dijela ispita. Studenti koji nisu položili ispit putem testova polažu ispit u redovitim ispitnim terminima. Taj ispit se sastoji samo od usmenog dijela.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
W. J. Beek, K. M. K. Muttzall, J. W. van Heuven, Transport Phenomena, 2nd ed., J. Wiley and Sons Inc., London, 1999.
3
R. M. Felder, R. W. Rousseau, Elementary Principles of Chemical Processes, 3 rd edition, John Wiley & Sons, Inc., New York, 2000.
1
N. Kuzmanić, Osnove kemijskog inženjerstva, Priručnik za predavanja (za unutarnju uporabu), Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu, Split, 2012.
0
Web stranice KTF-a
W.L. McCabe, J.C. Smith, P. Harriott, Unit Operations of Chemical Engineering, McGraw-Hill, 6th edition, New York, 2001.
3
M. Hraste, Mehaničko procesno inženjerstvo, HINUS, Zagreb, 2003.
10
Dopunska literatura
E. Mitrović-Kessler: Prijenos tvari i energije, Tehnološki fakultet Split, Split, 1991. V. Koharić, Mehaničke operacije, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1996.;
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra studentska anketa
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Vježbe iz osnova kemijskog inženjerstva
NAZIV PREDMETA
Vježbe iz osnova kemijskog inženjerstva
Kod
KTG309
Godina studija
3.
Nositelj/i predmeta
Renato Stipišić
Bodovna vrijednost (ECTS)
1.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
0
0
15
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Utvrđivanje znanja o principima prijenosa količine gibanja, topline i tvari i njihova primjena u tehnološkim operacijama kemijske industrije.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Osnove kemijskog imženjerstva
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da: - primijeni zakone očuvanja pri strujanju fluida - identificira i analizira molekulske i vrtložne mehanizme prijenosa količine gibanja, energije i tvari - uoči glavne otpore kod prijenosnih pojava kao i mogućnost intenziviranja prijenosa u određenim jediničnim operacijama - razlikuje ključne parametre kod mehaničkih, toplinskih i difuzijskih jediničnih operacija kemijske industrije
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Vježba 1: Određivanje vrste strujanja i kritične Reynoldsove značajke. Primjena Bernoullijevog teorema. (2.5 sata) Vježba 2: Određivanje pada tlaka u cjevovodu. (2.5 sata) Vježba 3: Određivanje karakteristika fluidiziranog sloja (2 sata) Vježba 4: Filtracija - određivanje konstante filtracije i prosječnog specifičnog otpora filtarskog kolača. (2 sata) Vježba 5: Izmjenjivači topline - određivanje koeficijenta prolaza topline u izmjenjivačima topline. (2 sata) Vježba 6: Apsorpcija - određivanje točke opterećenja i točke potapanja apsorpcijskoj koloni s prokapnim tijelima. (2 sata) Vježba 7: Kristalizacija - utjecaj procesnih parametara na finalni produkt kristalizacije. (2 sata)
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Prisustvovanje u iznosu od 100 % ukupne satnice.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
0.2
Istraživanje
Praktični rad
0.2
Eksperimentalni rad
0.2
Referat
Pripreme za kolokvij iz vježbi
Esej
Seminarski rad
Terenska nastava
Kolokviji
0.1
Usmeni ispit
Seminari
Pismeni ispit
0.3
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
Priručnik za vježbe iz kolegija Tehnološke operacije, interna skripta 2012.
0
Web stranice KTF-a
E. Mitrović - Kessler: Tehnološke operacije kemijske industrije - laboratorijske vježbe, Sveučilište u Splitu, Split 1991.
10
Dopunska literatura
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra studentska anketa
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Biokemija II
NAZIV PREDMETA
Biokemija II
Kod
KTG310
Godina studija
3.
Nositelj/i predmeta
Izv. prof. dr. sc. Mila Radan
Bodovna vrijednost (ECTS)
6.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
30
15
0
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Stjecanje temeljnih znanja i vještina iz područja metabolizma.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Biokemija I
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
(1) Po završetku ovog kolegija, studenti bi trebali biti u mogućnosti prosuditi je li predložena ili hipotetska reakcija u skladu s općim okvirom kataboličkog i anaboličkog metabolizma. (2) studenti trebaju prepoznati kako se uobičajena hrana pretvorila u metaboličku energiju, te će biti u mogućnosti predvidjeti energijski sadržaj i vrijednosti različitih klasa kemijskih spojeva. (3) Locirati mjesto metabolizma svih hranjivih tvari u subcelularnim strukturama, te pratiti njihov transport u ili između staničnih organela (4) Spoznati kompleksne regulatorne mehanizme čije je djelovanje nužno za održavanje homeostaze (5) Uočiti važnost vitamina u sastavu enzimskih kofaktora za djelovanje ključnih enzima u metabolizmu (6) Povezivati međusobnu pregradnju različitih vrsta biomolekula (ugljikohidrata, proteina i masti) (7) Pratiti sudbinu nekog metabolita ili sastojka hrane od resorpcije do potpune razgradnje ili pregradnje u nove spojeve (8) Razumjeti uzroke metaboličkih bolesti, te predviđati mogućnosti njihova naj
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Upoznavanje sa sadržajem predmeta, osnovni pojmovi i svojstva metabolizma, katabolizam i anabolizam (2) Metabolizam ugljikodrata: transport glukoze u stanice, glikoliza (3) glukoneogeneza (2) Nastajanje metaboličke energije: ciklus limunske kiseline i oksidacijska fosforilacija (4) Put pentoza-fosfata (2) Metabolizam glikogena: razgradnja i sinteza (2) Metabolizam masti: triacilglicerola, fosfolipida i kolesterola (3) Razgradnja (ß-oksidacija) i sinteza masnih kiselina, sinteza fosfolipida, ceramida i gangliozida (3) sinteza kolesterola te spojeva koji nastaju iz kolesterola (steroidni hormoni, žučne soli, D-vitamin), lipoproteini (LDL, HDL), ikosanoidi (3) Razgradnja aminokiselina i sinteza uree, sinteza aminokiselina i kofaktora, glutation, mobilizacija dušika iz zraka za potrebe ugradnje u biomolekule, kompleksna regulacija enzima glutamin-sintetaze (4) Biosinteza i razgradnja purinskih i pirimidinskih nukleotida, poremećaji u metabolizmu nukleotida (2) Integracija metabolizma, pregled po organima.
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
1.0
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
2.0
Usmeni ispit
1.0
Pismeni ispit
2.0
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Parcijalni ispiti, kolokviji i završni usmeni ispit.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
Biokemija , J.M. Berg, J.L. Tymoczko and L. Stryer, Prijevod VI izdanja, Školska knjiga Zagreb, 2013
1
Dopunska literatura
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) sveučilišnoj, (2) fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave, (3) nastavničkoj razini.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Odabrani procesi kemijske industrije
NAZIV PREDMETA
Odabrani procesi kemijske industrije
Kod
KTG311
Godina studija
3.
Nositelj/i predmeta
Prof. dr. sc. Jelica Zelić
Bodovna vrijednost (ECTS)
5.5
Suradnici
Doc. dr. sc. Miće Jakić
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
45
15
0
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Osposobljavanje studenata za razumijevanje i primjenu temeljnih načela kemijskih procesa u tehnološkim procesima anorganske i organske industrije s posebnim osvrtom na tehnološko-ekonomske i ekološke aspekte.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisani ili položeni kolegiji Organska kemija I i Organska kemija II, upisane Vježbe iz odabranih procesa kemijske industrije
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Nakon položenog kolegija student će moći: 1. Klasificirati i primijeniti temeljna načela kemijskih procesa u tehnološkim procesima anorganske i organske industrije. 2. Objasniti procese i primijeniti metode za pripremu tehnoloških voda. 3. Kategorizirati izvore energije za potrebe anorganskih procesa i opisati procese sagorijevanja krutih goriva. 4. Opisati katalitičke procese i utjecajne čimbenike u procesima proizvodnje bazne kemijske anorganske industrije (amonijak, sumporna kiselina, nitratna kiselina). 5. Objasniti osnovne procese (hidratacija, sinteriranje) i utjecajne čimbenike pri proizvodnji keramičkih materijala. 6. Razlikovati metalurške, elektrotermijske i elektrokemijske procese obzirom na provođenje procesa, procesnu opremu, osiguranje kvalitete, mogućnost primjene sekundarnih sirovina i sporednih proizvoda u anorganskim procesima. 7. Proračunati važne parametre za pojedine faze tehnološkog procesa. 8. Objasniti procese prerade nafte (primarni i sekundarni). 9. Razlikovati i opisati osnovne procese za proizvodnju ishodnih komponenata za organsku sintezu. 10. Opisati tehnološke procese u organskoj sintezi. 11. Objasniti procese polimerizacije.
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. tjedan: Uvod. Opći principi i zakonitosti provedbe kemijskih procesa. 2. tjedan: Voda u tehnološkim procesima. Procesi pripreme voda. Taložna sredstva, ionski izmjenjivači i membrane (osnovni procesi i reakcije, oprema i kontrola procesa). 3. tjedan: Izvori energije za potrebe anorganske industrije. Gorivo i procesi sagorijevanja krutih goriva. Generatorski plinovi. 4. tjedan: Najvažniji primjeri katalitičkih procesa bazne kemijske anorganske industrije (sinteza amonijaka, proizvodnja sulfatne i nitratne kiseline). Provjera znanja (I. kolokvij). 5. tjedan: Visokotemperaturne reakcije u čvrstom stanju i procesi sinteriranja kod stvaranja keramičkih materijala. 6. tjedan: Procesi oblikovanja disperznih sustava s vodom. Sustav glina-voda. 7. tjedan: Procesi hidratacije. Procesi očvršćivanja mineralnih veziva. 8. tjedan: Metalurški i elektrotermijski procesi. Elektrokemijski procesi i tehnička elektroliza iz vodenih otopina i rastaljenih soli. Provjera znanja (II. kolokvij). 9. tjedan: Primarni i sekundarni procesi u preradi nafte. 10. tjedan: Proizvodnja ishodnih komponenata za organsku sintezu (alkani, alkeni, aromati, acetilen, sintezni plin) iz petrokemijskih izvorišta (zemni plin, nafta). 11. tjedan: Alternativni (nekonvencionalni) načini proizvodnje ishodnih komponenata za organsku sintezu. 12. tjedan: Tehnološki procesi u organskoj sintezi prema kriterijima sličnosti kemijske reakcije (termodinamika i kinetika, katalizatori). Provjera znanja (III. kolokvij). 13. tjedan: Proizvodnja finih kemikalija. Procesi hidriranja i dehidriranja, hidroformilacija i oksidacija. 14. tjedan: Proizvodnja finih kemikalija. Procesi alkiliranja, esterifikacije i nitriranja. 15. tjedan: Proizvodnja finih kemikalija. Procesi sulfoniranja i sulfatacije, hidroliza, i polimerizacija. Provjera znanja (IV. kolokvij). SEMINAR: Tijekom semestra obrađuju se numerički primjeri (zadaci) iz prijeđenog gradiva, prikazi dijagrama tijeka odabranih tehnoloških procesa (fizičko-kemijske osnove procesa, procesna oprema i utjecaj na okoliš), što zajedno s predavanjima čini jedinstvenu cjelinu.
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
1.0
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Esej
Seminarski rad
0.5
Kolokviji
1.0
Usmeni ispit
1.5
Pismeni ispit
1.5
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Cjelokupni ispit može se položiti preko četiriju (4) kolokvija tijekom semestra, tj. dva (2) parcijalna kolokvija iz anorganskog dijela, i dva (2) parcijalna kolokvija iz organskog dijela. Prag prolaznosti je 60%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 45%. Prisutnost predavanjima od 80 do 100% je 10% ocjene. U ispitnim rokovima polaže se pismeni i usmeni ispit. Prag prolaznosti je 60%. Položeni jedan kolokvij (prethodna aktivnost) vrijedi i u ljetnom ispitnom roku s udjelom od 10% u ocjeni. Pismeni ispit ima udio 40%, a usmeni 50%. Studenti koji nisu položili ispit putem kolokvija polažu ispit preko pismenog i usmenog ispita u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 60 %, a pojedini oblik ispita učestvuje u ocjeni s po 50%. Ocjene: 60%-70% - dovoljan, 71%-81% - dobar, 82%-92% -vrlo dobar, 93%-100% - odličan.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
R. Krstulović, Tehnološki procesi anorganske industrije, Sveučilišni udžbenik, Sveučilište u Splitu, Split, 1986.
5
J. Zelić, Praktikum iz procesa anorganske industrije, Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu, Split, 2013. (recenzirani i objavljeni nastavni materijali), http://www.ktf-split.hr/bib/nm/Procesi_anorganske_industrije.pdf
1
www.ktf-split.hr
Z. Janović, Polimerizacije i polimeri, Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, Zagreb, 1997.
6
I. Klarić, Tehnološki procesi organske industrije (I. dio), Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu, Split, 2008., (recenzirani i objavljeni nastavni materijali), https://www.ktf-split.hr/index.php/nastavni-materijali-knjiznice/repozitorij-265?start=20
0
www.ktf-split.hr
Z. Janović, Naftni i petrokemijski procesi i proizvodi, Hrvatsko društvo za goriva i maziva, Zagreb, 2011.
15
Dopunska literatura
J. Zelić, Z. Osmanović, Čvrstoća i trajnost cementnih kompozita, Sveučilišni udžbenik, Sveučilište u Splitu, 2014., ISBN 978-953-7803-01-8. Z. Osmanović, J. Zelić, Proizvodnja Portland-cementa, Univerzitetski udžbenik, Univerzitet u Tuzli, B&H, Tuzla, 2010., ISBN 978-9958-897-04-7. http://www.knjiga.ba/proizvodnja_portlandj_cementa-k7412.html
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj, (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave, (3) Nastavničkoj razini.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Vježbe iz odabranih procesa kemijske industrije
NAZIV PREDMETA
Vježbe iz odabranih procesa kemijske industrije
Kod
KTG312
Godina studija
3.
Nositelj/i predmeta
Prof. dr. sc. Jelica Zelić
Bodovna vrijednost (ECTS)
2.0
Suradnici
Doc. dr. sc. Miće Jakić Doc. dr. sc. Mario Nikola Mužek
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
0
0
30
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Osposobljavanje studenata kako provesti eksperiment u laboratorijskom i polu-industrijskom mjerilu i kako analizirati kemijske i/ili fizikalne procese u pojedinim fazama tehnoloških procesa anorganske i organske industrije.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Odabrani procesi kemijske industrije
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Nakon položenog kolegija student će moći: 1. Provoditi eksperimente u laboratorijskim i industrijskim uvjetima. 2. Izvoditi mjerenja samostalno i u okviru timskog rada. 3. Interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja koristeći kemijsko inženjersku metodologiju. 4. Analizirati kemijske i/ili fizikalne procese prema unaprijed zadanim uvjetima i svojstvima materijala. 5. Preporučiti procesne parametre radi optimiziranja procesa u pojedinih faza proizvodnje i primjene odabranih anorganskih i polimernih materijala.
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. Tehnološka priprema vode. Postupci mekšanja vode. Taložni postupci, ionski izmjenjivači, kombinirani postupci. 2. Elektrokemijski procesi. Elektroliza otopine NaCl. 3. Katalitički procesi. Heterogena kataliza. Katalitička oksidacija SO2. 4. Procesi hidratacije. Fizikalno-kemijska svojstva silikatnog cementa (gustoća, specifična površina, normalna konzistencija, vrijeme vezanja, toplina hidratacije). 5. Kemijska otpornost Na2O-CaO-SiO2 stakla. 6. Fizikalno-kemijska svojstva naftnih derivata (goriva i maziva). 7. Dehidriranje etanola u acetaldehid. 8. Esterifikacija ftalnog anhidrida s n-butanolom (sinteza di-butil ftalata). 9. Proizvodnja sapuna. 10. Sinteza azo-boja. 11. Sulfoniranje kopolimera stiren/divinil-benzena. 12. Postupna polimerizacija (sinteza poliestera ili poliamida). 13. Radikalna lančana polimerizacija (suspenzijska polimerizacija stirena, emulzijska polimerizacija vinil-acetata). Iz predloženih vježbi koje se odnose na organski dio student će izraditi četiri (4).
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Provedba i analiza odabranih procesa prema unaprijed zadanim uvjetima rada. Svaki student je obvezan odraditi sve vježbe predviđene programom. Nakon završenih vježbi obvezan je završni pismeni ispit.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
0.6
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
0.5
Referat
0.4
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
Usmeni ispit
Pismeni ispit
0.5
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Uspješno završene laboratorijske vježbe imaju udio 60%, a završni pismeni ispit 40% ocjene. Ocjene: 60%-70% - dovoljan, 71%-81% - dobar, 82%-92% -vrlo dobar, 93%-100% - odličan.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
J. Zelić, Praktikum iz procesa anorganske industrije, Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu, Split, 2013. (recenzirani i objavljeni nastavni materijali), http://www.ktf-split.hr/bib/nm/Procesi_anorganske_industrije.pdf
1
www.ktf-split.hr
I. Klarić, Vježbe iz polimerizacije (za internu upotrebu), Tehnološki fakultet u Splitu, Split, 1990.
10
I. Klarić, Vježbe iz tehnoloških procesa organske industrije (za internu upotrebu), Tehnološki fakultet u Splitu, Split, 1990.
10
Dopunska literatura
R. Krstulović, Tehnološki procesi anorganske industrije, Sveučilišni udžbenik, Sveučilište u Splitu, Split, 1986.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj, (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave, (3) Nastavničkoj razini.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Kemija okoliša
NAZIV PREDMETA
Kemija okoliša
Kod
KTG313
Godina studija
3.
Nositelj/i predmeta
Prof. dr. sc. Marija Bralić
Bodovna vrijednost (ECTS)
4.0
Suradnici
Doc. dr. sc. Maša Buljac
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
30
15
0
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Osnovni cilj predmeta je izučavanje osnovnih kemijskih zakonitosti koje se zbivaju u okolišu.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Studenti će nakon završetka kolegija moći: 1. Poznavati i objasniti interakcije koje se događaju između različitih faza u okolišu (voda-zrak, tlo-zrak, voda-tlo) 2. Razlikovati pristup kemijskoj analizi tla, vode ili zraka 3. Razumjeti kružni ciklus plinova (CO2, NOx, SOx) u okolišu 4. Objasniti utjecaj metala na okoliš 5. Prepoznati i objasniti djelovanje organskih spojeva u okolišu 6. Rješavati probleme iz zaštite okoliša
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Predavanje 1: Uvod u kemiju okoliša. Utjecaj tehnologije na kemijske procese u okolišu. Predavanje 2: Djelovi okoliša: hidrosfera, atmosfera, geosfera i biosfera. Kemija voda. Plinovi u vodama Predavanje 3: Kompleksacija i specijacija. Oksido-redukcijske reakcije, pE u prirodnim vodama. Seminar 1 (2 sata): Interpretacija i obrada podataka Predavanje 4: pE-pH dijagrami. Interakcija faza: čvrsto-tekuće-plinovito. Seminar 2 (2 sata): Oksido-redukcijske reakcije, pE u prirodnim vodama. Predavanje 5: Stvaranje sedimenta i ion-izmjenjivački procesi na njegovoj granici. Biokemijski procesi u vodama Seminar 3 (2 sata): pE-pH dijagrami. Interakcija faza: čvrsto-tekuće-plinovito Predavanje 6: Transformacija elemenata. Biodegradacija organskog materijala. Onečišćenje voda Predavanje 7: Atmosfera i kemija atmosfere. Fizikalne karakteristike atmosfere Predavanje 8: Kemijske i fotokemijske reakcije u atmosferi. Seminar 4 (2 sata): Standardna odstupanja, pogreške Predavanje 9: Onečišćenje zraka: anorganski plinovi, organski spojevi, čestice. Seminar 5 (2 sata): Biokemijski procesi u vodama Predavanje 10: Fotokemijski smog. Geosfera i geokemija. Seminar 6 (2 sata): Određivanje pH i koncentracija u vodenim uzorcima iz okoliša Predavanje 11: Sastav tla, hranjive soli. Kiselo-bazne i ion-izmjenjivačke reakcije Seminar 7 (2 sata): Obrada podataka prikupljenih monitoringom atmosfere Predavanje 12: Onečišćenje tla Predavanje 13: Toksičnost kemijskih supstancija. Analitička kemija okoliša. Predavanje 14: Analitička kemija okoliša Predavanje 15: Procjena i interpretacija analitickih podataka iz okoliša. Specifične primjene Seminar 8 (1 sat): Zadatci: plinovi, izračuni sastava
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Prisustvo i odrađene sve laboratorijske vježbe.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
1.0
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Esej
Seminarski rad
0.5
Kolokviji
1.0
Usmeni ispit
1.0
Pismeni ispit
1.0
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Tijekom semestra kroz dva pismena parcijalna testa provjeravati će se znanje studenata iz odslušane građe. Tijekom semestra studenti će iz odabranog poglavlja predavanja napraviti seminarski rad koji će utjecati na konačnu ocjenu. Nakon odslušanog semestra, studenti pristupaju pismenom ispitu iz odslušane građe seminara. Ukoliko student zadovolji na nekom od parcijalnih testova tijekom semestra, građu iz položenog testa ne treba polagati na pismenom ispitu. Nakon položenog pismenog dijela ispita, student pristupa usmenom dijelu ispita. Za sve vidove nastave ocjenjivanje će biti provedeno prema slijedećem kriteriju: <55% nedovoljan; 55%-65% dovoljan; 66%-75% dobar; 76%-85% vrlodobar;> 86% izvrstan. Konačna ocjena biti će aritmetička sredina ocjena iz vježbi, pismene provjere znanja i usmenog dijela ispita.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
E. Burcu Özkaraova Güngör, Environmental Technologies New Developments, Vienna,2008
1
Vježbe iz Kemije okoliša (interna skripta u pripremi), Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 201X
1
P.O’Neil, Environmental Science, London, 1993.
1
W. Stumm, J.J. Morgan, Aquatic Chemistry, New York, 1996
1
B.J.Alloway, Heavy Metals in Soils, London, 1995
1
D. Tuhtar, Zagađivanje zraka i vode, Sarajevo, 1984
1
Dopunska literatura
V. Glavač, Uvod u globalnu ekologiju, Zagreb, 1999. M. Črnjar, Ekonomija i zaštita okoliša, Rijeka, 1997., C.Baird, Environmental chemistry,New York, 1998., C.E. Kupchella, M. C. Hyland, Enviromental science, Massachusetts, 1989.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Enzimska kinetika
NAZIV PREDMETA
Enzimska kinetika
Kod
KTG315
Godina studija
3.
Nositelj/i predmeta
Prof. dr. sc. Olivera Politeo
Bodovna vrijednost (ECTS)
4.0
Suradnici
Dr. sc. Ivana Carev Doc. dr. sc. Franko Burčul
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
30
15
0
0
Status predmeta
Izborni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Stjecanje temeljnih znanja i vještina iz područja kinetike enzimom kataliziranih reakcija.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Vježbe iz enzimske kinetike
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
- Razumjeti osnovne principe kemijske kinetike. - Razumjeti važnost i ulogu enzima u životu stanice. - Razumjeti i objasniti Mechaelis-Mentenov model kinetike. - Eksperimentalno odrediti parametre enzimom kataliziranih reakcija. - Razumjeti i objasniti važnost i ulogu inhibitora kod enzimom kataliziranih reakcija. - Objasniti mehanizme regulacije enzimske aktivnosti.
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
PREDAVANJA: Osnovni principi kemijske kinetike: Red reakcije. Konstante brzina reakcije. Utjecaj temperature na konstantu brzine (3) Enzimi kao biološki katalizatori: Osnovna svojstva enzima. Nomenklatura i klasifikacija enzima. Specifičnost enzima. Aktivno mjesto enzima. (4) Kofaktori i koenzimi. (2) Kinetika enzimski kataliziranih reakcija: Energija aktivacije. Reakcije enzim–supstrat. Michaelis – Mentenova jednadžba. Eksperimentalno određivanje Km i vmax. Lineweaver-Burkov recipročni prikaz. Hanesov prikaz. Eadie-Hofsteeov prikaz. (3) Utjecaj inhibitora na enzimsku aktivnost: Kompetitivna reverzibilna inhibicija. Nekompetitivna reverzibilna inhibicija. Miješana inhibicija. Ireverzibilna inhibicija. (3) Utjecaj pH i temperature na aktivnost enzima. (2) Kontrola enzimske aktivnosti: Kooperativnost. Alosteričke interakcije. Hillova jednadžba. (2) Katalitičke strategije. (4) Regulacijske strategije: Inhibicija povratnom spregom, kovalentna modifikacija, proteolitičko cjepanje (3) Kinetika multienzimskih sustava. (2) Brze reakcije (2) SEMINARI: Osnovni principi kemijske kinetike. (2) Enzimi kao biokatalizatori. (1) Kofaktori i koenzimi. (1) Michaelis-Mentenova kinetika. (4) Inhibicija enzima. (4) Utjecaj pH i temperature na aktivnost enzima. (1) Kinetika alosteričkih enzima. (1) Regulacija enzimske aktivnosti. (1)
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Pohađanje nastave, pripremanje seminarskih radova, izlazak na ispit.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Esej
Seminarski rad
1.0
Kolokviji
Usmeni ispit
0.5
Pismeni ispit
2.5
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Aktivnost tijekom pohađanja nastave, izlaganje seminarskih radova i završni ispit.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
J.M. Berg, J.L. Tymoczko, L. Stryer: Biokemija, 5th Ed, Školska knjiga Zagreb, 2013.
D. Voet. J. G. Voet, C. W. Pratt, Fundamentals of Biochemistry, John Wiley & Sons, Inc., NY, Chichester, Weinheim, Brisbane, Singapore, Toronto, 1999.
0
Cornish-Bowden: Fundamentals of Enzyme Kinetics, Butterworth, London 1979
0
Dopunska literatura
Christopher K. Mathews and K. E. Van Holde: Biochemistry, Second edition, The Benjamin / Cummings Publishing Company Inc 1996.; Thomas M. Devlin: Textbook of Biochemistry, Third Edition, Wiley and Sons Inc., New York, Chichester, Brisbane, Toronto, Singapore, 1992.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) sveučilišnoj, (2) fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave, (3) nastavničkoj razini.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Vježbe iz enzimske kinetike
NAZIV PREDMETA
Vježbe iz enzimske kinetike
Kod
KTG316
Godina studija
3.
Nositelj/i predmeta
Prof. dr. sc. Olivera Politeo
Bodovna vrijednost (ECTS)
2.0
Suradnici
Dr. sc. Ivana Carev Doc. dr. sc. Franko Burčul
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
0
0
30
0
Status predmeta
Izborni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Stjecanje temeljnih znanja i vještina iz kinetike enzimom kataliziranih reakcija.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Enzimska kinetika
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
- Razumjeti osnovne principe kemijske kinetike. - Razumjeti važnost i ulogu enzima u životu stanice. - Razumjeti i objasniti Mechaelis-Mentenov model kinetike. - Eksperimentalno odrediti parametre enzimom kataliziranih reakcija. - Razumjeti i objasniti važnost i ulogu inhibitora kod enzimom kataliziranih reakcija. - Objasniti mehanizme regulacije enzimske aktivnosti.
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Utjecaj koncentracije enzima na brzinu reakcije. Kinetika enzimske reakcije (određivanje Km i vmax). Utjecaj pH na aktivnost enzima. Utjecaj temperature na aktivnost enzima. Utjecaj inhibitora na aktivnost enzima.
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Pohađanje laboratorijskih vježbi, izlazak na kolokvije, izlazak na ispit.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
0.5
Referat
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
0.5
Usmeni ispit
Pismeni ispit
1.0
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Aktivnost tijekom eksperimentalnog rada, kolokviji i završni ispit.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) sveučilišnoj, (2) fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave, (3) nastavničkoj razini.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Parfemi i kozmetički preparati
NAZIV PREDMETA
Parfemi i kozmetički preparati
Kod
KTG317
Godina studija
3.
Nositelj/i predmeta
Izv. prof. dr. sc. Ani Radonić
Bodovna vrijednost (ECTS)
3.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
30
0
0
0
Status predmeta
Izborni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Stjecanje temeljnih znanja iz područja kemije mirisa i mirisnih spojeva te njihova uloga i primjena u svakodnevnom životu. Stjecanje osnovnih znanja o najvažnijim sirovinama koje se koriste za izradu kozmetičkih proizvoda, vrstama kozmetičkih proizvoda te nuspojavama kozmetičkih sirovina i/ili proizvoda na kožu i njene privjeske.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Položeni ili upisani kolegiji: Vježbe iz Parfema i kozmetičkih preparata, Organska kemija I, Organska kemija II i Prirodni organski spojevi.
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Očekuje se da će studenti nakon položenog ispita iz Parfema i kozmetičkih preparata moći: - definirati osnovne pojmove iz područja kemije i proizvodnje mirisa - navesti prirodne sastojke mirisnih pripravaka, metode njihova dobivanja i najčešće sirovine - navesti i, na temelju strukturnih formula, prepoznati najpoznatije sintetičke mirisne spojeve - definirati pojmove kozmetika i kozmetologija - razlikovati glavne skupine sastojaka za izradu kozmetičkih preparata i navesti najvažnije predstavnike pojedinih skupina - razlikovati kozmetičke proizvode prema namjeni i navesti karakteristične kozmetičke proizvode iz svake grupe
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. tjedan: Uvod u predmet (sadržaj predmeta, kriteriji i uvjeti polaganja). Definicije pojmova: miris, mirisni ili aromatični spoj, olfaktologija, olfakcija. 2. tjedan: Olfaktorni sustav. Poremećaji osjeta mirisa. Povijesni pregled proizvodnje i uporabe mirisa. 3. tjedan: Vrste mirisnih pripravaka. Podjela mirisa prema porijeklu sastojaka. Prirodni, prirodi-identični, sintetski sastojci. Struktura mirisa. Podjela mirisa prema mirisnim grupama. 4. tjedan: Mirisne grupe. Podjela prema H&R. Podjela prema M. Edwards - tzv. ”mirisno kolo”. Podjela mirisa prema proizvođačima mirisnih pripravaka. 5. tjedan: Sastojci mirisnih pripravaka. Prirodni sastojci. Metode izolacije prirodnih sastojaka. Destilacija. Prešanje. Ekstrakcija otapalom. 6. tjedan: Definicije prirodnih sastojaka koji se koriste u parfimeriji. Sirovine za dobivanje prirodnih sastojaka. Sirovine biljnog porijekla. Kora. Cvijeće. Plodovi. 7. tjedan: Sirovine biljnog porijekla. Zeleni dijelovi. Korijenje, podanci, lukovice. Sjeme. Drvo. Smole i balzami. 8. tjedan: Sirovine životinjskog porijekla. Ostale prirodne sirovine. Mirisni spojevi. Podjela sintetičkih sastojaka. Podjela prema funkcijskim skupinama. Alkoholi. Aldehidi. Ketoni. 9. tjedan: C13-norizoprenoidi. Esteri. Laktoni. Mošusni spojevi. Fenoli. Ugljikovodici. Heterociklički spojevi. 10 tjedan: Definicije pojmova kozmetika i kozmetologija. Značenje i podjela kozmetologije. Koža i privjesci kože. Sastojci za izradu kozmetičkih preparata. Prirodni sastojci. Anorganski sastojci. 11. tjedan: Organski sastojci. Sastojci biljnog porijekla. Sastojci životinjskog porijekla. Biogeni stimulansi: hormoni, vitamini i enzimi. 12. tjedan: Polusintetički sastojci. Sintetički sastojci. Aktivne i pomoćne tvari. Tenzidi. Emolijensi. Ugušćivači. Konzervansi. Antioksidansi. Bojila. Tvari za zaštitu od UV-zračenja. 13. tjedan: Kozmetički proizvodi. Definicije osnovnih pojmova i podjela. Proizvodi za održavanje čistoće. 14. tjedan: Proizvodi za njegu. Kreme, losioni, gelovi i ulja za njegu kože i kose. 15. tjedan: Proizvodi za uljepšavanje.
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati predavanja u iznosu od 80% predviđene satnice. Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu će se vrednovati u konačnoj ocjeni.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
1.0
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Esej
Seminarski rad
1.0
Kolokviji
Usmeni ispit
Pismeni ispit
1.0
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Student može položiti cjelokupni ispit putem dva parcijalna testa tijekom semestra. Ti testovi omogućuju studentu da se oslobodi i samo određenog dijela ispita. Prag prolaznosti je 60%. Svaki test u ocjeni učestvuje s 45%. Prisutnost predavanjima od 80 do 100% čini 10% ocjene. Studenti koji nisu položili ispit putem testova polažu ispit u redovitim ispitnim terminima. Princip ocjenjivanja: 60%-69% - dovoljan, 70%-79% - dobar, 80%-89% -vrlo dobar, 90%-100% - izvrstan.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
The Chemistry of Fragrances, 2nd edition, edited by C. S. Sell, RSC Publishing, Cambridge, 2006.
0
Da (osobno vlasništvo nastavnika)
M. Čajkovac, Kozmetologija, Naklada Slap, Zagreb, 2000.
1
Dopunska literatura
Poucher’s Perfumes, Cosmetics and Soaps, 10th edition, edited by Hilda Butler, Kluwer Academic Publishers, Dordrecht, 2000. Tehnička enciklopedija, vol. 5, str. 360-370, JLZ, Zagreb, 1976. Tehnička enciklopedija, vol. 7, str. 311-319, JLZ, Zagreb, 1980. J. Buckle, Clinical Aromatherapy, Essential Oils in Practice, 2nd edition, Churchill Livingstone, Edinburgh, 2003.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Vježbe iz parfema i kozmetičkih preparata
NAZIV PREDMETA
Vježbe iz parfema i kozmetičkih preparata
Kod
KTG318
Godina studija
3.
Nositelj/i predmeta
Izv. prof. dr. sc. Ani Radonić
Bodovna vrijednost (ECTS)
1.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
0
0
15
0
Status predmeta
Izborni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Upoznavanje i primjena metoda za izolaciju prirodnih sastojaka koji se koriste za izradu mirisnih pripravaka.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Parfemi i kozmetički preparati
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Nakon odrađenih laboratorijskih vježbi i položenog predmeta studenti će moći: - izvoditi samostalno laboratorijske vježbe prema propisima - postaviti aparature za izvođenje pojedinih metoda izolacije prirodnih sastojaka koji se koriste za izradu mirisnih pripravaka - primijeniti klasične laboratorijske postupke i metode za izolaciju prirodnih sastojaka koji se koriste za izradu mirisnih i kozmetičkih pripravaka - predložiti laboratorijske postupke izolacije prirodnih sastojaka iz biljnog materijala na temelju znanja stečenog tijekom predavanja iz predmeta
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Vježbe (1 sat tjedno združeno u 5 termina) 1. Izolacija mirisnih spojeva iz cvijeća (npr. lavanda, brnistra...) vodenom destilacijom - dobivanje cvjetnog ulja. 2. Ekstrakcija mirisnih spojeva iz cvijeća u aparaturi po Soxhletu - dobivanje konkreta. 3. Vodena destilacija konkreta - dobivanje tzv. konkretnog ulja. 4. Obrada konkreta i dobivanje apsoluta. Tankoslojna kromatografija cvjetnog i konkretnog ulja te apsoluta. 5. Sinteza odabranog mirisnog spoja.
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati laboratorijske vježbe (100%) prema izvedbenom planu nastave te aktivno sudjelovati u laboratorijskom radu.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
0.5
Referat
0.5
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Studenti se ocjenjuju na temelju zalaganja tijekom eksperimentalnog rada i ostvarenih rezultata tijekom rada u laboratoriju.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
I. Jerković, A. Radonić, Praktikum iz organske kemije, Udžbenici Sveučilišta u Splitu, KTF-Split, 2009.
0
Da (web stranica KTF-a)
Dopunska literatura
V. Rapić, Postupci priprave i izolacije organskih spojeva, Školska knjiga, Zagreb, 1994. S. Borčić, O. Kronja, Praktikum preparativne organske kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj, provođenjem anketiranja studenata o kvaliteti nastave; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini, prihvaćanjem sugestija studenata i kolega.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Kemija u farmakologiji
NAZIV PREDMETA
Kemija u farmakologiji
Kod
KTG319
Godina studija
3.
Nositelj/i predmeta
Prof. dr. sc. Marija Bralić
Bodovna vrijednost (ECTS)
4.0
Suradnici
Mislav Šolić
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
30
15
0
0
Status predmeta
Izborni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Upoznavanje kemijskih obilježja ljekovitih tvari. Osnovne podjele te karakteristike pojedinih skupina lijekova.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisane ili položene Vježbe iz kemije u farmakologiji
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna: - definiciju osnovnih pojmova i podjelu pojedinih skupina lijekova - fizičko-kemijska svojstva lijekova - djelovanje i mehanizam lijekova - razvoj i način djelovanja lijekova - neželjeno djelovanje lijekova i njihova rezistencija - interakcije s drugim lijekovima
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Predavanje 1: Uvod: definicija i primjena. Predavanje 2: Kemijska i stereokemijska obilježja struktura ljekovitih tvari Predavanje 3: Kemijska i stereokemijska obilježja struktura ljekovitih tvari Seminar 1 (2 sata): Uvod u legislativu lijekova Predavanje 4: Fizičko-kemijska svojstva lijekova. Seminar 2 (2 sata): Podjela lijekova prema farmakološkim grupama Predavanje 5: Fizičko-kemijska svojstva lijekova. Seminar 3 (2 sata): Farmakokinetika lijekova Predavanje 6: Kemijska stabilnost i inkompatibilnost lijekova. Predavanje 7: Kemijska stabilnost i inkompatibilnost lijekova. Predavanje 8: Djelovanje i mehanizam djelovanja. Seminar 4 (2 sata): Farmakodinamika lijekova Predavanje 9: Podjela prema farmakološkim skupinama. Seminar 5 (2 sata): Analgetici Predavanje 10: Svojstva pojedinih skupina lijekova Seminar 6 (2 sata): Anksiolitici Predavanje 11: Razvoj i objašnjenje djelovanja lijekova Seminar 7 (2 sata): Antibiotici Predavanje 12: Glavne faze djelovanja lijekova:absorpcija, raspodjela, metabolički procesi, uklanjanje Predavanje 13: Glavne faze djelovanja lijekova:absorpcija, raspodjela, metabolički procesi, uklanjanje Predavanje 14: Upoznavanje s neželjenim djelovanjem, rezistencijom, interakcijama s drugim lijekovima Predavanje 15: Upoznavanje s neželjenim djelovanjem, rezistencijom, interakcijama s drugim lijekovima Seminar 8 (1 sat): Minerali u farmaceutici, Kromatografija i detekcija lijekova
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
0.5
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Priprema za kolokvij iz vježbi
Esej
Seminarski rad
0.5
Kolokviji
1.0
Usmeni ispit
1.0
Pismeni ispit
1.0
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Tijekom semestra cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija iz teorije i seminarskog rada sa zadanom temom. Ocjene: 55-64% - dovoljan; 65-75% - dobar; 76-85% - vrlo dobar; 86-100% - izvrstan.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
J.B. Stenlake, Foundations of Molecular Pharmacology: Chemical Basis of Drug Action, 1979
0
U Zavodu 1 primjerak
K.A. Connors, Chemical Stability of Pharmaceuticals: A Handbook for Pharmacists, 1986.
0
U Zavodu 1 primjerak
Kent and Riegel’s, Handbook of industrial chemistry and biotechnology, Volume I, Springer Science+Business Media, LLC, 2007.
0
U Zavodu 1 primjerak
Eiichiro Ochiai, Chemicals for Life and Living, Springer-Verlag Berlin Heidelberg 2011
0
U Zavodu 1 primjerak
Dopunska literatura
T.C. Marrs, R.L. Maynard, F.R. Sidell, Chemical Warfare Agents: Toxicology and Treatment, 1996; L. Poller, Oral Anticoagulants: Chemical and Biological Preperties and Clinical Applications, 1996.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti izvođenja nastave i usvajanja znanja (vještina), prati se na razini: (1) nastavnika, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega, (2) fakulteta, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Vježbe iz kemije u farmakologiji
NAZIV PREDMETA
Vježbe iz kemije u farmakologiji
Kod
KTG320
Godina studija
3.
Nositelj/i predmeta
Prof. dr. sc. Marija Bralić
Bodovna vrijednost (ECTS)
2.0
Suradnici
Mislav Šolić
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
0
0
25
5
Status predmeta
Izborni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Nadopuna teorijski stečenih znanja koja se odnose na analizu farmakoloških pripravaka.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Kemijska farmakologija
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Nakon završenih vježbi od studenta se očekuje da zna: - osnovne metode dobivanja kemijskih spojeva definiranih kao lijek - način identifikacije aktivnih sastojaka - određivanje aktivnih sastojaka u preparatu - ocjenu tehnološke dorađenosti preparata i način pakovanja, u odnosu na trajnost, kontaminaciju i rukovanje lijekom - mišljenje o kvaliteti lijeka na osnovi izvršenog laboratorijskog ispitivanja
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
1.0
Referat
0.3
Priprema za kolokvij iz vježbi
0.2
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
0.5
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Tijekom semestra studenti se vrednuju putem 6 kolokvija iz laboratorijskih vježbi. Ocjene: 55-64% - dovoljan; 65-75% - dobar; 76-85% - vrlo dobar; 86-100% - izvrstan.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
B. Zorc, I.Butula, Vježbe iz farmaceutske kemije, Zagreb, 1995.
0
U Zavodu 1 primjerak
Dopunska literatura
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti izvođenja nastave i usvajanja znanja (vještina), prati se na razini: (1) nastavnika, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega, (2) fakulteta, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Kemija polimera
NAZIV PREDMETA
Kemija polimera
Kod
KTG321
Godina studija
3.
Nositelj/i predmeta
Prof. dr. sc. Matko Erceg
Bodovna vrijednost (ECTS)
3.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
30
0
0
0
Status predmeta
Izborni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
vrste polimera obzirom na uporabna i preradbena svojstva - razumijevanje povezanosti strukture i specifičnih svojstava polimera - osnovna znanja o postupcima dobivanja sintetskih polimera - upoznavanje s osnovnim postupcima njihove karakterizacije
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Vježbe iz kemije polimera
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna: - razlikovati osnovne vrste polimera - objasniti specifičnosti strukture polimera - argumentirati povezanost strukture i svojstava polimera - razlikovati reakcije polimerizacije - identificirati i karakterizirati polimerni materijal koristeći suvremene instrumentalne tehnike
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
1. tjedan: Uvod. Nomenklatura polimera. Podjela polimera (plastomeri, duromeri, elastomeri, elastoplastomeri). 2. tjedan: Vrste veza u polimerima. Konfiguracije polimera. Konformacije polimera. 3. tjedan: Nadmolekulna struktura polimera. Polimerni kapljeviti kristali. 4. tjedan: Reološka svojstva polimera. 5. tjedan: Polimerne otopine: bubrenje, topljivost-uvjeti topljivosti, metode izračunavanja parametara topljivosti, Hansenova teorija. 6. tjedan: Molekulne mase polimera. Viskozimetrijsko određivanje molekulnih masa. 7. tjedan: Frakcioniranje polimera. Postupci frakcioniranja. Kromatografija na propusnom gelu. 8. tjedan: Stupnjevite polimerizacije: svojstva, izračunavanje brzine stupnjevitih polimerizacija, polimeri stupnjevitih polimerizacija. 9. tjedan: Radikalske polimerizacije: svojstva, izračunavanje brzine, polimeri radikalnih polimerizacija. 10. tjedan: Kationske i anionske polimerizacije: svojstva, brzine polimerizacija, polimeri. 11. tjedan: Koordinacijske polimerizacije: svojstva, brzine polimerizacija, polimeri. 12. tjedan: Metode polimerizacije. Prirodni polimeri-podjela. Celuloza, celulozna vlakna, modificiranje celuloze. Škrob. 13. tjedan: Proteini, proteinska vlakna. Struktura i svojstva prirodnog kaučuka. Sintetski kaučuci. Biosintetski polimeri. 14. tjedan: Infracrvena spektroskopija. 15. tjedan: Termoanalitičke metode - diferencijalna pretražna kalorimetrija (DSC) i termogravimetrija (TG). Staklište, talište, toplinska postojanost polimera.
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Prisustvovanje predavanjima u 80%-tnom iznosu od ukupnog fonda sati.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
1.0
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
0.7
Usmeni ispit
0.6
Pismeni ispit
0.7
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Kontinuirano vrjednovanje: Cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 50%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 45%. Prisutnost predavanjima u 80-100%-tnom iznosu je 10% ocjene. Završno vrjednovanje: Studentima koji su položili jedan kolokvij (prethodna aktivnost) isti se priznaje kao dio ispita i to kao 10% ocjene. Preostali dio polažu pismeno i usmeno u redovitim ispitnim rokovima. Pismeni ispit u tom slučaju ima udio 40%, usmeni 50%. Studenti koji nisu položili niti jedan kolokvij polažu ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 50%, a pojedini oblik ispita učestvuje u ocjeni s po 50%. Ocjene: dovoljan (50-61%), dobar (62-74%), vrlo dobar (75-87%), izvrstan (88-100%).
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
Y. Gnanou, M. Fontanille, Organic and Physical Chemistry of Polymers, John Wiley & Sons, Inc., Hoboken, New Jersey, 2008.
1
T. Kovačić, Struktura i svojstva polimera, Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2010.
5
Web knjižnica KTF-a
B. Andričić, Prirodni polimerni materijali, Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2009.
0
Web knjižnica KTF-a
Dopunska literatura
Z. Janović, Polimerizacije i polimeri, HDKI-Kemija u industriji, Zagreb, 1997.; B. Stuart, Infrared Spectroscopy - Fundamentals and Applications, John Wiley & Sons, Ltd., Chichester, 2004.; J. D. Menzel, R. B. Prime, Thermal Analysis of Polymers - Fundamentals and Applications, John Wiley & Sons, Inc., Hoboken, New Jersey, 2009.
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Vježbe iz kemije polimera
NAZIV PREDMETA
Vježbe iz kemije polimera
Kod
KTG322
Godina studija
3.
Nositelj/i predmeta
Prof. dr. sc. Matko Erceg
Bodovna vrijednost (ECTS)
2.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
0
0
30
0
Status predmeta
Izborni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
stjecanje praktičnih znanja (reakcije polimerizacije u laboratoriju) - identifikacija i karakterizacija polimera primjenom složenih metoda i instrumenata - pisanje izvještaja
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Upisan ili položen kolegij Kemija polimera
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna: - sintetizirati polimer u laboratorijskim uvjetima - osmisliti analizu polimera koristeći suvremene analitičke metode - koristiti propisane standarde pri analizi - analizirati eksperimentalne rezultate - komentirati dobivene rezultate i napisati izvještaj
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Prisustvovanje laboratorijskim vježbama u 100%-tnom iznosu od ukupnog fonda sati.
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
1.0
Referat
0.2
Priprema za kolokvij iz lab. v
0.5
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
0.3
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Prije svake laboratorijske vježbu vrši se provjera znanja. Prati se i ocjenjuje rad studenta u laboratoriju kao i izvještaj sa vježbe (referat). U konačnoj ocjeni provjera znanja učestvuje s udjelom 40%, rad u laboratoriju 30 % te referat 30 %. Ocjene: dovoljan (50-61%), dobar (62-74%), vrlo dobar (75-87%), izvrstan (88-100%).
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
T. Kovačić, B. Andričić, Struktura i svojstva polimera, Interna skripta za vježbe, Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2007.
0
Zavod za organsku tehnologiju
I. Klarić, N. Stipenanelov Vrandečić, Karakterizacija polimera, Interna skripta za vježbe, Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2008.
0
Zavod za organsku tehnologiju
Dopunska literatura
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) sveučilišnoj; (2) fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) nastavničkoj razini.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Nanokemija
NAZIV PREDMETA
Nanokemija
Kod
KTG323
Godina studija
3.
Nositelj/i predmeta
Izv. prof. dr. sc. Magdy Lučić Lavčević
Bodovna vrijednost (ECTS)
3.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
30
0
0
0
Status predmeta
Izborni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Demonstrirati i objasniti kako se načela kemije mogu primijeniti na sintezu naprednih funkcionalnih materijala metodom "odozdo prema gore" te na hijerarhijska načela gradnje, prema kojima su molekularno / nanometarski građevni blokovi programirani kemijskom informacijom.
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Nakon nastavnog procesa student bi trebao: - poznavati specifičnosti osnovnih nanostruktura te ovladati analizom njihove morfološke karakterizacije; - znati primijeniti načela kemije u takozvanoj "bottom-up" sintezi, pri kojoj se molekule ili čestice nanometarskih dimenzija kao gradbeni elementi, “programirani“ za spontano samo-organiziranje, kontrolirano slažu u hijerarhijske strukture; - znati objasniti vezu između strukture/ dimenzionalnosti i specifičnosti svojstava kao i funkcionalnosti nanostruktura na zadanim primjerima - biti sposoban procijeniti primjenjivost nanostruktura u znanstvenom istraživanju i novim tehnologijama.
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Polazišne ideje nanokemije i kreiranje nanostruktura (3). Specifičnosti nanostruktura: površina, veličina, oblik i samoorganizacija (3). Primjeri nanostruktura ugljika, silicija, metala i metalnih oksida te organskih nanostruktura (6). Sinteza organiziranih sustava nanostruktura (4). Hijerarhijski sustavi (2). Eksperimentalne tehnike karakterizacije (4). Odabrani primjeri svojstava nanostruktura - fundamentalni i praktični značaj "efekta veličine i oblika" (6). Bio-nano sučelje: nanokemija kao poveznica prirodnih i bioznanosti (2).
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
0.5
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Priprema za kolokvij iz vježbi
Esej
Seminarski rad
0.5
Kolokviji
1.0
Usmeni ispit
1.0
Pismeni ispit
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Tijekom semestra cjelokupni ispit može se položiti preko kolokvija i seminarskog rada. U ispitnim rokovima, ispit polaže se usmeni ispit, ali nakon izlaganja seminarskog rada. Ocjene: 55-64% - dovoljan; 65-79% - dobar; 80-89% - vrlo dobar; 90-100% - izvrstan.
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
M. Lučić Lavčević, Nanostrukture, interna skripta u pripremi
0
Personal web-site
Cademartiri, G. A.Ozin, Concepts of Nanochemistry, Wiley VCH, 2009.
1
Dopunska literatura
Odabrane web-stranice
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Stručna praksa
NAZIV PREDMETA
Stručna praksa
Kod
KTGOSP
Godina studija
2.
Nositelj/i predmeta
Bodovna vrijednost (ECTS)
3.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
0
0
0
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
Dopunska literatura
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
Završni rad
NAZIV PREDMETA
Završni rad
Kod
KTGOZR
Godina studija
3.
Nositelj/i predmeta
Bodovna vrijednost (ECTS)
8.0
Suradnici
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)
P
S
V
T
0
0
0
0
Status predmeta
Obvezni
Postotak primjene e-učenja
0 %
OPIS PREDMETA
Ciljevi predmeta
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave
Vrste izvođenja nastave:
Obveze studenata
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):
Pohađanje nastave
Istraživanje
Praktični rad
Eksperimentalni rad
Referat
Esej
Seminarski rad
Kolokviji
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)
Naslov
Broj primjeraka u knjižnici
Dostupnost putem ostalih medija
Dopunska literatura
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)
3. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJSKOG PROGRAMA
3.1. Mjesta izvođenja studijskog programa
Zgrade sastavnice (navesti postojeće zgrade, zgrade u izgradnji i planiranu izgradnju)
Identifikacija zgrade
Zgrada tri fakulteta
Lokacija zgrade
Ruđera Boškovića 35
Godina izgradnje
2015
Ukupna površina u m2
29500
Identifikacija zgrade
Zgrada u Kaštel Sućurcu
Lokacija zgrade
Kaštel Sućurac
Godina izgradnje
1961
Ukupna površina u m2
3000
3.2. Popis nastavnika i suradnika po predmetima
Predmet
Nastavnici i suradnici
Analitička kemija I
Prof. dr. sc. Josipa Giljanović
Analitička kemija II
Izv. prof. dr. sc. Lea Kukoč Modun
Dr. sc. Maja Biočić
Analiza realnih uzoraka
Izv. prof. dr. sc. Ante Prkić
Anorganska kemija I
Prof. dr. sc. Slobodan Brinić
Prof. dr. sc. Zoran Grubač
Anorganska kemija II
Prof. dr. sc. Zoran Grubač
Prof. dr. sc. Slobodan Brinić
Biokemija I
Izv. prof. dr. sc. Mila Radan
Biokemija II
Izv. prof. dr. sc. Mila Radan
Enzimska kinetika
Prof. dr. sc. Olivera Politeo
Doc. dr. sc. Franko Burčul
Dr. sc. Ivana Carev
Fizika I
Izv. prof. dr. sc. Magdy Lučić Lavčević
Lucija Matković
Matko Maleš
Fizika II
Izv. prof. dr. sc. Magdy Lučić Lavčević
Lucija Matković
Fizikalna kemija I
Prof. dr. sc. Vesna Sokol
Fizikalna kemija II
Izv. prof. dr. sc. Renato Tomaš
Instrumentne metode analize
Izv. prof. dr. sc. Lea Kukoč Modun
Doc. dr. sc. Franko Burčul
Dr. sc. Maja Biočić
Kataliza
Prof. dr. sc. Branka Andričić
Prof. dr. sc. Matko Erceg
Kemija okoliša
Prof. dr. sc. Marija Bralić
Doc. dr. sc. Maša Buljac
Kemija polimera
Prof. dr. sc. Matko Erceg
Kemija u farmakologiji
Prof. dr. sc. Marija Bralić
Mislav Šolić
Matematika I
Mr. sc. Branka Gotovac
Lucija Ružman
Matematika II
Mr. sc. Branka Gotovac
Lucija Ružman
Nanokemija
Izv. prof. dr. sc. Magdy Lučić Lavčević
Odabrani procesi kemijske industrije
Prof. dr. sc. Jelica Zelić
Doc. dr. sc. Miće Jakić
Opća biologija
Prof. dr. sc. Nada Bezić
Izv. prof. dr. sc. Valerija Dunkić
Opća kemija
Prof. dr. sc. Zoran Grubač
Prof. dr. sc. Slobodan Brinić
Organska kemija I
Prof. dr. sc. Igor Jerković
Izv. prof. dr. sc. Ani Radonić
Organska kemija II
Izv. prof. dr. sc. Ani Radonić
Prof. dr. sc. Igor Jerković
Osnove kemijskog inženjerstva
Prof. dr. sc. Nenad Kuzmanić
Renato Stipišić
Parfemi i kozmetički preparati
Izv. prof. dr. sc. Ani Radonić
Primjena računala
Prof. dr. sc. Dražan Jozić
Prirodni organski spojevi
Izv. prof. dr. sc. Ani Radonić
Stručna praksa
Vježbe iz Analitičke kemije I
Prof. dr. sc. Josipa Giljanović
Vježbe iz analitičke kemije II
Izv. prof. dr. sc. Lea Kukoč Modun
Dr. sc. Maja Biočić
Vježbe iz analize realnih uzoraka
Izv. prof. dr. sc. Ante Prkić
Vježbe iz anorganske kemije I
Prof. dr. sc. Slobodan Brinić
Prof. dr. sc. Zoran Grubač
Vježbe iz Anorganske kemije II
Prof. dr. sc. Zoran Grubač
Prof. dr. sc. Slobodan Brinić
Vježbe iz biokemije I
Izv. prof. dr. sc. Mila Radan
Vježbe iz enzimske kinetike
Prof. dr. sc. Olivera Politeo
Doc. dr. sc. Franko Burčul
Dr. sc. Ivana Carev
Vježbe iz fizikalne kemije II
Izv. prof. dr. sc. Renato Tomaš
Vježbe iz fizike I
Izv. prof. dr. sc. Magdy Lučić Lavčević
Vježbe iz fizike II
Izv. prof. dr. sc. Magdy Lučić Lavčević
Lucija Matković
Dr. sc. Mirko Marušić
Vježbe iz instrumentnih metoda analize
Izv. prof. dr. sc. Lea Kukoč Modun
Andrea Anđić
Dr. sc. Maja Biočić
Azra Đulović
Vježbe iz kemije polimera
Prof. dr. sc. Matko Erceg
Vježbe iz kemije u farmakologiji
Prof. dr. sc. Marija Bralić
Mislav Šolić
Vježbe iz odabranih procesa kemijske industrije
Prof. dr. sc. Jelica Zelić
Doc. dr. sc. Mario Nikola Mužek
Doc. dr. sc. Miće Jakić
Vježbe iz opće kemije
Prof. dr. sc. Zoran Grubač
Prof. dr. sc. Slobodan Brinić
Vježbe iz organske kemije I
Prof. dr. sc. Igor Jerković
Vježbe iz organske kemije II
Izv. prof. dr. sc. Ani Radonić
Vježbe iz osnova kemijskog inženjerstva
Renato Stipišić
Vježbe iz parfema i kozmetičkih preparata
Izv. prof. dr. sc. Ani Radonić
Vježbe iz prirodnih organskih spojeva
Izv. prof. dr. sc. Ani Radonić
Završni rad
3.4. Optimalan broj studenata
Optimalan broj studenata na preddiplomskom studiju koji se mogu upisati po jednoj godini studija s obzirom na prostor, opremu i broj stalno zaposlenih nastavnika je 30 (što i predstavlja upisnu kvotu).
3.5. Procjena troškova studija po studentu
Prosječni godišnji troškovi studiranja po studentu za preddiplomski studij Kemija iznose otprilike 31.500,00 kuna.
3.6. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa
Prema Europskim standardima i smjernicama za unutarnje osiguravanje kvalitete u visokim učilištima (prema „Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja“), na temelju kojih Sveučilište u Splitu utvrđuje postupke upravljanja kvalitetom, predlagatelj studijskoga programa dužan je sastaviti plan postupaka osiguranja kvalitete studijskoga programa.
Dokumentacija na kojoj se temelji sustav osiguranja kvalitete sastavnice:
- Pravilnik sustava osiguravanja kvalitete Kemijsko-tehnološkog fakulteta - Priručnik sustava osiguravanja kvalitete Kemijsko-tehnološkog fakulteta
Opis postupaka kojima se vrjednuje kvaliteta izvedbe studijskoga programa
za svaki postupak potrebno je opisati metodu (najčešće anketa za studente ili nastavnike, samoevaluacijski upitnik), navesti izvoditelje (sastavnica, sveučilišni ured), način obrade rezultata i informiranja te vremenski plan provedbe
ukoliko je opisan u nekom priloženom dokumentu, navesti ime dokumenta i članak.
Vrjednovanje rada nastavnika i suradnika
Postupak studentskog vrjednovanja nastavnog rada provodi Centar za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišta u Splitu u suradnji s Odborima za unaprjeđenje kvalitete na sastavnicama. Postupak čine informiranje studenata i nastavnika, anketiranje studenata anketnim upitnikom, obrada anketnih listića i dostavljanje rezultata, donošenje mjera za unaprjeđenje kvalitete. Postupak je detaljno opisan u Pravilniku o postupku studentskog vrednovanja kvalitete nastave i nastavnog rada Sveučilišta u Splitu. Obrada anketa i dostavljanje rezultata u nadležnosti je Centra za unaprjeđenje kvalitete.. Zbirni rezultati za sastavnicu dostavljaju se dekanu i voditelju Odbora za unaprjeđenje kvalitete.
Praćenje ocjenjivanja i usklađenosti ocjenjivanja s očekivanim ishodima učenja
Procedure, pravila i kriteriji za ocjenjivanje studenata obuhvaćaju: način polaganja ispita, uvjete za izlazak na ispit, način vrednovanja preko kolokvija, seminara, aktivnog sudjelovanja na nastavi, ispita i ostalih obveza, uvjete za dobivanje potpisa, popis literature za pripremu ispita, te podatke o nastavniku, asistentu i sl. S načinom ocjenjivanja, terminima konzultacija, kolokvija i ispita te standardima kvalitete za pojedini predmet studente se upoznaje objavom silaba na mrežnim stranicama Fakulteta te na uvodnim predavanjima
Vrjednovanje dostupnosti resursa (prostornih, ljudskih, informacijskih) za proces učenja i poučavanja
Fakultet osigurava prikladne i potrebne obrazovne resurse za studijski program te potporu za nastavne i nenastavne aktivnosti studenata, koji su usklađeni sa specifičnostima programa i studentskim potrebama, te lako dostupni studentima (opremljene predavaonice, knjižnica, računalne učionice, podrška u izvannastavnim aktivnostima, podrška studentima s invaliditetom…).
Dostupnost i vrjednovanje podrške studentima (mentorstvo, tutorstvo, savjetovanje)
studentsko vrednovanje, anketa
Praćenje studentske prolaznosti po predmetima i na studiju u cjelini
Analizu uspješnosti studiranja na studiju u cjelini provodi Centar za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišta u Splitu. Analiza se provodi putom anketnog upitnika. Analiza se provodi jednom godišnje na početku akademske godine za prethodnu akademsku godinu. Rezultate provedene analize i mjere za poboljšanje uspješnosti studiranja voditelj Centra za unaprjeđenje kvalitete prezentira Senatu Sveučilišta u Splitu. Također, ISVU sustav omogućuje da studentska referada i ISVU koordinator prate prolaznost po predmetima i na studiju u cjelini.
Zadovoljstvo studenata programom u cjelini
Centar za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišta u Splitu definirao je postupak provedbe ankete o vrjednovanju cjelokupnog studija. Anketni upitnik za studentsko vrjednovanje cjelokupnog studija provodi se nakon obrane završnog rada korištenjem platforme Evasys. Cilj ankete je ispitati mišljenje studenata o različitim aspektima studija kojeg su završili te utvrditi čime su bili najmanje zadovoljni kako bi se pokušali unijeti pozitivni pomaci u kvaliteti sadržaja i izvedbe studija. Obradu podataka Centar za unaprjeđenje kvalitete i rezultate dostavlja dekanu i voditelju Odbora za unaprjeđenje kvalitete.
Postupci za dobivanje povratnih informacija od vanjskih dionika (alumni, poslodavci, tržište rada i ostale relevantne organizacije)
Kontaktiraju se bivši studenti koji izražavaju svoju procjenu osposobljenosti za potrebe struke. Mogu se kontaktirati i odabrani poslodavci kako bi se procijenilo njihovo zadovoljstvo kadrom koji se osposobljava na studijskom programu. Redovita izmjena informacija na skupovima u organizaciji Alumnia Fakulteta (AMACTFS)
Vrjednovanje studentske prakse, ako postoji (kratki opis postupaka provođenja i ocjenjivanja te osiguravanje kvalitete)
Vrjednovanje studentske prakse provodi se usmeno od strane predmetnog nastavnika. Ujedno je student dužan priložiti dnevnik rada i obradu odabrane teme stručne prakse.
Ostali postupci vrjednovanja koje provodi predlagatelj
Formalno i neformalno savjetovanje s kolegama u struci na razini Fakulteta i šire
Opis postupaka informiranja vanjskih dionika o studijskom programu (studenti, poslodavci, alumni)
Rezultati su dostupni na službenim mrežnim stranicama Fakulteta (https://www.ktf.unist.hr) Brošura (revidira se svake godine) Smotra Sveučilišta Universitas - prilog Slobodne Dalmacije o Sveučilištu u Splitu Sudjelovanje djelatnika i studenata na Festivalu znanosti te sličnim manifestacijama