UNIST
S V E U Č I L I Š T E   U   S P L I T U

KEMIJSKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET

 

 

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

Diplomski sveučilišni studij

Kemija

 

 

 
OSNOVNE INFORMACIJE O VISOKOM UČILIŠTU

Naziv visokog učilišta

Kemijsko-tehnološki fakultet

Adresa

Ruđera Boškovića 35

Telefon

021/ 329-420

Fax

021/ 329-461

E-mail adresa

dekanat@ktf-split.hr

Web stranica

https://www.ktf.unist.hr/

 

 

OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU

Naziv studijskoga programa

Kemija

Nositelj studijskoga programa

Kemijsko-tehnološki fakultet

Sunositelj studijskoga programa

Vrsta studijskoga programa

Razina studijskoga programa

Akademski/stručni naziv koji se stječe po završetku studija

Magistar/magistra kemije

1. UVOD

1.1. Procjena opravdanosti izvođenja studija

Kemija zalazi u sve pore modernog društva i zastupljena je u svim razvijenijim regijama zemalja Europske unije, te je nužno da i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, odnosno šire u Dalmaciji, zauzme odgovarajuće mjesto o okviru djelovanja sveučilišnih obrazovnih institucija. Puni sveučilišni studij kemije od preddiplomskog do poslijediplomskog studijskog programa potreban je Sveučilištu u Splitu, odnosno Dalmaciji, zbog transfera znanja iz ostvarene svjetske spoznaje unutar čiste i primijenjene kemije te uz ostalo zbog stvaranja nužne temeljnice za razvoj cijelog niza obrazovnih programa od interesa za neposredni razvoj Dalmacije i Hrvatske.
Kemija, kao temeljno polje prirodnih znanosti te jedna od najstarijih znanstvenih disciplina, izrasla je na tri uzajamno povezana sadržaja: teorija, sinteza i analiza. U globalnom razvoju suvremenog društva kemija je bila i ostala nezaobilazno znanstveno polje sa širokom i razgranatom primjenom u kemijskoj industriji i srodnim tehnologijama, okolišu, farmaciji, prehrani, forenzici i dr. Njegovanje, unaprjeđenje i razvoj obrazovnih programa iz kemije, na svim obrazovnim razinama, potrebno je Sveučilištu u Splitu zbog trajnog rasta i šireg značaja spoznaja u kemiji kao i zbog ostvarivanja nužne obrazovne potpore za suvremenu nadogradnju obrazovnih programa sveučilišnih diplomskih i poslijediplomskih studijskih programa iz drugih znanstvenih polja i područja kao što su: kemijsko inženjerstvo, zaštita okoliša, biologija, farmacija, medicina, prehrambena tehnologija, agronomija, forenzika itd.

1.2. Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo...)

Mogući partneri izvan visoko školskog sustava koji su do sada pokazali interes i uspostavili suradnju (neki su nastavne baze Fakulteta i Sveučilišta u Splitu) te planiraju zapošljavanje mladih ljudi sa završenim sveučilišnim diplomskim i poslijediplomskim studijskim programom iz polja kemije su: tvrtke iz Dalmacije (npr. AD Plastik, Brodosplit, CEMEX, Cian), cijele Hrvatske (farmaceutska industrija (npr. PLIVA Hrvatska, Jadran galenski laboratorij), naftna industrija (INA), prehrambena industrija, kozmetička industrija, industrija boja i lakova, tvrtke koje se bave zaštitom okoliša i dr.) i Bosne i Hercegovine (npr. Aluminij), instituti (npr. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Mediteranski institut za istraživanje života), obrazovne institucije različitih nivoa (srednje škole, veleučilišta), Vodovod i kanalizacija, Županijski zavod za javno zdravstvo, hrvatska vojska i policija, različite inspekcijske službe na državnoj i regionalnoj razini, itd.

1.3. Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja

Jedna od temeljnih pretpostavki za kvalitetnu realizaciju predloženog programa jest nastavna, stručna i istraživačka suradnja svih relevantnih čimbenika koji mogu pridonijeti procesu osposobljavanja i izobrazbe studenata. Nastavnici koji izvode nastavu na studiju Kemija su članovi brojnih strukovnih udruženja i tijela u Hrvatskoj (Hrvatsko kemijsko društvo, Udruga kemijskih inženjera i tehnologa Split, Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, Matični odbor za područje prirodnih znanosti, polje kemija, Područno znanstveno vijeće za prirodne znanosti, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, Hrvatski zavod za norme i dr.) i inozemstvu (npr. American Chemical Society).

1.4. Partneri izvan visokoškolskoga sustava

Neki od specijaliziranih pogona i laboratorija, odnosno nastavnih baza i tzv. radilišta s kojima Kemijsko-tehnološki fakultet ostvaruje suradnju (najčešće u svrhu održavanja stručne prakse studenata – praktična i terenska nastava te izrada završnih radova studenata) su: tvrtke iz Dalmacije (npr. AD Plastik, Brodosplit, CEMEX, Cian), cijele Hrvatske (farmaceutska industrija, naftna industrija, prehrambena industrija, kozmetička industrija, industrija boja i lakova, tvrtke koje se bave zaštitom okoliša i dr.) i Bosne i Hercegovine (npr. Aluminij) i dr. Partneri fakulteta su i instituti i to: Institut Ruđer Bošković, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Mediteranski institut za istraživanje života.

1.5. Način financiranja

Diplomski studijski program Kemija financira se kao i svi ostali studijski programi na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu (namjenska sredstva MZOS-a).

1.6. Usporedivost studijskoga programa s programima akreditiranih visokih učilišta u Hrvatskoj i Europskoj uniji

Prilikom izrade nastavnog programa diplomskog studija Kemija analizirana je usporedivost sa srodnim programima sveučilišnih studija u svijetu, pa tako usporedivi programi postoje na sljedećim institucijama: Univerza v Mariboru (http://www.fkkt.um.si/sl/node/1462), Maribor, Slovenija, Univerza v Ljubljani (http://www.fkkt.uni-lj.si/sl/studij/), Ljubljana, Slovenija, Universite de Geneve (http://www.unige.ch/sciences/Enseignements/ProgrammeCours_en.html), Geneve, Švicarska, Universite de Provence (http://chimie-sciences.univ-amu.fr/master-chimie), Marseille, Francuska, University of Oxford (http://www.ox.ac.uk/admissions/graduate/courses/mpls/chemistry), Oxford, United Kingdom itd

1.7. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj, vertikalnoj u RH i međunarodnoj)

Studij je organiziran kroz jednosemestralne kolegije, što je jedan od važnih preduvjeta za pokretljivost studenata. Usklađenost sveučilišnog diplomskog studija Kemija sa sličnim studijima u Republici Hrvatskoj i zemljama EU omogućava pokretljivost studenata i nastavnog osoblja. Pokretljivost se može realizirati kroz upis pojedinih predmeta na studijima drugih fakulteta, cijelog semestra na srodnim fakultetima ili kroz izradu završnog projekta.
Fakultet je potpisnik ERASMUS sporazuma za mobilnost nastavnika i studenata s Techniche universite Dresden, Dresden, Germany, Universita degli studi di Cagliari, Cagliari, Italia, Universita di Trieste, trieste, Italia, AGH University of science ant technology, Krakow, Polonia, Polytecnich institute of Braganca, Braganca, Portugal, University of Maribor, Maribor, Slovenia, Polymer technology college, Maribor, Slovenia i dr. Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu sudjeluje u multilateralnoj suradnji s mogućnosti pokretljivosti studenata i nastavnika preko Central European Exchange Program for University Studies (CEEPUS). Kroz navedeni program ostvarena je suradnja sa sljedećim inozemnim institucijama: 1) Faculty of Material Science and Ceramics, AGH University of Science and Technology, Kraków, Poland, 2) Institute für Analytische Chemie, Karl-Franzens-Universität, Graz, Austria, 3) Department of Analytical Chemistry, Slovak University of Technology, Bratislava, Slovak Republic, 4) Institute of Analytical Chemistry, Faculty of Chemical Technology, University of Pardubice, Czech Republic, 5) Faculty of Chemistry and Chemical Engineering, University of Maribor, Slovenia.

1.8. Usklađenost s misijom i strategijom Sveučilišta i predlagatelja te sa strateškim dokumentom mreže visokih učilišta

Studijski program usklađen je sa Strategijom razvoja Kemijsko-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Splita, te njegovom misijom i vizijom, ali i sa strategijom Sveučilišta u Splitu.

1.9. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu utemeljen je 1960. godine. Tijekom proteklog razdoblja Fakultet je ostvario trag u znanstvenoj produkciji Hrvatske te je na taj način potvrdio svoju sveučilišnu obrazovnu zrelost i razinu. Po svojoj znanstvenoj produktivnosti postao je značajna znanstvena institucija Hrvatske smještena izvan Zagreba. Nastavnici Fakulteta objavili su zamjetan broj znanstvenih radova od kojih je značajan broj obuhvaćen znanstvenim bazama Web of Science i Current Contents.
Sveučilišno nastavno djelovanje Fakulteta od njegovog osnivanja temelji se na dva znanstvena polja: kemiji i kemijskom inženjerstvu, koja pripadaju različitim znanstvenim područjima (prirodnom i tehničkom).
Diplomski studijski program Kemija izrastao je iz dosadašnjeg 45-godišnjeg nastavnog i istraživačkog iskustva Fakulteta. Nastavnici Fakulteta dugi niz godina sudjeluju u izvođenju nastave kemije na drugim fakultetima i odjelima Sveučilišta u Splitu, kao i na drugim sveučilištima u inozemstvu.

2. OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA

2.1. Opći dio

Znanstveno/umjetničko područje studijskoga programa

Prirodne znanosti, polje kemija

Trajanje studijskoga programa

2 godine (4 semestara)

Minimalni broj ECTS bodova potreban za završetak studija

120

Uvjeti upisa na studij i razredbeni postupak

Završen odgovarajući preddiplomski studij

2.2. Ishodi učenja studijskoga programa

Po završetku diplomskog studija kemije magistri kemije će:
- pokazati razumijevanje glavnih koncepata svih pet glavnih disciplina kemije: analitičke kemije, biokemije, anorganske kemije, organske kemije i fizikalne kemije
- znati primjenjivati kritičan način razmišljanja i znanstvene metode u dizajniranju i provođenju kemijskih eksperimenata
- znati koristiti moderne knjižničke pretraživačke alate za pronalaženje znanstvenih informacija
- biti sposobni koristiti računala za kemijsko modeliranje, simulacije i izračunavanja
- znati koristiti odgovarajuće instrumente za prikupljanje i bilježenje podataka kemijskih eksperimenata
- pokazati znanje u pisanju i govoru o temama iz kemije na jasan i jezgrovit način kemičarima i onima koji to nisu, u skladu s profesionalnim standardima
- biti osposobljeni da učinkovito rade unutar različitih timova, kako u ispitivačkim tako i u znanstvenim laboratorijima
- imati svijest o utjecaju kemije na okoliš, društvo i druga područja izvan znanstvene zajednice
- znati slijediti odgovarajuće postupke i propise za sigurno rukovanje, uporabu i zbrinjavanje kemikalija
- biti osposobljeni da učinkovito i s poštovanjem komuniciraju i surađuju s kolegama
- svojim znanjem i iskustvom moći pridonijeti svojoj zajednici i društvu sudjelovanjem u stručnim i / ili društvenim aktivnostima
- prepoznati potrebu za informacijama, pronaći i pružiti informaciju
- moći se uključiti u stručne škole, poslijediplomske studije ili na tržište rada.

2.3. Mogućnost zapošljavanja

Završeni studenti se mogu zaposliti kod prethodno navedenih poslovnih subjekata s kojima Fakultet ostvaruje suradnju, kao i u obrazovnim institucijama, različitim inspekcijskim službama na državnoj i regionalnoj razini itd.

2.4. Mogućnost nastavka studija na višoj razini

Na Kemijsko-tehnološkom fakultetu postoje sveučilišni poslijediplomski studiji Kemija mediteranskog okoliša i Kemijsko inženjerstvo u razvoju materijala i zaštiti okoliša, a osim mogućnosti nastavka studiranja na Fakultetu, završeni studenti sveučilišnog diplomskog studija Kemija mogu nastaviti studij i na drugim visokim učilištima u Hrvatskoj i inozemstvu, osobito u području europskog prostora visokog obrazovanja.

2.5. Studij/i niže razine predlagača ili drugih ustanova u RH s kojih je moguć upis na predloženi studij

Pravo upisa na sveučilišni diplomski studij Kemija imaju pristupnici koji su završili sveučilišne preddiplomske studije Kemijsko-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, preddiplomske studije Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, preddiplomski studij Prehrambena tehnologija i preddiplomski studij Biotehnologija na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, preddiplomski studij Kemija na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku i preddiplomski studij Prehrambena tehnologija na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, preddiplomski studij Kemija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, preddiplomski studij Biologija i kemija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Splitu te preddiplomski studij Biotehnologija i istraživanje lijekova na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci.

2.6. Uvjeti i način studiranja

Sveučilišni diplomski studij Kemija traje dvije godine, obuhvaća obavezne i izborne predmete, a temelji se na aktivnom sudjelovanju studenata u svim oblicima nastave (predavanja, laboratorijske vježbe, seminari, terenska nastava i slično). Općenito, obveze studenata predstavljaju nazočnost na predavanjima i vježbama, samostalno učenje, analizu literature, održavanje prezentacija, obavljanje terenskog rada te izradu i obranu završnog rada, a nastavnici prate i ocjenjuju sve aktivnosti studenata koje su navedene u programu svakog pojedinog predmeta. Temeljna obveza studenata je savladavanje znanja i vještina, koji su predviđeni studijskim programom, što se pokazuje uspješnim polaganjem svih ispita i diplomskim radom, odnosno stjecanje ishoda učenja predviđenih ovim studijskim programom.
Način i uvjeti studiranja, kao i uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili izgubili pravo studiranja mogu nastaviti studij uređeni su Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja na KTF-u koji je usklađen sa Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveučilišta u Splitu.

2.7. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij

Na Kemijsko-tehnološkom fakultetu postoji model nastavnik-mentor preko kojeg studenti mogu zatražiti pomoć, savjete i podršku. Također postoji i sustav mentorstva prilikom izrade diplomskog rada.

2.8. Popis predmeta koje studenti mogu upisati s drugih studija

Na sveučilišnom diplomskom studiju Kemija studenti mogu za izborne predmete odabrati manji broj predmeta (npr. Engleski jezik, sportske aktivnosti) s drugih studija na Sveučilištu u Splitu u skladu s pravilima Sveučilišta koji mogu i ne moraju ući u opterećenje studenta o čemu se donosi posebna odluka za svakog studenta.

2.9. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Nastava na diplomskom studiju Kemija u pravilu će se izvoditi na hrvatskom jeziku. Budući da u programu postoje predmeti za koje je predviđena mogućnost realizacije nastave i na engleskom jeziku, moguće je da se na tim kolegijima prema potrebi realizira nastava i na engleskom jeziku.

2.10. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova propisuju se ugovorom između visokih učilišta, Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja na Sveučilištu u Splitu, Statutom Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu i Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu

2.11. Završetak studija

Način završetka studija



Uvjeti za prijavu završnoga/diplomskoga rada i/ili završnoga/diplomskoga ispita

Uvjeti su definirani Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja na Kemijsko-tehnološkom fakultetu.

Postupak vrjednovanja završnoga/diplomskoga ispita te vrjednovanja i obrane završnoga/diplomskoga rada

Postupak je definiran Pravilnikom o završnom i diplomskom ispitu Kemijsko-tehnološkom fakultetu.

 

2.12. Popis obveznih i izbornih predmeta

Kemija okoliša

POPIS PREDMETA

Godina studija: 1.

Semestar: 1.

STATUS KOD PREDMET
SATI U SEMESTRU
 ECTS 
PSVT
Obvezni KTH101 Fizikalna kemija elektrolitnih otopina 30 15 30 0 7.5
KTH103 Kvantna kemija 30 15 0 0 5.0
KTH104 Organska analiza 30 15 60 0 10.0
KTH210 Kemometrika 30 45 0 0 7.5
Ukupno obvezni
120 90 90 0 30

 

POPIS PREDMETA

Godina studija: 1.

Semestar: 2.

STATUS KOD PREDMET
SATI U SEMESTRU
 ECTS 
PSVT
Obvezni KTH215 Organizacija rada i akreditacija laboratorija 30 15 28 2 6.5
KTI102 Kemija materijala 30 15 30 0 6.5
KTI103 Analitička kemija okoliša 30 15 45 0 7.5
KTI104 Kemija površina 30 15 30 0 6.5
KTI1S Seminarski eksperimentalni rad 0 0 0 0 3.0
Ukupno obvezni
120 60 133 2 30

 

POPIS PREDMETA

Godina studija: 2.

Semestar: 3.

STATUS KOD PREDMET
SATI U SEMESTRU
 ECTS 
PSVT
Obvezni KTI201 Kemija mora 30 15 30 0 6.5
KTI202 Kemija atmosfere 45 15 15 0 7.5
KTI203 Kemija tla 30 15 30 0 6.5
KTI204 Kemija voda 30 15 30 0 6.5
Ukupno obvezni
135 60 105 0 27
Izborni KTH216 Mikroemulzije u primijenjenoj kemiji 15 15 30 0 3.0
KTH217 Odabrana poglavlja biokemije 30 15 0 0 3.0
KTH218 Kemijski senzori i biosenzori 30 0 15 0 3.0
Najmanji broj ECTS bodova koji se ostvaruje odabirom izbornih predmeta je 3

 

POPIS PREDMETA

Godina studija: 2.

Semestar: 4.

STATUS KOD PREDMET
SATI U SEMESTRU
 ECTS 
PSVT
Obvezni KTIODR Diplomski rad 0 0 0 0 18.0
Ukupno obvezni
0 0 0 0 18
Izborni KTC217 Energija i razvoj 30 0 0 0 3.0
KTH102 Fizikalne metode analize 30 15 30 0 6.0
KTH205 Sustavi upravljanja okolišem 30 15 30 0 6.0
KTH214 Koloidna kemija 30 15 30 0 6.0
KTI101 Metode odvajanja i specijacija 30 15 30 0 6.0
KTI205 Kemija i tehnologija aromatičnog bilja 30 15 30 0 6.0
KTI206 Kemijska ekologija 30 15 30 0 6.0
KTI207 Kemija čvrstog stanja 30 15 30 0 6.0
KTI208 Fizika čvrstog stanja 30 15 30 0 6.0
KTI209 Korozija i zaštita materijala 30 0 30 0 5.0
KTI210 Matematički alati u kemijskom inženjerstvu 30 0 15 0 4.0
Minimalni iznos ECTS bodova koji se mora ostvariti odabirom izbornih predmeta je 12.

 

Organska kemija i biokemija

POPIS PREDMETA

Godina studija: 1.

Semestar: 1.

STATUS KOD PREDMET
SATI U SEMESTRU
 ECTS 
PSVT
Obvezni KTH101 Fizikalna kemija elektrolitnih otopina 30 15 30 0 7.5
KTH103 Kvantna kemija 30 15 0 0 5.0
KTH104 Organska analiza 30 15 60 0 10.0
KTH210 Kemometrika 30 45 0 0 7.5
Ukupno obvezni
120 90 90 0 30

 

POPIS PREDMETA

Godina studija: 1.

Semestar: 2.

STATUS KOD PREDMET
SATI U SEMESTRU
 ECTS 
PSVT
Obvezni KTC103 Opća mikrobiologija 30 0 30 0 5.5
KTH105 Organska sinteza 30 15 60 0 10.0
KTH106 Kemija i tehnologija aromatičnog bilja 30 15 30 0 6.5
KTH107 Uvod u molekularnu biologiju 30 15 15 0 5.0
KTH1S Seminarski eksperimentalni rad 0 75 0 0 3.0
Ukupno obvezni
120 120 135 0 30

 

POPIS PREDMETA

Godina studija: 2.

Semestar: 3.

STATUS KOD PREDMET
SATI U SEMESTRU
 ECTS 
PSVT
Obvezni KTH201 Kemija aroma 30 15 30 0 7.5
KTH203 Biokemijsko inženjerstvo 30 15 30 0 7.5
KTH204 Sinteza biološki aktivnih spojeva 30 0 45 0 7.5
KTH212 Fizikalna biokemija 15 15 15 0 4.5
Ukupno obvezni
105 45 120 0 27
Izborni KTH216 Mikroemulzije u primijenjenoj kemiji 15 15 30 0 3.0
KTH217 Odabrana poglavlja biokemije 30 15 0 0 3.0
KTH218 Kemijski senzori i biosenzori 30 0 15 0 3.0
Najmanji broj ECTS bodova koji se ostvaruje odabirom izbornih predmeta je 3

 

POPIS PREDMETA

Godina studija: 2.

Semestar: 4.

STATUS KOD PREDMET
SATI U SEMESTRU
 ECTS 
PSVT
Obvezni KTHODR Diplomski rad 0 0 0 0 18.0
Ukupno obvezni
0 0 0 0 18
Izborni KTC217 Energija i razvoj 30 0 0 0 3.0
KTH102 Fizikalne metode analize 30 15 30 0 6.0
KTH205 Sustavi upravljanja okolišem 30 15 30 0 6.0
KTH211 Analitička kemija okoliša 30 15 30 0 6.0
KTH213 Prirodni polimerni materijali 30 0 30 0 6.0
KTH214 Koloidna kemija 30 15 30 0 6.0
KTH215 Organizacija rada i akreditacija laboratorija 30 15 28 2 6.5
KTI101 Metode odvajanja i specijacija 30 15 30 0 6.0
KTI104 Kemija površina 30 15 30 0 6.5
KTI302 Kemija materijala 30 15 30 0 6.0
Minimalni iznos ECTS bodova koji se mora ostvariti odabirom izbornih predmeta je 12.

 

 

2.13. Opis predmeta

 

Opća mikrobiologija
NAZIV PREDMETA Opća mikrobiologija

Kod

KTC103

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Izv. prof. dr. sc. Mirjana Skočibušić

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.5

Suradnici

Doc. dr. sc. Ana Maravić

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

30

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobljavanje studenata za razumijevanje temeljnih spoznaja iz mikrobiologije uključujući različite mikroorganizme njihovu fiziologiju, morfologiju, genetiku, ekologiju, patogenost i primjenu; korištenje laboratorijskih metoda i tehnika u mikrobiološkim istraživanjima te razvijanje znanja iz područja mikrobiologije.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Nema

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći:
- objasniti strukture, raznolikost i replikaciju različitih skupina mikroorganizama
- objasniti genetske mehanizme adaptacije prokariotskih mikroorgani u različitim uvjetima okoliša.
- primijeniti metode fizioloških i biokemijskih testova za identifikaciju različitih skupina mikroorganizama.
- prepoznati mehanizme patogenosti mikroorganizama koji uzrokuju bolesti ljudi i životinja kao i mehanizme koje koriste domaćini kako bi se obranili od patogena.
- utvrditi broj mikroorganizama u uzorku i izračunati rast mikroorganizama u različitim uzorcima i u kontroliranim laboratorijskim uvjetima.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. Uvod. Povijesni razvoj mikrobiologije. (2 sata)
2. Rasprostranjenost mikroorganizama i njihova uloga u biogeokemijskim procesima u prirodi. (2 sata)
3. Eukaryotes, Archaea and Bacteria; strukture i funkcije. Morfologija, nomenklatura i klasifikacija mikroorganizama. (2 sata)
4. Osnovne strukture i funkcije prokariotske stanice. (2 sata)
5. Genetika mikroorganizama, organizacija genoma, mobilni genetički elementi. (2 sata)
6. Rast mikroorganizama i osnovni činitelji rasta; hranljive tvari, temperatura, kisik, osmotski tlak i pH. (2 sata)
7. Metaboličke aktivnosti mikroorganizama. Identifikacija mikroorganizama primjenom različitih fizioloških i biokemijskih testova. (2 sata)
8. Mikroorganizmi i oboljenja; otpornost, odnos mikrorganizma i domaćina, imunološki odgovori na infekcije. (2 sata)
9. Mehanizmi antimikrobne rezistencije na antibiotike i druge kemijske tvari. (2sata)
10. Osnovna morfološka obilježja i patogenost gljiva, kvasnica i plijesni. Bolesti uzrokovane gljivama i njhovim toksinima. (2 sata)
11. Primjena mikroorganizama u biotehnologiji. (2 sata)
12. Osnovna morfološka obilježja i ciklusi razvoja parazita. (2 sata)
13. Uloga mikroorganizama u biorazgradnji teških metala, nitrata i kloriranih ugljikovodika. (2 sata)
14. Osnovne morfološke karakteristike virusa, viroida i priona. Klasifikacija i nomenklatura virusa. Viroze. Postupci proučavanja osobina virusa. (2 sata)
15. Kontrola i suzbijanje rasta mikroorganizama fizikalnim i kemijskim metodama. (2 sata)
Laboratorijske vježbe uključuju: Tehnike rada u aseptičnim uvjetima, postupci pripreme i jednostavne i složene metode bojanja preparata. Izolacija čistih kultura mikroorganizama, pripreme hranjivih podloga, kultura i primjena različitih metoda izolacije i identifikacije bakterija. Identifikacija mikroorganizama primjenom različitih fizioloških i biokemijskih testova. Osnovna makro i mikromorfološka obilježja i kvasnica i plijesni. Uzgoj kvasnica i plijesni na hranjivim podlogama, izolacija i identifikacija. Osnovna morfološka obilježja parazita. Uzimanje i priprema uzoraka za identifikaciju parazita. Mehanizmi antimikrobne rezistencije bakterija na antibiotike i druge kemijske tvari te određivanje osjetljivosti mikroorganizama na antibiotike. Metode određivanja broja bakterija u različitim uzorcima hrane i vode metodom razrjeđenja, spektrofotometrijskom metodom i metodom membranske filtracije.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Nazočnost na predavanjima u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice. Obavljene sve predviđene laboratorijske vježbe.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.5

Referat

Esej

Seminarski rad

1.0

Kolokviji

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Konačna ocjena studenta će se bazirati na temelju ostvarenih rezultata uključujući predavanja, seminare i laboratorijske vježbe. Konačna ocjena predmeta će se računati prema ostvarenom postotku bodova na: Međuispitu 30%; Završnom ispitu 35%; Seminaru 10%; Laboratorijskijskim vježbama 15%. Vrjednovanje rada studenata će se temelji na postotku ostvarenog ukupnog broja bodova prema navedenoj skali: <60% nedovoljan; 60-70% dovoljan (2), 70-80% dobar (3), 80-90% vrlo dobar (4), 90-100% izvrstan (5).

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

S. Duraković, S.Redžepović, Uvod u opću mikrobiologiju, Kugler, Zagreb, 2002.

5

e-learning portal

S. Kalenić, E. Mlinarić-Missoni i sur., Medicinska bakteriologija i mikologija, Merkur A.B.D., Zagreb, 2005.

5

Z. Brudnjak, Medicinska virologija, Merkur A.B.D., Zagreb, 2002.

5

Dopunska literatura

R.A. Harvey, P.C. Champe, B.D. Fisher, Microbiology, 2th ed., Lippincott, Williams and Wilkins, Philadelphia, 2007.
R.M. Patrick, S.R. Ken, A.P. Michael, Medical Microbiology, 5th ed. Elsevier/Mosby, Philadelphia, 2005.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi; Godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita; Studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika; Samoevaluacija nastavnika
Povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti sadržaja predmeta.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Energija i razvoj
NAZIV PREDMETA Energija i razvoj

Kod

KTC217

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Dr. sc. Mirko Marušić

Bodovna vrijednost (ECTS)

3.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

0

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Usvajanje osnovnih teoretskih znanja iz područja energetike. Stjecanje osnovnih informacija potrebnih za praćenje predmeta iz područja termotehnike i energetike.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

nema

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Opisati načine pretvorbe energije te usporediti konvencionalne izvore energije.
- Opisati načine dobivanja električne energije.
- Opisati način korištenja nuklearne energije i protumačiti način rada nuklearne elektrane.
- Definirati i opisati vrste obnovljivih izvora energije.
- Opisati osnovne karakteristike korištenja vodne energije.
- Opisati načine i osnovne karakteristike korištenja sunčeve energije.
- Opisati osnovne karakteristike korištenja energije vjetra.
- Opisati načine i osnovne karakteristike korištenja geotermalne energije i energije biomase.
- Definirati i opisati osnovne postavke energetskog planiranja i energetske politike.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Energija: definicija i jedinice, dotok energije na Zemlju, Zemljina energetska bilanca - energetske krize, spremnici energije, izvori energije, pretvorba energije i toplina.
2. tjedan: Potrošnja energije: povijesni razvoj, potrošnja po regijama, utjecaj na kakvoću življenja, potrošnja i štednja energije u osnovnim sektorima (industrija, promet, kućanstva), procjene razvoja svjetske energetike.
3. tjedan: Energija fosilnih goriva: ugljen.
4. tjedan: Energija fosilnih goriva: nafta.
5. tjedan: Energija fosilnih goriva: zemni plin. Provjera znanja (I. kolokvij teorijske građe).
6. tjedan: Termoelektrane, utjecaj na okoliš (učinak staklenika, kisele kiše, partikulati, toplinsko onečišćenje), korištenje otpadne topline, magnetohidrodinamički generatori.
7. tjedan: Energija vodotoka: osnovne značajke vodotoka, hidroelektrane.
8. tjedan: Nuklearna energija: fisija.
9. tjedan: Nuklearni reaktori.
10. tjedan: Nuklearno gorivo. Provjera znanja (II. kolokvij teorijske građe).
11. tjedan: Nuklearna fuzija, projekti fuzijskih uređaja.
12. tjedan: Djelovanje nuklearne energije na čovjeka i okoliš.
13. tjedan: Energija Sunčeva zračenja: pretvorba u toplinsku energiju (aktivni i pasivni sunčani sustavi, sunčane peći, sunčane elektrane), fotonaponska pretvorba (fotonaponske ćelije i sustavi), primjena nanotehnologije, biopretvorba (uzgoj i energetska primjena biomase).
14. tjedan: Energija vjetra: osnovne značajke, vjetrene turbine, vjetrene elektrane.
15. tjedan: Energija mora: energija plime i oseke, energija morskih valova, toplinska energija mora. Geotermička energija: hidrogeotermički i petrogeotermički izvori, utjecaj na okoliš. Pohranjivanje energije. Provjera znanja (III. kolokvij teorijske građe).

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Priprema za kolokvij iz vježbi

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

0.5

Usmeni ispit

0.5

Pismeni ispit

0.5

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Tijekom semestra cjelokupni ispit može se položiti preko tri kolokvija iz teorijske građe.
U ispitnim rokovima se polaže usmeni ispit.
Ocjene: 55-64% - dovoljan; 65-79% - dobar; 80-89% - vrlo dobar; 90-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Internal script

0

Web portal KTF-a

Dopunska literatura

D. Krpan-Lisica, Osnove energetike, Hinus, Zagreb, 2001.
C.J. Cleveland, Editor, Encyclopedia of Energy, Vol.1-6, Elsevier, San Diego 2004.
H. Požar, Osnove energetike 1,2, Školska knjiga, Zagreb, 1992.
V. Knapp, Novi izvori energije 1, Školska knjiga, Zagareb, 1993.
P. Kulišić, Novi izvori energije 2, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Fizikalna kemija elektrolitnih otopina
NAZIV PREDMETA Fizikalna kemija elektrolitnih otopina

Kod

KTH101

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Vesna Sokol

Bodovna vrijednost (ECTS)

7.5

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je sustavni pregled i proširenje osnovnih znanja o strukturnim, termodinamičkim i transportnim svojstvima elektrolitnih otopina dobivenih na predavanjima iz fizikalne kemije.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon uspješno položenog predmeta studenti će moći:
1) protumačiti glavne osobine po kojima se elektrolitne otopine razlikuju od ostalih otopina, 2) primijeniti termodinamičke veličine u obradi ravnotežnih uvjeta, 3) protumačiti različite kemijske modele provodnosti, 4) razumjeti teorijsku obradu transportnih svojstava temeljenoj na Debye i Huckelovoj teoriji ionskog privlačenja 5) samostalno određivati konstantu ravnoteže za reakciju ionske asocijacije, 6) interpretirati eksperimentalne i računske podatke

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Predavanja
1. tjedan: Uvod. Klasifikacija otapala i elektrolita. Neelektrostatska međudjelovanja. Formiranje trostrukih iona.
2. tjedan: Spektroskopska ispitivanja asocijacije. Ionizirajuće solvatacijske reakcije. Termodinamičke funkcije i njihove varijable. Kemijski potencijal elektrolita u otopini.
3. tjedan: Parcijalne molarne veličine. Potencijali privlačenja prostorno fiksiranih iona i dipola u vakuumu. Van der Waalsov potencijal. Ioni i molekule u homogenoj dielektričkoj sredini.
4. tjedan: Dipolna molekula u homogenom dielektričnom mediju. Reakcijsko polje. Potpuni potencijali interakcija ion-ion u otopinama.
5. tjedan: Parametri veličine čestice (otapala, anorganski i organski ioni). Ioni i molekule u plinskoj fazi (elektrolitne ravnoteže, molekulski klasteri oko iona). Solvatacija iona u tekućoj fazi. Ekstrapolacijske metode i ekstratermodinamičke pretpostavke.
6. tjedan: Primjeri proučavanja solvatacije. Difuzija (metode mjerenja, samodifuzija, sparena difuzija
7. tjedan: Prijenos naboja. Vodljivost pojedinačnih iona. Empirijsko istraživanje vodljivosti. Viskoznost. Dielektrička polarizacija.
8. tjedan: Statička permitivnost. Mjerenje visoko-frekvencijskih permitivnosti. Fenomenološki aspekti. Relaksacijski procesi čistih tekućina i smjesa.
9. tjedan: Relaksacijski spektri elektrolitnih otopina (relaksacija otapala i ionskih parova). Dielektričko smanjenje. Relaksacijsko vrijeme otapala. Distribucijske i korelacijske funkcije.
10. tjedan: Kemijski model pri niskim koncentracijama - lcCM. Potencijal prosječne sile, koeficijenti aktiviteta, koncept ionskog para.
11. tjedan: Svojstva elektrolitnih otopina na razini lcCM. Mjerenje aktiviteta otapala. Osmotski koeficijent i veza s koeficijentom aktiviteta.
12. tjedan: Izravno mjerenje osmotskog koeficijenta. Podešavajuće jednadžbe za osmotski koeficijent i koeficijent aktiviteta. Pitzerove jednadžbe, proširene jednadžbe na razini lcCM. Parcijalna molarna entalpija.
13. tjedan: Kemijska kinetika kao test kemijskog modela na razini MM. Primarni kinetički solni efekt.
14. tjedan: Efekti otapala. Jednadžbe transporta na razini lcCM. Hidrodinamička međudjelovanja ion-ion.
15. tjedan: Elektroforetski član jednadžbe za vodljivost. Granični zakon vodljivosti.
Seminari
Rješavaju se zadaci iz izloženog gradiva.
Vježbe
1. Molarna provodnost simetričnih elektrolita. 2. Kemijski model provodnosti. 3. Termodinamičke veličine za reakciju asocijacije. 4. Izravno potenciometrijsko određivanje konstanti stabilnosti klorokadmijevih kompleksa u vodenom mediju. 5. Termodinamika galvanskog članka bez prijenosa. 6. Potenciometrijsko određivanje graničnog prijenosnog broja Na+ iona iz vodene otopine NaCl.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Studenti su obvezni pohađati nastavu (predavanja i seminare 80%, te vježbe 100%) te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu. Navedeno će se evidentirati i vrednovati kod donošenja konačne ocjene.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

3.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Esej

Seminarski rad

0.5

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Gradivo predmeta podijeljeno je na dvije cjeline koje studenti polažu preko parcijalnih pismenih ispita ili pak pristupanjem cjelokupnom ispitu na kraju semestra. Pismeni ispit se smatra položenim ukoliko studenti postignu najmanje 60%. Konačna ocjena formira se temeljem ocjena iz parcijalnih ispita.
Bodovanje: <60% student nije zadovoljio; 60-69% dovoljan (2); 70-79% dobar (3); 80-89% vrlo dobar (4); 90-100% izvrstan (5).

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

J.M.G. Barthel, H. Krienke, W. Kunz, Physical Chemistry of Electrolyte Solutions, Modern Aspects, Steinkopff, Darmstadt, 1998.

1

R. A. Robinson, R.H. Stokes, Electrolyte Solutions, 2nd Revised Edition, Dover Publications, 2002.

2

Dopunska literatura

P. Atkins, J. de Paula, Atkins’ Physical Chemistry, 8th Edition, Oxford University Press, Oxford 2006.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvođenja nastave i usvajanja znanja (vještina), prati se na razini: (1) nastavnika, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega, (2) fakulteta, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Fizikalne metode analize
NAZIV PREDMETA Fizikalne metode analize

Kod

KTH102

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Josipa Giljanović

Bodovna vrijednost (ECTS)

6.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje osnovnih znanja o fizikalnim metodam anlize koje se zasnivaju na optičkim i elektrokemijskim pojavama. Osposobiti studente da razumiju i primijene stečena znanja u praksi kod analize složenih uzoraka

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Završen odgovarajući preddiplomski studij

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

1. Usvajanje temeljnih znanja o principima i mogućnostima primjene spektroskopskih tehnika u svrhu analize složenih uzoraka
2. Razumjeti i primijeniti metode priprave uzorka za kemijsku analizu
3. Primijeniti spektrometrijske metode analize u analizi složenih uzoraka.
4. Primijeniti separacijske metode analize u analizi složenih uzoraka.
5. Primijeniti načela validacije analitičkog postupka.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Analitički sustav. Uzorkovanje iz okoliša. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
2. tjedan: Priprava uzorka za analizu. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
3. tjedan: metode izolacije analita iz matice: ekstrakcija čvrstom fazom, mikrovalna ultrazvučna ekstrakcija. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
4. tjedan: spektroskopske metode. Molekularna spektroskopija. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
5. tjedan: Atomska apsorpcijska spektroskopija, masena spektroskopija. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
6. tjedan: Kromatografske metode: plinska, ionska, tankoslojna kromatografija.
7. tjedan: 1. parcijalni test, rješavanje testa
8. tjedan: Tekućinska kromatografija visoke djelotvornosti. Vezane tehnike. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
9. tjedan: Validacija metode. Usporedba metoda. Izbor odgovarajuće metode. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
10. tjedan: Statistička obrada i procjena rezultata i dobivanje informacija o uzorku. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
11. tjedan: Validacija spektroskopskim metoda primjeri. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
12. tjedan: Validacija kromatografskih metoda primjeri. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
13. tjedan: Automatizacija u analitičkom laboratoriju. Segmentirane protočne metode. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
14. tjedan: Protočno-injekcijske metode. Automatizirani analitički sustavi. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
15. tjedan: parcijalni test, rješavanje testa
Vježbe:
1. Određivanje količine pepela u brašnu
2. Određivanje količine fosfora u pepelu brašna
3. Određivanje pKa kiselo-baznog indikatora
4. Određivanje sastava kompleksnog spoja željezo(III)-sulfosalicilna kiselina
5. Atomska apsorpcijska spektrometrija.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

2.5

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

1.5

Kolokviji

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

1.0

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit može se položiti preko dva parcijalna testa teorijske i seminarske građe tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 50%. Prisutnost predavanjima od 80 do 100% je 10% ocjene. U ispitnim rokovima polaže se pismeni, pismeno-usmeni i usmeni ispit. Prag prolaznosti je 60%. Položeni jedan parcijalni test iz bilo kojeg dijela (prethodna aktivnost) vrijedi u cijeloj tekućoj akademskoj godini. Pismeni ispit ima udio 30%, pismeno-usmeni s 60%, a usmeni 10%. Studenti koji nisu položili ispit putem parcijalnih testova polažu ispit preko pismenog, pismeno-usmenog i usmenog ispita u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 60 %, a pojedini oblik ispita učestvuje u ocjeni s po 50%.
Ocjene: 60%-69% - dovoljan, 70%-79% - dobar, 80%-89% -vrlo dobar, 90%-100% - odličan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

D. A.Skoog, D. M. West, F. J. Holler, Fundamentals of Analytical Chemistry, Seventh Edition, Saunders College Publishing, New York, London, 1996. { šesto izdanje (englesko) 1992, prvo izdanje (hrvatsko), Školska knjiga, Zagreb, 1999.};

6

A. Skoog, D. M. West i F. J. Holler, S. R. Crouch, Fundamentals of Analytical Chemistry, 9th edition, Brooks&Cole, SAD, 2014.; 3.D.C.Harris, Quantitative Chemical Analysis, Eighth Edition, W.H.Freeman and Company, New York, 2010.

0

na web-stranici Zavoda za analitičku kemiju

Dopunska literatura

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

- registracija nazočnosti studenata
- godišnja analiza uspjeha studenata
studentska anketa
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Kvantna kemija
NAZIV PREDMETA Kvantna kemija

Kod

KTH103

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Izv. prof. dr. sc. Magdy Lučić Lavčević

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

0

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje studenata s načelima kvantne teorije i primjene te teorije na teme kemije. Uspostavljanje moderne metodologije za teorijsko proučavanje strukture i spektara atoma i molekula, dinamike molekula i molekulskog međudjelovanja.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

nema

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Razumijevanje temeljnih načela kvantne kemije i njene uloge u modernim kemijskim istraživanjima
- Poznavanje i sposobnost primjene matematičkih metoda koje se koriste u kvantnoj kemiji
- Prošireno teorijsko znanje potrebno za potpunije razumijevanje fizike atoma i molekula
- Sposobnost da se analiziraju strukture molekula i njihova energetska stanja
- Ovladavanje modernim metodama kvantne kemije na razini stjecanja operativnog znanja za računanje strukture i spektara molekula.
- Prošireno i usavršeno poznavanje i razumijevanje međudjelovanja molekula, ponašanja molekula u vanjskim poljima te metodoloških pristupa istraživanja tih pojava
- Izvođenje zaključaka o pojavama vezanim uz molekule temeljem analize eksperimentalnih podataka
- Sposobnost primjene razmatranih modela (elektronska struktura organskih molekula; kavezi, grozdovi, nanomaterijali i kristali, studije polimera, proteina i lijekova.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Problemi klasične teorije: stabilnost i dimenzija atoma i molekula, fotoelektrički efekt, zračenje crnog tijela, spektar vodikovog atoma, Bohrov model atoma. Stara kvantna teorija. Kvantna teorija: valna priroda čestica, Schrodingerova jednadžba, spin, postulati. Čestica u kutiji. Harmonički oscilator. Vodikov atom, Atomske orbitale. Spin . Višeelektronski atomi. Atomski spektri. Born-Oppenheimerova aproksimacija, Heitler-Londonov pristup. Molekularne orbitale. Korelacijski dijagram. Hibridizacija. Hückelove molekularne orbitale. Elektronska struktura kristala. Teorija ligandnog polja. Molekularni spektri. Molekulska mehanika. Međudjelovanje molekula. Molekule u vanjskim poljima. Primjena razmatranih modela. Predviđanje molekularnih svojstava.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Priprema za kolokvij iz vježbi

Esej

Seminarski rad

1.3

Kolokviji

1.4

Usmeni ispit

1.3

Pismeni ispit

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Tijekom semestra cjelokupni ispit može se položiti preko kolokvija i seminarskih radova (izračuna).
U ispitnim rokovima ispit se se polaže nakon prezentacije seminarskih radova.
Ocjene: 55-64% - dovoljan; 65-79% - dobar; 80-89% - vrlo dobar; 90-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Attila Szabo, Neil S. Ostlund, Modern Quantum Chemistry, Dover Publications, Mineola, NY, 1996

1

N. Trinajstić, Molekularne orbitale u kemiji, Suvremena kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1974.

4

Dopunska literatura

W. G. Richards, J. A. Horstley, Ab initio Molecular Orbital Calculations for Chemistrc, Clarendom Press, Oxford, 1970
A. Graovac, I. Gutman, N. Trinajstić, Topological Approach to the Chemistry of Conjugated Molecules, Springer, Berlin, 1977.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Organska analiza
NAZIV PREDMETA Organska analiza

Kod

KTH104

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Izv. prof. dr. sc. Ivica Blažević

Bodovna vrijednost (ECTS)

10.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

60

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Poznavanje metoda za laboratorijsku izolaciju i čišćenje te identifikaciju organskih spojeva iz spektara dobivenih modernim spektroskopskim tehnikama.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Organska kemija

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon završetka kolegija, student/ica upoznati će se s glavnim konceptima organske analize koji uključuju:
- izolaciju različitih klasa organskih spojeva iz složene smjese
- odabiranje odgovarajuće spektroskopske metode;
- kombiniranje pojedinih spektroskopskih metoda za određivanje strukture;
- korištenje spektroskopskih metoda u praćenju reakcijskog procesa;
- primijenu stečenog znanja u istraživačkim projektima.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Predavanja i seminari (P+S):
Klasične metode analize. (12 + 4)
Biološki uzorci. Reakcijski produkti. Komercijalni uzorci. Obrada uzorka izolacija i koncentracija. Odjeljivanje na osnovu topljivosti, hlapljivosti i kiselo-baznih svojstava. Razdvajanje enantiomera. Polarimerija.
Kromatografska odvajanja (TLC, GC, HPLC) (1 + 0 )
Molekuske formule i što se iz njih može doznati? (0.5 + 1)
Empirijska i molekulska formula. Indeks manjka vodika. Pravilo trinaest.
I. Parcijalni ispit (pismeni, 1 sat i 30 min)
Spektroskopske metode analize. (0.5 + 0)
Spektroskopske tehnike koje se koriste u identifikaciji organskog spoja.
5. Spektrometrija masa (MS). (3 + 1.5)
Teorija, instrumentacija i tehnike. Izotopi. Spektrometrija masa visoke rezolucije (HRMS). Molekulski ion. Fragmentni ioni. Maseni spektri i njihova interpretacija. Fragmentacija u EIMS: utjecaj funkcijskih skupina na fragmentaciju. Primjeri različitih klasa organskih spojeva.
6. Ultraljubičasta i vidljiva spektroskopija (UV/Vis) (3 + 1)
Elektromagnetsko zračenje. Priroda elektronskih pobuđenja. Podrijetlo UV vrpce. Načela apsorpcijske spektroskopije. Predstavljanje spektra. Otapala. Što je kromofor. Učinak konjugacije. Što tražiti u ultraljubičastom spektru. Primjeri različitih klasa organskih spojeva.
7. Infracrvena spektroskopija (IR) (4 + 1.5)
Uvod, teorija, instrumentacije, i priprema uzorka. C, H, O-sadrže funkcionalne skupine. Učinak veličine prstena, konjugacije i elektron privlačećih skupina na IR pomak. Primjeri različitih klasa organskih spojeva.
8. Nuklearna magnetska rezonancija (NMR) (6 + 2)
Osnovni principi. Kemijski pomak. 1H NMR kemijski pomaci. „Spin-spin“ sprega. Magnetska anizotropija.13C NMR. Aromatski spojevi – supstituirani benzenovi prstenovi. Homotopni, enantiotopni i dijastereotopni sistemi. Dvodimenzijski NMR. Primjeri različitih klasa organskih spojeva.
9. Kombinirani zadaci (0 + 4)
II. Parcijalni ispit (pismeni, 2 sata)
III. Parcijalni ispit (usmeni, 30 min)
Vježbe (V):
1. Odjeljivanje u vodi netopljive smjese. (5)
2. Odjeljivanje u vodi topljive smjese. (5)
3. Racemična smjesa. Izolacija enantiomera 1-feniletilamina frakcijskom kristalizacijom. Mjerenje zakretanja polariziranog svjetla korištenjem polarimetra. (7)
4. Testovi za određivanje funkcijskih skupina odjeljenjih spojeva. (5)
5. Utjecaj inter- i intravodikovih veza na točku taljenja: Određivanje temperature taljenja na aluminijskom bloku. (2)
6. UV/VIS apsorpcijska spektroskopija: Batokromni pomak: snimanje apsorpcijskih spektara (benzen, anilin, fenol, benzojeva kiselina, cimetna kiselina, ferulinska kiselina) i ispitivanje utjecaja auksokroma (-OH, -NH2, - OCH3) i konjugacije na apsorpcijski maksimum, λmaks. (4)
7. Snimanje apsorpcijskih spektara i ispitivanje utjecaja pH na apsorpcijske vrpce fenola i anilina.Ispitivanje veze između molekulske strukture i apsorpcijskog maksimuma: snimanje spektara kiselo-baznih indikatora fenoftaleina i timol-plavo u kiselom i bazičnom mediju. (4)
8. Hipsokromni utjecaji auksokroma na n→ π* prijelaz karbonilne skupine: Snimanje apsorpcijskih spektara acetona i etil-acetata. (4)
9. Utjecaj otapala na izgled apsorpcijske vrpce: snimanje UV spektara fenola u etanolu i heksanu.Utjecaj otapala na λmaks (utjecaj na n→ π* prijelaz): snimanje spektara acetona u vodi, heksanu i etanolu. (4)
10. IR spektroskopija, I dio: snimanje spektara izoliranih spojeva (benzojeva kiselina, sorbitol, timol, anilin, 1-pentanol, aceton). (5)
11. IR spektroskopija, II dio: snimanje spektara odabranih krutih i tekućih spojeva. (5)
12. Analiza dobivenih IR spektara i usporedba sa spektrima u bazama podataka dostupnim na Internetu (SDBS, NIST,...). Pretraživanje i analiza drugih dostupnih spektara u odabranim bazama (MS, NMR,...). (5)
13. NMR spektroskopija. Analiza NMR spektara (1H i 13C NMR) korištenjem programske podrške SPINWORKS. (5)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Studenti su obvezni pohađati nastavu (predavanja i seminare) te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu. Navedeno će se evidentirati i vrednovati kod donošenja konačne ocjene.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.5

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

5.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Gradivo predmeta podijeljeno je na dvije cjeline koje studenti polažu preko 2 parcijalna pismeni i jedan usmeni ispit ili pak pristupanjem cjelokupnom ispitu na kraju semestra. Ispit se smatra položenim ukoliko studenti postignu najmanje 60%. Konačna ocjena formira se temeljem ocjena iz parcijalnih ispita te ocene iz laboratorijskih vježbi.
Bodovanje: <60% student nije zadovoljio; 60-70% dovoljan (2); 70-80% dobar (3); 80-90% vrlo dobar (4); 90-100% izvrstan (5)

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

J. Mohan, Organic Analytical Chemistry, Theory and Practice, Alpha Science International Ltd., Pangbourne England, 2003.

1

D. L. Pavia, G. M. Lampman, G. S. Kriz, Introduction to Spectroscopy, a guide for students of organic chemistry, Harcourt College Publishers, USA, 2001.

1

E. Pretsch, J. Seibel, J. T. Clerc, Tablice za određivanje strukture organskih spojeva spektroskopskim metodama, SKTH/Kemija u industriji, 1982.

10

Dopunska literatura

E. Pretsch, P. Buehlmann, C. Affolter: "Structure Determination of Organic Compounds, Tables of Spectral data", Third Edition, Springer-Verlag Berlin Heidelberg, 2000.
H. Günzler, H.-U. Gremlich, Uvod u infracrvenu spektroskopiju, Školska knjiga Zagreb, 2006;
E. Breitmaier, Structure Elucidation by NMR in Organic Chemistry, Practical Guide, John Wiley & Sons, 2002;
I. Jerković, A. Radonić, Praktikum iz organske kemije, Udžbenici Sveučilišta u Splitu, Split, 2009.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Organska sinteza
NAZIV PREDMETA Organska sinteza

Kod

KTH105

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Izv. prof. dr. sc. Ivica Blažević

Bodovna vrijednost (ECTS)

10.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

60

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje naprednih znanja o suvremenoj organskoj sintezi koje uključuje svladavanje praktičnih laboratorijskih tehnika koje se koriste u sintezi organskih spojeva.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Organska kemija

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon završetka kolegija, student/ica upoznati će se s glavnim konceptima organske sinteze koji uključuju:
- izradu strategije i planiranje organske sinteze
- pisanje mehanizama u organskoj sintezi
- analizu primjera sinteze iz publiciranih radova u svrhu razvoja kritičkog razmišljanja studenata
- zaključivanje o putu sinteze korištenjem retrosintetske analize
- savladavanje novih laboratorijskih postupaka koji se koriste u organskoj sintezi
- primijenu stečenog znanja u istraživačkim projektima.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Predavanja i seminari (P+S):
1. Uvod. Ciljna molekula. Ugljikov skelet i funkcionalne skupine. Glavni koncepti u organskoj sintezi (mehanistički i retrosintetski pristup). Prinosi. Selektivnost. (2+0)
2. Mehanistički pristup. Pisanje mehanizama. Lewisove strukture, Lewisove kiseline (LK) i baze (LB), i reakcije LK/LB. Rezonancija. Kemija karbokationa. Pregradnja. Zadaci. (3+1)
3. Elektrofilne reakcije na nezasićenim ugljik-ugljik vezama i aromatskim spojevima. Reakcije Lewisova kiselina/Lewisova baza alkohola, alkena, alkina i epoksida. Lewisova kiselina/baza reakcije koje uključuju aromatske prstenove (reakcije elektrofilne aromatske supstitucije; Friedel-Craftsove reakcije i reakcije aciliranja). Zadaci. (3+1)
4. Pregled glavnih nukleofilnih supstitucija na zasićenom ugljiku. Nastanak aniona (nukleofila). Nukleofilna supstitucija (SN1 i SN2). Stereokemija i konformacija u sintezi. Reakcije eliminacije (anti i termalne sin reakcije eliminacije). Zadaci. (2+2)
5. Kemijska reaktivnost i napetost prstena. Nukleofilno otvaranje epoksidnog, episulfidnog i aziridinskog prstena. Reakcija nukleofila s 3-članim vrste ( halonijevi i selinenovi ioni) i 3- i 4-članim ciklički esterima (laktoni) i cikličkim amida (laktami). Zadaci. (2+1)
6. Nukleofilne reakcije adicije aldehida i ketona. Reakciji aldolne kondenzacije. Reakcije Michaelove adicije. Reakcija aldehida ili ketona s Wittigovim reagensom. Zadaci. (2+2)
I. Parcijalni ispit (pismeni, 2 sata)
7. Reakcija primarnih amina s aldehidima i ketonima: (imini, Schifova baza).Reakcija sekundarnih amina s aldehidima i ketonima: (enamini). Zadaci. (2+2)
8. Reakcije nukleofilne acilne supstitucije. Zadaci. (2+1)
9. Retrosintetski pristup. Temeljne koncepcije. Sintoni i polureakcije. (3+0)
10. Strategija i planiranje. Konvergentna i linerana sinteza ciljne molekule. Cilj retrosintetske analize: najveće pojednostavljenje. Korištenje simetrijskih svojstava ciljne molekule. Uvođenje reaktivne funkcijske skupine u završnom stupnju sinteze. Uvođenje funkcijskih skupina radi olakšanja stvaranja kemijskih veza. Zadaci. (2+1)
11. Kemoselektivost i zaštitne skupine. Zaštita karbonilne skupine u obliku cikličkog acetala. Zaštitne alkoholne skupine. Zaštita amina. Izostavljanje uporabe zaštitnih skupina. Reakcija samo jedne od dviju identičnih funkcijskih skupina. Zadaci. (3+2)
12. Strategija retrosintetske analize. Kemijski transform – misao vodilja u retrosintetskoj analizi. Diels-Alderova cikloadicija kao ciljni kemijski transform. Strategije temeljene na uočavanju potencijalnih reaktanata, građevinih blokova i strukturnih podjedinica (supstruktura). Topološke strategije. Zadaci. (2+1)
13. Stereokemija i konformacija u sintezi. Stereoselektivne sinteze i priprava optički čistih spojeva. Sinteze s izotopima ugljika i vodika. Primjeri sinteze složenih organskih spojeva. Zadaci. (2+1)
II. Parcijalni ispit (pismeni, 1 sat i 30 min )
III. Parcijalni ispit (usmeni, 30 min)
 Vježbe: (V)
1. Reakcije po Grignardu: Sinteza fenil octene kiseline. (6)
2. Kondezacijske reakcije: Perkinova sinteza: sinteza cimetne kiseline. (6)
3. Adicijske reakcije na karbonilne spojeve: Claisen Schmidtova kondezacija: sinteza dibenzil acetona. (6)
Sinteza u više stupnjeva: Benzoin - benzil - benzilna kiselina – fenitoin.
4. Sinteza benzoina (kondenzacijska reakcija) (6)
5. Sinteza benzila (oksidacija) (6)
6. Sinteza benzilne kiseline (molekulska pregradnja – benzilna pregradnja) (6)
7. Sinteza fenitoina (molekulska pregradnja – pinakolna pregradnja) (6)
8. Reakcija cikoloadicije (Diels-Alderova reakcija): endo – egzo selektivnost. (6)
9. Beckmannova pregradnja: Sinteza ε-kaprolaktama. (6)
10. Potvrda sintezom dobivenih spojeva. Određivanje UV i IR spektra. (6)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Studenti su obvezni pohađati nastavu (predavanja, seminare, vježbe) te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu. Navedeno će se evidentirati i vrednovati kod donošenja konačne ocjene.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.5

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

5.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Gradivo predmeta podijeljeno je na dvije cjeline koje studenti polažu preko 2 parcijalna pismeni i jedan usmeni ispit ili pak pristupanjem cjelokupnom ispitu na kraju semestra. Ispit se smatra položenim ukoliko studenti postignu najmanje 60%. Konačna ocjena formira se temeljem ocjena iz parcijalnih ispita te ocene iz laboratorijskih vježbi.
Bodovanje: <60% student nije zadovoljio; 60-70% dovoljan (2); 70-80% dobar (3); 80-90% vrlo dobar (4); 90-100% izvrstan (5)

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

W. C. Groutas. Organic reactions mechanisms. John Wiley & Sons Inc. USA, 2000.

1

M. Mintas, S. Raić-Malić, N. Raos, Načela dizajniranja lijekova, Hinus, 2000.

2

A. Vogel, Vogel’s Textbook of Practical Organic Chemistry, 5th edit. Longman, London and New York 1996.

2

S. Borčić, O. Kronja, Praktikum preparativne organske kemije, Školska knjiga Zagreb, 1991.

2

Dopunska literatura

P. Wyatt, S. Warren, Organic synthesis: Strategy and control, John Wiley & Sons Ltd., England, 2007.
E. J.Corey, X. M. Cheng, The Logic of Chemical Synthesis, John Wiley & Sons, New York 1989.
Stanley H. Pine, Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
E. Pretsch, P. Buhlmann, C. Affolter, Structure Determination of Organic Compounds, Springer, 2000;

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Kemija i tehnologija aromatičnog bilja
NAZIV PREDMETA Kemija i tehnologija aromatičnog bilja

Kod

KTH106

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Igor Jerković

Bodovna vrijednost (ECTS)

6.5

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje osnovnih znanja o kemiji i tehnologiji aromatičnog bilja, poznavanje struktura organskih spojeva tipičnih eteričnih ulja, njihova podjela i korisna svojstva, poznavanje biosinteze eteričnih ulja te metoda izolacije eteričnih ulja i identifikacije komponenti ulja.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog predmeta studenti će moći:
- opisati temeljne pojmove, eterična ulja, postupke obrade aromatičnog bilja, analize dobivenih izolata i upotrebe tipičnih eteričnih ulja
- ilustrirati načine percepcije mirisa, biosinteze terpena i ostalih spojeva eteričnih ulja, osnovnu podjelu terpena
- demonstrirati temeljne postupke u obradi aromatičnog bilja, jednostavne metode izolacije eteričnih ulja i priprave aromatičnih ekstrakata
- odrediti prikladne metode analize dobivenih izolata (osnovne fizičke i kemijske vrijednosti, primjena kromatografskih i spektroskopskih metoda)
- predložiti prikladne postupke obrade aromatičnog bilja uvažavajući temeljna načela destilacije i ekstrakcije, postupke analize dobivenih izolata razmatrajući mogućnosti nastanka artefakata kao i strukturnu/biosintetičku povezanost među izoliranim spojevima
- izabrati ispravan kemijski pristup u rješavanju problema iz područja kemije i tehnologije aromatičnog bilja, polazeći od usvojenih znanja iz organske kemije i biokemije

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Uvod u aromatično bilje i eterična ulja - definicija, povijesni razvoj izolacije i istraživanja eteričnih ulja. (3 sata); Prirodno, prirodno-identična i umjetna eterična ulja; kemijska struktura molekula i miris; aktiviranje receptora njuha: ionski kanali i G-proteini; eterična ulja u biljkama, biljne tvorevine za pohranu eteričnih ulja, kemotaksonomija i kemotipovi eteričnih ulja (3 sata).
Kemijski sastav eteričnih ulja: terpeni, izoprensko pravilo, podjela, cikličke i acikličke strukture mono- i seskviterpena; fenilpropanski derivati i ostali spojevi u eteričnim uljima (3 sata); Kiralnost i struktura terpena; glikozidno vezani isparljivi spojevi; osnovne strukture glikona i aglikona glikozida isparljivih spojeva; biogeneza 3-IPP preko mevalonske kiseline; biogeneza 3-IPP preko deoksiksiluloza fosfata (DXP) (3 sata); biogenetsko izoprensko pravilo - prekursori terpena (GPP, FPP, GGPP); biogeneza semiterpena, acikličkih i cikličkih mono- i seskviterpena (3 sata)
Obrada aromatičnog bilja: sušenje i skladištenje; opći pregled metoda izolacije i koncentracije eteričnih ulja; brzina destilacije - hidrodifuzija; hidroliza i dekompozicija labilnih komponenti eteričnih ulja (3 sata); Hidrodestilacija, vodeno-parna i parna destilacija u laboratoriju i industriji; usporedba vodene, vodeno-parne i parne destilacije (3 sata); Ekstrakcija s organskim otapalima, ekstrakcija s hladnim i toplim mastima; pregled vrsta dobivenih ekstrakata; sub-i superkritična ekstrakcija fluidima (CO2, H2O); mikrovalna ekstrakcija; simultana destilacija-ekstrakcija (3 sata); Usporedba konvencionalnih i novih tehnika ekstrakcije; frakcioniranje eteričnih ulja; osnovne fizičke i kemijske vrijednosti eteričnih ulja; kromatografske tehnike u analizi eteričnih ulja (3 sata)
TLC i GC u analizi eteričnih ulja, detektori (FID i MS), vrste kolona, priprema uzorka eteričnog ulja za analizu, retencijsko vrijeme i indeks, preklapanje pikova i frakcioniranje eteričnog ulja (predobrada) (3 sata); Suvremene kromatografske tehnike u analizi eteričnih ulja: kiralna GC, HSGC, MDGC, 2DGC; GC-MS; MS (SIM i SCAN tehnika) - identifikacija terpena i fenilpropanskih derivata preko MS (6 sati)
Pregled čestih eteričnih ulja - kemijski sastav i primjena (6 sati); upotreba eteričnih ulja; mehanizam antibakterijskog i antioksidacijskog djelovanja; strukture biološki aktivnih spojeva eteričnih ulja; nepoželjna djelovanja eteričnih ulja (3 sata)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Studenti su obvezni pohađati nastavu (predavanja i seminare) te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu što će se vrednovati u konačnoj ocjeni s težinskim koeficijentom 5%.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Esej

Seminarski rad

0.5

Kolokviji

Usmeni ispit

Pismeni ispit

4.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Studenti tijekom nastave mogu polagati 2 parcijalna testa. Ukoliko ne polože parcijalne testove studenti će se ocjenjivati na pismenom ispitu (ispitni rok). Ocjena na parcijalnim testovima i pismenom ispitu se formira na slijedeći način: 51-60% dovoljan (2); 61-75% dobar (3); 76-88% vrlo dobar (4); 89-100% izvrstan (5). Ukupna ocjena se formira zbrajanjem svih aktivnosti (za svaku aktivnost se % uspješnosti množi s težinskim koeficijentom): 5% x nazočnost i aktivnost na predavanjima i seminarima + 10% x uspješnost na vježbama + 43% x uspješnost na I. testu + 42% x uspješnost na II. testu.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

K. H. Basser, G. Buchbauer, Handbook of Essential Oils: Science, Technology and Application, CRC Press, 2010

1

E. Guenther, The Essential Oils, vol. I: History – Origin in Plants – Production – Analysis, Jepson Press, 2008

1

Igor Jerković, Predlošci za predavanja iz Kemije i tehnologije aromatičnog bilja, KTF, 2014.

0

web stranica KTF-a

Dopunska literatura

R. P. Adams, Identification of essential oils by gas chromatography/mass spectrometry, Allured Publishing Corporation, 2007
E. Guenther, The Essential Oils, vol. II-VI, van Nostrand Co, Princeton, 1964.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Uvod u molekularnu biologiju
NAZIV PREDMETA Uvod u molekularnu biologiju

Kod

KTH107

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Olivera Politeo

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Prof. dr. sc. Tatjana Zemunik

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

15

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje temeljnih znanja i vještina iz područja molekularne biologije.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

- Objasniti strukturu stanice i ulogu pojedinih staničnih struktura.
- Razumjeti građu i ulogu kromosomskih struktura.
- Objasniti i razumjeti princip, važnost i mehanizme procesa DNA replikacije.
- Objasniti i razumjeti princip, važnost i mehanizme procesa transkripcije.
- Objasniti i razumjeti princip, važnost i mehanizme procesa translacije.
- Razumjeti osnovne pojmove i principe rekombinacijske tehnologije
- Poznavati i ovladati osnovnim metodama i tehnikama molekularne biologije

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

PREDAVANJA:
Uvod u molekularnu biologiju. Prokariotska i eukariotska stanica. (3) Struktura i funkcija stanice. Stanične diobe. (3) Model organizmi. (1) Nukeotidi i nukleinske kiseline. (1) Organizacija DNA u kromosome. (1) Identifikacija DNA kao genetičkog materijala. (1) Replikacija DNA. (2) Popravak DNA. (1) Rekombinacija DNA. (1) Telomere. (1) Transkripcija. Doradba RNA (2) Translacija (2) Regulacija ekspresije gena. (1) Glikozilacija proteina u ER i Golgi aparatu. (2) Smatanje i doradba proteina (2) Genetičko inženjerstvo: Restrikcijske endonukleaze. Vektori. Kloniranje. (2) Osnovne metode i tehnike molekularne biologije. (2) Molekularna medicina. Rak. (2)
SEMINARI:
Životni ciklus stanice. (1) Mendelovi zakoni (1) DNA replikacija (1) Transkripcija (1) Translacija (1) Genomi (1) Prioni i prionske bolesti. (1) Genetski modificirani organizmi (1) Genska terapija (1) Rak (1)
VJEŽBE:
Izolacija DNA. PCR. Elektroforeza DNA.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Pohađanje nastave, pripremanje seminarskih radova, pohađanje laboratorijskih vježbi, izlazak na ispit.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Esej

Seminarski rad

1.0

Kolokviji

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

2.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Aktivnost tijekom pohađanja nastave, izlaganje seminarskih radova, experimentalni rad i završni ispit.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

G. M. Cooper, R. E. Hausman. Stanica. 5.izdanje. 2010.

0

Dopunska literatura

B. Lewin. Genes IX. 2008.
G. M. Malacinski. Essentials of Molecular Biology. Forth Edition, 2003.
Lodish, Berg, Zipursky, Matsudaria, Batimore, Darnell. Molecular Cell Biology. Forth Edition, 2000

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) sveučilišnoj, (2) fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave, (3) nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Seminarski eksperimentalni rad
NAZIV PREDMETA Seminarski eksperimentalni rad

Kod

KTH1S

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Bodovna vrijednost (ECTS)

3.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

0

75

0

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Seminarski eksperimentalni rad podrazumijeva eksperimentalni rad u jednom od zavoda Kemijsko-tehnološkog fakulteta, koji završava izradom i prezentacijom seminarskog rada.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

Usmeni ispit

Pismeni ispit

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Dopunska literatura

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

 

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Kemija aroma
NAZIV PREDMETA Kemija aroma

Kod

KTH201

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Igor Jerković

Bodovna vrijednost (ECTS)

7.5

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje osnovnih znanja o kemiji aroma, razumijevanje aktiviranja receptora njuha i okusa, poznavanje struktura organskih spojeva s tipičnim aromama i njihova podjela, poznavanje osnovnih mehanizama nastanka aroma te metode izolacije aroma.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog predmeta studenti će moći:
- opisati temeljne pojmove, vrste aroma, okusno aktivne molekule, pravnu regulativu vezanu za arome te toksikološku procjenu aroma i dopuštene koncentracije biološki aktivnih tvari
- ilustrirati načine percepcije aroma (miris i okus), mehanizme nastanka prirodnih aroma, podjelu aromatičnih tvari prema kemijskoj strukturi
- demonstrirati temeljne postupke izolacije aroma iz krutih i tekućih uzoraka (vršne pare, isparljive, poluisparljive i neisparljive tvari)
- odrediti prikladne mehanizme nastanka aroma iz specifičnih uzoraka, osobito arome izvedene iz ugljikohidrata i proteina te arome lipidne oksidacije
- predložiti prikladne postupke obrade uzoraka uvažavajući temeljna načela destilacije i ekstrakcije, mogućnosti nastanka artefakata, strukturnu povezanost među aromatičnim spojevima i prikladan mehanizam nastanka
- izabrati ispravan kemijski pristup u rješavanju problema iz područja kemije aroma, polazeći od usvojenih znanja iz organske kemije i biokemije

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Uvod u kemiju aroma. Klasifikacija aroma. Prirodne, prirodno-identične i umjetne aromatične tvari. Aromatični pripravci. Arome dobivene termičkim postupkom. Arome dima. Mješavine aroma. Osvrt na kvalitetu aroma. (3 sata); Kratki pregled razvoja kemije aroma. Pravna regulativa. Prirodne, prirodno-identične i umjetne arome - razlike SAD i EU. Nova pravna regulativa EU. (3 sata); Pravilnik o aromama (NN) s naglaskom na kemijske specifikacije aroma i najviše dopuštene vrijednosti biološki aktivnih tvari u aromatiziranoj hrani. Pravilnik o prehrambenim aditivima (NN). Tvari za zaslađivanje. Pojačivači arome. (3 sata)
Osjet mirisa. Aktiviranje receptora mirisa. Osjet okusa - osnovne kvalitete okusa. Aktiviranje receptora okusa. Primjer aromagrama. (3 sata); Molekule sa senzorskim učincima – primjeri kemijskih struktura: bockave molekule; molekule za hlađenje; jake, oštre molekule sa grijanjem i vrućim podražajem, molekule sa stezanjem, skupljanjem. Okusno aktivne molekule – primjeri struktura: sladila (nutritivni, nenutritivni zaslađivači, prirodni ugljikohidratni, neugljikohidratni, umjetni zaslađivači), soli, kiseline, gorke tvari i umami tvari (mononatrijev glutamat, inozin monofosfat). (3 sata)
Podjela aromatičnih tvari prema kemijskoj strukturi: aromatične tvari I (C, H, O spojevi: alkoholi, fenoli, kiseline, ketoni, karotenoidi, iononi i srodni spojevi, ugljikovodici) – primjeri; podjela aromatičnih tvari prema kemijskoj strukturi aromatične tvari II (heterocikličiki spojevi sa kisikom: oksirani, furani, hidrofurani, pirani i oksepini; heterociklički spojevi s dušikom i/ili sumporom) – primjeri, aromatične tvari III (spojevi sa sumporom: tioli, tioeteri, sulfidi, heterociklički spojevi sa sumporom) – primjeri (3 sata)
Mehanizmi nastanka aroma iz ishodnih spojeva. Terpeni (biosenteza preko MVA i DXP). Norizoprenoidi (mehanizam razgradnje karotenoida). Fenilpropanski derivati (šikiminski biogenetski put). (3 sata); Arome izvedene iz ugljikohidrata i proteina. Maillardove reakcije. Aldone reakcije i retro-aldolne reakcije. Streckerove degradacije (cistein, metionin). Usporedba Streckerove degradacije i Amadori pregradnje. (3 sata); Neovisni putovi nastanka Streckerovih aldehida. Nastanak produkta Amadori pregradnje transaminacijom i Streckerovog aldehida dekabroksilacijom α-ketokabroksilnih kiselina. Streckerova degradacija i Amadori pregradnja u nastanku arome i boje. (3 sata); Reakcije heterociklizacije (nastanak furfurala, hidroksimetilfurfurala, 5-metil-4-hidroksi-3(2H)-furanona, formil-furola, izomaltola, pirazina, oksazola i tiazola). Arome termičke degradacije vitamina B1. (3 sata); Arome lipidne oksidacije. Triplet i singlet kisik. Lipidna oksidacija preko radikala (inicijacija, propagacija i terminacija). Hidroperoksidi i raspad hidroperoksida. Laktoni. (3 sata); Neradikalna lipidna oksidacija. Enzimska lipidna oksidacija (lipoksigenacija). Arome nastale enzimskim reakcijama i djelovanjem mikroorganizama (diacetil iz laktoze, aroma luka i češnjaka). (3 sata)
Metode izolacije aroma. Ekstrakcija otapalom. Ubrzana ekstrakcija otapalom. Superkritična ekstrakcija fluidima. Frakcioniranje ekstrakata. Koncentriranje ekstrakata. (3 sata); Destilacijske metode. Tehnike izolacije vršnih para (statička, dinamička). Termička desorpcija. Sorpcijske tehnike: mikroekstrakcija vršnih para na krutoj fazi; ekstrakcija vršnih para i ekstrakcija na miješajućem štapiću. (3 sata)
Primjeri kemijskih profila aroma odabranih prehrambenih proizvoda: Aroma meda. Aroma pržene kave. Aroma vina. Aroma mesnih prerađevina. Aroma sira. (3 sata)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Studenti su obvezni pohađati nastavu (predavanja i seminare) te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu što će se vrednovati u konačnoj ocjeni s težinskim koeficijentom 5%.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Esej

Seminarski rad

0.5

Kolokviji

Usmeni ispit

Pismeni ispit

5.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Studenti tijekom nastave mogu polagati 2 parcijalna testa. Ukoliko ne polože parcijalne testove studenti će se ocjenjivati na pismenom ispitu (ispitni rok). Ocjena na parcijalnim testovima i pismenom ispitu se formira na slijedeći način: 51-60% dovoljan (2); 61-75% dobar (3); 76-88% vrlo dobar (4); 89-100% izvrstan (5). Ukupna ocjena se formira zbrajanjem svih aktivnosti (za svaku aktivnost se % uspješnosti množi s težinskim koeficijentom): 5% x nazočnost i aktivnost na predavanjima i seminarima + 10% x uspješnost na vježbama + 40% x uspješnost na I. testu + 45% x uspješnost na II. testu.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Igor Jerković, Kemija aroma (recenzirana interna skripta), KTF-Split, 2011.

0

web stranica KTF-a

D. Rowe, Chemistry and Technology of Flavours and Fragrances, Blackwell, 2005

2

C. Fisher, T. R. Scott, Food Flavours: Biology and Chemistry, Royal Chemical Society, 1997

1

Dopunska literatura

K. A. Smith, Advances in Flavours and Fragrances, Royal Chemical Society, 2001.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Biokemijsko inženjerstvo
NAZIV PREDMETA Biokemijsko inženjerstvo

Kod

KTH203

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Davor Rušić

Bodovna vrijednost (ECTS)

7.5

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Ovladati inženjerskim principima u kemiji, biokemiji i mediteranskim kulturama

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Analizirati inženjerski aspekt u kemiji i biokemiji.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Definicija područja biokemijskog inženjerstva, značaj biokemijskog inženjerstva, veza s drugim područjima znanosti.
2. tjedan: Pojam biološkog sustava.
3. tjedan: Značajke inženjerstva fermentacijskih procesa.
4. tjedan: Značajke inženjerstva enzimskih procesa.
5. tjedan. Područje priprave supstrata.
6. tjedan: Priprema za kolokvij i sistematizacija obrađenog gradiva
7. tjedan: I. kolokvij
8. tjedan: Područje biokonverzije (uvod)
9. tjedan: Bioreaktor kao prostor odvijanja biokemijske reakcije, tipovi reaktora, konstrukcije reaktora, areacijski sustavi.
10. tjedan: Bioreakcijska kinetika (pojam reakcijske kinetike, utjecaj produkta i supstrata, termodinamika reakcije), biokataliza )
11. tjedan: Uvjeti u bioreaktoru (sterilnost u bioreaktorskom sustavu, način provođenja reakcije, zadržavanje biomase u reaktoru, prijenos tvari, prijenos topline, realogija i mehanička čvrstoća i mehanička čvrstoća biološkog materijala)
12. tjedan. Izvedba i analiza bioreaktora.
13. tjedan: Industrijski važniji biotehnološki procesi.
14. tjedan: Priprema za II. Kolokvij.
15. tjedan: II. Kolokvij.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Obveze studenata: Studenti su obvezni pohađati nastavu te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

2.0

Istraživanje

Praktični rad

1.5

Eksperimentalni rad

Referat

Seminari

1.0

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

0.5

Usmeni ispit

1.5

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija tijekom semestra. U ispitnim rokovima se polaže pismeni i usmeni ispit.
Ocjene: 55-66% - dovoljan; 67-79% - dobar; 80-92% - vrlo dobar; 93-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

E. Bailey,D.F.Ollis,Biochemical Engineering Fundamentals,McGraw-Hill.1986.

0

N.F.Millis, Biochemical Engineering ,Academic Press, N,Y.1978.

0

Z.Gomzi, Kemijski reaktori, Hinus, Zagreb 1977

10

Dopunska literatura

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Sinteza biološki aktivnih spojeva
NAZIV PREDMETA Sinteza biološki aktivnih spojeva

Kod

KTH204

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Izv. prof. dr. sc. Ani Radonić

Bodovna vrijednost (ECTS)

7.5

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

45

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje osnovnih znanja o izabranim klasama biološki aktivnih spojeva s naglaskom na njihov kemizam, odnosno strukturne karakteristike koje uvjetuju biološku aktivnost, a time i primjenu prvenstveno u farmaciji i medicini.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Očekuje se da će studenti nakon položenog ispita iz Sinteze biološki aktivnih spojeva moći:
- navesti najvažnije grupe biološki aktivnih spojeva i najvažnije predstavnike pojedine grupe
- prepoznati i imenovati važne biološki aktivne spojeve na temelju strukturne
formule i svrstati ih u odgovarajuću grupu na temelju osnovnih strukturnih značajki i/ili biološke aktivnosti
- prikazati strukturnim formulama najvažnije biološki aktivne spojeve
- povezati biološku aktivnost i strukturu (odnos struktura-aktivnost) važnih biološki aktivnih spojeva
- opisati ukratko sintezu odabranih biološki aktivnih spojeva
- navesti značaj i primjenu važnih biološki aktivnih spojeva
- izvoditi samostalno laboratorijske vježbe prema propisima
- izvoditi samostalno sintezu, izolaciju i pročišćavanje biološki aktivnih spojeva

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Predavanja (2 sata tjedno):
1. tjedan: Uvod - upoznavanje sa sadržajem predmeta i uvjetima polaganja parcijalnih testova odnosno ispita. Biološki aktivni spojevi-definicija. Kiralnost i biološka aktivnost. Prirodni bioaktivni spojevi. Biološka svojstva kiralnih spojeva.
2. tjedan: Metode priprave enantiomerno čistih spojeva. Sintetske metode dobivanja enantiomerno čistih spojeva (biotehnološke metode sinteze, stereoselektivne ili asimetrične sinteze).
3. tjedan: Sinteza i polusinteza važnijih steroida. Ženski spolni hormoni: Estrogeni hormoni. Progestini. Muški spolni hormoni.
4.tjedan: Sinteza važnijih alkaloida. Morfin i njegovi derivati.
5. tjedan: Polusintetski derivati morfina. Simpatomimetici. Adrenalin. Efedrin.
6. tjedan: Nesteroidni protuupalni lijekovi. Derivati salicilne kiseline. Derivati propionske kiseline. Derivati ariloctene kiseline. Derivati p-aminofenola.
7. tjedan: Sulfonamidi. Sulfoniluree.
8. tjedan: Barbiturati. Benzodiazepini.
9. tjedan: Anestetici. Opći anestetici. Inhalacijski anestetici. Intravenski anestetici.
10. tjedan: Lokalni anestetici. Lokalni anestetici esterskog tipa. Lokalni anestetici amidnog tipa.
11. tjedan: Kardiovaskularni lijekovi. Vazodilatatori. b-Blokatori.
12. tjedan: Blokatori kalcijevih kanala. ACE inhibitori.
13. tjedan: Antibiotici - definicija, podjela, mehanizam djelovanja. b-Laktamski antibiotici. Penicilini.
14. tjedan: Makrolidni antibiotici. Tetraciklini.
15. tjedan: Sinteza odabranih vitamina. Vitamini topljivi u vodi. Vitamini topljivi u lipidima.
Vježbe (3 sata tjedno združeno u 8 termina):
1. Sulfonamidi. Sinteza sulfanilamida. (2 termina)
2. Nesteroidni protuupalni lijekovi. Sinteza acetilsalicilne kiseline. (1 termin)
3. Vitamini. Sinteza nikotinske kiseline. (2 termina)
4. Barbiturati. Sinteza barbiturne kiseline. (2 termina)
5. Karakterizacija sintetiziranih spojeva. Snimanje i interpretacija UV/VIS i IR
spektara. (1 termin)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Studenti su obvezni pohađati predavanja u iznosu od 80% predviđene satnice, a laboratorijske vježbe u 100%-tnom iznosu. Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu će se vrednovati u konačnoj ocjeni.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

0.5

Usmeni ispit

Pismeni ispit

5.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Student može položiti cjelokupni ispit putem dva parcijalna testa tijekom semestra. Ti testovi omogućuju studentu da se oslobodi i samo određenog dijela ispita. Prag prolaznosti je 60%. Svaki test u ocjeni učestvuje s 45%. Ocjena iz vježbi učestvuje u konačnoj ocjeni s 10%.
Studenti koji nisu položili ispit putem testova polažu ispit u redovitim ispitnim terminima.
Princip ocjenjivanja: 60%-69% - dovoljan, 70%-79% - dobar, 80%-89% -vrlo dobar, 90%-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Wilson and Gisvold’s Textbook of Organic Medicinal and Pharmaceutical Chemistry, J. H. Block, J. M. Beale, Jr. (Editors), Lippincott Williams & Wilkins, Philadelphia, 2004.

1

M. Mintas, S. Raić-Malić, Medicinska kemija, Medicinska naklada, Zagreb, 2009.

1

N. Raos, S. Raić-Malić, M. Mintas, Lijekovi u prostoru, farmakofori i receptori, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

1

S. V. Bhat, B. A. Nagasampagi, M. Sivakumar, Chemistry of Natural Products, Springer-Narosa, Berlin, 2005.

1

Dopunska literatura

R. Vardanyan, V. Hruby, Synthesis of Essential Drugs, Elsevier, Amsterdam, 2006.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave;
(2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave;
(3) Nastavničkoj razini, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Sustavi upravljanja okolišem
NAZIV PREDMETA Sustavi upravljanja okolišem

Kod

KTH205

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Izv. prof. dr. sc. Marijo Buzuk

Bodovna vrijednost (ECTS)

6.0

Suradnici

Doc. dr. sc. Maša Buljac

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osnovni cilj predmeta je uvod studenata u korake i procese tijekom uvođenja standarda ISO 14001 u privredne subjekte, moguće probleme koji proizlaze iz tog procesa i njihovo rješavanje. Nadalje, jedan od ciljeva predmeta je i upoznavanje studenata s nastankom, razvojem i budućim stremljenjima u razvoju međunarodnih normi i svime onim što je potrebno za razumijevanje i njihovu primjenu.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Nema

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

1. Studenti će shvatiti koncept integralne zaštite okoliša, održivog razvoja, te imati uvid u mjere i postupke za zaštitu okoliša.
2. Na osnovu prethodne točke, studenti će moći svrsishodno primijeniti integralno planiranje prostorom, usklađeno s načelima održivog razvoja, te biti sposobni procijeniti utjecaj na okoliš (bilo strateška procjena utjecaja, bilo procjena utjecaja zahvata na okoliš).
3. Studenti će imati sposobnost procjene rizika i njegovim upravljanjem, te njegovu kvantitativnu i kvalitativnu predodžbu.
4. Studenti će biti osposobljeni za sudjelovanje u postupcima planiranja i gospodarenja prostorom, kako u cjelini, a posebno u djelu koji se odnosi na izradu studije utjecaja zahvata na okoliš, a time i u radu komisija za strateške studije, te strategije zaštite okoliša.
5. Upoznavanjem s Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš i koracima pri izradi studija, studenti će steći znanja koja su neminovna pri izradi različitih Procjena i Programa zaštite okoliša.
6. Studenti će steći stručne kompetencije i biti vrhunski stručnjaci pri odabiru najbolje raspoložive tehnike za neki zahvat i to prema Europskim smjernicama. Moći će prepoznati i riješiti nesukladnosti koji se pri tom procesu javljaju.
7. Studenti će usvojena znanja moći primijeniti u organizacijama koja imaju implementirani Sustava upravljanja okolišem ISO 14001, i to u segmentu njegovog održavanja i unaprjeđivanja.
8. Studenti će usvojiti znanja koja će im omogućiti da budu važna karika i voditelji uspostave samog sustava ISO 14001 u raznim subjektima.
9. Studenti će usvojena znanja moći primijeniti i pri implementaciji, održavanju i unaprjeđivanju Sustava upravljanja kvalitetom iz obitelji ISO 9001.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Predavanje 1: Definicija tehnike i tehnologije; sličnosti i razlike; povijesni razvoj termina. Utjecaji i izazovi tehnologije. Podjele tehnologije.
Predavanje 2: Ekosustav; definicija, podjela. Okoliš. Zaštita okoliša. Zagađenje i onečišćenje. Zakonske odredbe u RH.
Predavanje 3: Održivi razvoj; koncepti, vizije, budućnost. Održivi razvoji zakoni termodinamike. Put ka održivom razvoju.
Predavanje 4: Vrste zaštite okoliša. Integralni pristup. Mjere i postupci za zaštitu okoliša. Politički i sociološki pristup, pravne mjere.
Predavanje 5: Planiranje i gospodarenje prostorom. Temeljni dokumenti zaštite okoliša. Procjena utjecaja na okoliš. Upravljanje rizikom. Analiza troškova i koristi.
Seminar i vježbe 1 (2×4 sata): Razmatranja i diskusija o ciljevima i pristupu Strategijama, Programima, Studijama vezanih za postupak planiranja i gospodarenja prostorom.
Predavanje 6: Studija utjecaja zahvata na okoliš-koraci pri izradi. Zakonske odredbe.
Seminar i vježbe 2 (2×4 sata): Razmatranja i diskusija o ciljevima i pristupu izrade Studije utjecaja zahvata na okoliš. Rasprava o ulogama raznih stručnjaka, preklapanjima ovlasti i kompetencija, te prijedlozi razrješenja tih nesukladnosti! Interes zajednice vs. interesa kapitala
Predavanje 7: Metodologija procjene najbolje raspoložive tehnike.
Seminar i vježbe 3 (2×4 sata): Kritički osvrt na metodologiju procjene najbolje raspoložive tehnike-polemika, diskusija, rasprava, prijedlozi. Izrada algoritma i sheme za procjenu najbolje raspoložive tehnike.
Seminar i vježbe 4 (2×4 sata): Procjenjivanje i odabir najbolje raspoložive tehnike za različite zahvate uz pomoć smjernica. Odlagališta otpada, otpadni plinovi, spalionice otpada, cementna industrija, itd....
Predavanje 8: Sustavi-definicija. Norme i normizacija. Hrvatski zavod za norme. Ovlašćivanje i certifikacija. Vrste normi.
Predavanje 9: ISO. ISO 14001. Politika zaštite okoliša. Plan.
Seminar i vježbe 5 (2×4 sata): Izrada ISO 14001 na primjerima raznih organizacija. Politika zaštite okoliša. Plan.
Predavanje 10: ISO 14001. Provođenje i operacijska faza. Ispitivanje i provjeravanje.
Seminar i vježbe 6 (2×5 sata): Izrada ISO 14001 na primjerima raznih organizacija. Provođenje i operacijska faza. Ispitivanje i provjeravanje.
Predavanje 11: Definicija kvalitete. Obitelj standarda 9001. Postupak uvođenja sustava kvaliteta.
Predavanje 12: Opći zahtjevi sustava upravljanja kvalitetom i zahtjevi koji se odnose na dokumentaciju.
Predavanje 13: ISO 9001. Kontrola dokumenata i kontrola zapisa. Odgovornost uprave i politika kvalitete.
Predavanje 14: Planiranje sustava upravljanja kvalitetom. Upravljanje resursima. Kontrola i unaprjeđivanje sustava. Samoanaliza.
Predavanje 15: Integracija normi 14001 i 9001 u zajednički sustav upravljanja. Sličnosti i razlike.
Seminar i vježbe 7 (2×5 sata): Integracija normi 14001 i 9001 u zajednički sustav upravljanja za različite gospodarske subjekte.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

2.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

1.0

Kolokviji

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

2.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Tijekom semestra kroz dva pismena parcijalna testa provjeravati će se znanje studenata iz odslušane građe. Ukoliko student zadovolji na nekom od parcijalnih testova tijekom semestra, građu iz položenog testa ne treba polagati na pismenom ispitu. Tijekom semestar studentima će biti podijeljene teme za izradu seminarskih radova iz obrađenog područja, a koji će moći izraditi na sonovi tema obrađenih na seminarima. Nakon položenog pismenog dijela ispita, student pristupa usmenom dijelu ispita. Za sve vidove nastave ocjenjivanje će biti provedeno prema slijedećem kriteriju: <55% nedovoljan; 56%-66% dovoljan; 67%-78% dobar; 79%-90% vrlodobar;> 90% odličan. Konačna ocjena biti će aritmetička sredina ocjena iz pismene provjere znanja, seminarskog rada i usmenog dijela ispita.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

M. Buzuk, Sustavi upravljanja okolišem (u pripremi), Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 201X

0

osobno

Tonći Lazibat, Poznavanje robe i upravljanje kvalitetom, Sinergija, Zagreb, 2005.

0

poštom

Smjernice za najbolje raspoložive tehnike_MZOIP

0

mreža

Dopunska literatura

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

 

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Kemometrika
NAZIV PREDMETA Kemometrika

Kod

KTH210

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Izv. prof. dr. sc. Ante Prkić

Bodovna vrijednost (ECTS)

7.5

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

45

0

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje studenata s važnosti uporabe matematičkih i statističkih metoda za obradu eksperimentalnih podataka, postupanjem viševarijantnim podatcima, te planiranjem eksperimenata. Omogućiti im rad na računalima i upoznati sa standardnim programskim paketima (MS Excel, Wolfram Mathematica, MatLab, Statistica).

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Završen odgovarajući preddiplomski studij

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

1. Definirati raspodjele podataka.
2. Primijeniti statističke testove hipoteze u kemiji.
3. Upotrijebiti metode eksploracije podataka na realne kemijske sustave.
4. Znati dizajnirati eksperimentalni postupak.
5. Primijeniti metode modeliranja i optimizacije te znati ekstrahirati korisne informacije.
6. Znati kalibrirati analitički sustav, obraditi mjerni signal s ciljem dobivanja korisne informacije

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod u kemometriju. Vrste eksperimentalnih podataka. Relacija između eksperimentalnih podataka, informacije i znanja. Seminar: Osnovni statistički pojmovi u MS Excelu
2. tjedan: Osnove statistike u kemometriji. Vjerojatnost. Raspodjela podataka. Deskriptivna statistika. Točnost i preciznost. Seminar: Osnovni statistički pojmovi u Wolfram Mathematici
3. tjedan: Testovi hipoteze. Parametarski testovi. Testovi značajnosti - t-test, F-test, ANOVA, test normalnosti razdiobe. Seminar: Osnovni statistički pojmovi u Statistici
4. tjedan: Jednofaktorska analiza varijance. Višefaktorska analiza varijance. Seminar: Testovi značajnosti u MS Excelu
5. tjedan: Eksperimentalni dizajn i optimizacija. Seminar: Testovi značajnosti u Wolfram Mathematici.
6. tjedan: Kvaliteta analitičkog mjerenja - procjena varijabilnosti, usporedni testovi, mjerna nesigurnost. Seminar: Testovi značajnosti u Statistici
7. tjedan: Regresijska analiza, metoda najmanjih kvadrata: linearni modeli, testovi značajnosti regresijskih parametara. Seminar: Regresijske analize u MS Excelu
8. tjedan: Eksploracijska analiza podataka. Kompleksni uzorak. Prepoznavanje uzorka. Metode prepoznavanja uzorka sa i bez vanjskog učitelja. Rotacija. Seminar: Regresijske analize u Wolfram Mathematici.
9. tjedan: Analiza glavnih komponenata. Matrica kovarijance. Vlastite vrijednosti i vlastiti vektori. Principi smanjivanja broja dimenzija. Seminar: Regresijske analize u Statistici.
10. tjedan: Hijerarhijska klaster analiza. Udaljenost i sličnost. Jednostruko, potpuno i centroidno povezivanje. Dendogrami. Seminar: Analiza glavnih komponenata u Wolfram Mathematici
11. tjedan: Klasifikacija. Linearni i nelinearni model klasifikacije. Metoda K-najbližih susjeda. Metoda neovisnog modeliranja analogije klasa. Seminar: Analiza glavnih komponenata u Statistici
12. tjedan: Obrada signala. Detekcija signala, granica detekcije, granica odluke i granica kvantifikacije. Skaliranje. Popunjavanje. Usrednjavanje. Filtriranje. Izravnavanje. Višestruko uzorkovanje. Fourierove transformacije. Modulacija signala. Derivacije signala. Dekonvolucija. Seminar: Fourierove transformacije u Wolfram Mathematici
13. tjedan: Optimizacija. Funkcije kriterija ocjenjivanja. Donošenje odluka na osnovi više kriterija. Pareto optimalnost. Derringerova funkcija. Seminar: Fourierove transformacije u Mathlabu
14. tjedan: Algoritmi za optimizaciju. Simplex. Genetički algoritmi. Osnovni principi, namjena i primjeri upotrebe. Seminar: Linearni i nelinearni modeli klasifikacije u Statistici
15. tjedan: Molekulsko modeliranje. Optimizacija strukture. Izračunavanje deskriptora. Povezivanje fizikalnih i kemijskih svojstva sa strukturnim svojstvima molekula. Seminar: Algoritmi za optimizaciju u Statistici

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

1.0

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

1.5

Kolokviji

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

1.0

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit može se položiti preko dva parcijalna testa teorijske i seminarske građe tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 50%. Prisutnost predavanjima od 80 do 100% je 10% ocjene. U ispitnim rokovima polaže se pismeni, pismeno-usmeni i usmeni ispit. Prag prolaznosti je 60%. Položeni jedan parcijalni test iz bilo kojeg dijela (prethodna aktivnost) vrijedi u cijeloj tekućoj akademskoj godini. Pismeni ispit ima udio 30%, pismeno-usmeni s 60%, a usmeni 10%. Studenti koji nisu položili ispit putem parcijalnih testova polažu ispit preko pismenog, pismeno-usmenog i usmenog ispita u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 60 %, a pojedini oblik ispita učestvuje u ocjeni s po 50%.
Ocjene: 60%-69% - dovoljan, 70%-79% - dobar, 80%-89% -vrlo dobar, 90%-100% - odličan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Paul GemeprlineEd.Practical Guide to Chemometrics, 2nd Ed. CRC Press, Taylor & FrancisG roup, 2006, Boca Raton, USA, 2006.

0

Richard G. Brereton: Chemometrics Data Analysis for the Laboratory and Chemical Plant, John Wiley & Sons Ltd, West Sussex, UK, 2003.

0

Peter C. Meier,Richard E. Zund, Statistical Methods in Analytical Chemistry, 2nd Ed. John Wiley & Sons Ltd, New York, USA, 2000.

0

Ivan Šošić, Primijenjena statistika, Školska knjiga, Zagreb, Hrvatska, 2004.

0

Dopunska literatura

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

- registracija nazočnosti studenata
- godišnja analiza uspjeha studenata
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Analitička kemija okoliša
NAZIV PREDMETA Analitička kemija okoliša

Kod

KTH211

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Marija Bralić

Bodovna vrijednost (ECTS)

6.0

Suradnici

Doc. dr. sc. Maša Buljac

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osnovni cilj predmeta je primjena analitičkih metoda i tehnika u analizi okoliša.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Pristupnici moraju imati vrlo dobro osnovno znanje iz Analitičke kemije, Fizikalne kemije, Organske kemija, ali nisu nužna za sa

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon završetka kolegija moći:
1. poznavati i objasniti interakcije koje se događaju između različitih faza u okolišu (voda-zrak, tlo-zrak, voda-tlo)
2. samostalno planirati uzorkovanje (slučajno uozkovanje, slojevito uzorkovanje, sustavno uzorkovanje, intuitivno uzorkovanje)
3. uzorkovati (zrak, vodu, tlo, sediment, biološke uzorke).
4. pripravljati uzorke za analizu, koristiti moderne metode priprave uzoraka
5. koristiti različite tehnike za analizu okoliša (klasične metode, instrumentalne metode, elektroanalitičke tehnike, ostale tehnike.
6. vršiti biološki nadzor (ekološki indikatori, biomarkeri)
7. obraditi rezultate analiza

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Predavanje 1: Uvod - znanost o okolišu i analitička kemija okoliša.
Predavanje 2: Kemijski principi u okolišu. Uzimanje uzoraka iz okoliša
Predavanje 3: Analitičko odvajanje, priprema uzorka za analizu.
Seminar 1 (2 sata): Interpretacija i obrada podataka. Standardna odstupanja, pogreške
Predavanje 4: Primjena analitičkih metoda i tehnika u analizi okoliša. Elektoroanalitičke metode (potenciometrija)
Seminar 2 (2 sata): Kvantitativno izražavanje sastava otopina - izražavanje koncentracija
Vježba 1 (5 sati): Potenciometrijsko određivanje fluorida i klorida. Određivanje željeza u pitkoj vodi.
Predavanje 5: Voltametrija, kulometrija
Seminar 3 (2 sata): Izračunavanje pH za vode različitog sastava i prirode (morska, riječna, kišnica)
Vježba 2 (5 sati): Određivanje pH raznim vrstama voda ( riječna, kišnica)
Predavanje 6: Konduktometrija, spektometrijske tehnike
Predavanje 7: Spektrometrija apsorpcije, spektrometrija inducirane apsorpcije, emisijska spektrometrija
Vježba 3 (5 sati): Određivanje koncentracije prijelaznih metala u čistim vodenim otopinama UV-VIS spektrofotometrijom
Predavanje 8: Instrumentalne tehnike odjeljivanja, plinska kromatografija
Seminar 4 (2 sata): Izračuni podataka spektrometrijskih mjerenja
Vježba 4 (5 sati): Određivanje nitrata, nitrita i amonijaka u otpadnim vodama spektrofotometrijski
Predavanje 9: Tekućinska kromatografija, stanje i razvoj kromatografskih tehnika
Seminar 5 (2 sata): Izračuni tragova metala u okolišu
Predavanje 10: Ostale tehnike (toplinske tehnike, radiokemijske tehnike)
Seminar 6 (2 sata): Izračunavanje koncentracije čestične tvari u okolišu i prikaz rezultata
Vježba 5 (5 sati): Određivanje fosfora u krutoj tvari biljaka
Predavanje 11: Tragovi elemenata u okolišu: prirodna razina i kemijska forma, zagađenje
Seminar 7 (2 sata): Statistička obrada rezultata analize uzoraka iz okoliša (zrak, voda, tlo)
Predavanje 12: Određivanje tragova organskih spojeva
Predavanje 13: Biološki indikatori i metode.
Predavanje 14: Radijacija i radioaktivnost u okolišu. Kontaminiranost zemljišta.
Vježba 6 (5 sati): Voltametrijsko određivanje askorbinske kiseline u multivitaminskim pripravcima
Predavanje 15: Procjena i interpretacija analitickih podataka iz okoliša. Specifične primjene
Seminar 8 (1 sat): Korelacije (Spearmanova, Pearsonova, )

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvo i odrađene sve laboratorijske vježbe.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Esej

Seminarski rad

0.5

Kolokviji

0.5

Usmeni ispit

2.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Tijekom semestra kroz dva pismena parcijalna testa provjeravati će se znanje studenata iz odslušane građe. Tijekom semestra studenti će iz odabranog poglavlja predavanja napraviti seminarski rad koji će utjecati na konačnu ocjenu. Nakon odslušanog semestra, studenti pristupaju pismenom ispitu iz odslušane građe seminara. Ukoliko student zadovolji na nekom od parcijalnih testova tijekom semestra, građu iz položenog testa ne treba polagati na pismenom ispitu. Nakon položenog pismenog dijela ispita, student pristupa usmenom dijelu ispita. Prije pristupanja laboratorijskim vježbama, znanje studenata iz građe dotične vježbe biti će provjereno putem kolokvija. Sve vježbe moraju biti kolokvirane i odrađene. Student ima pravo izostati jednu vježbu, a koju će nadoknaditi na kraju semestra. Za sve vidove nastave ocjenjivanje će biti provedeno prema slijedećem kriteriju: <55% nedovoljan; 55%-65% dovoljan; 66%-75% dobar; 76%-85% vrlodobar;> 86% izvrstan. Konačna ocjena biti će aritmetička sredina ocjena iz vježbi, pismene provjere znanja i usmenog dijela ispita.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

D. Ašperger et al, Analitika okoliša, HINUS&FKIT, Zagreb 2013.

1

F.W. Fifield, P.J. Haines, Environmental Analytical Chemistry, Blackie academic& professional, London, 1996

1

E. P. Popek Sampling and analysis of environmental chemical pollutants, AP, 2003.

1

Vježbe iz Analitičke kemije okoliša (interna skripta u pripremi), Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 201X

0

Dopunska literatura

C.E. Kupchella, M. C. Hyland, Enviromental science, Massachusetts, 1989

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Fizikalna biokemija
NAZIV PREDMETA Fizikalna biokemija

Kod

KTH212

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Mladen Miloš

Bodovna vrijednost (ECTS)

4.5

Suradnici

Dr. sc. Vesela Torlak

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

15

15

15

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

33 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta Fizikalna biokemija je povezivanje i cjelovito razumijevanje spoznaja koje su studenti stekli učenjem predmeta Fizikalne kemije i Biokemije.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Razumijevanje (1) primjene termodinamičkih principa u biokemiji, (2) koncepta kemijske ravnoteže, (3) kemijske kinetike, (4) elektrokemijskih procesa), (5) bioenergetike i membranskih procesa i (6) modernih metoda u biokemiji.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Uvod, Koncepti termodinamike u biokemiji (1 sat). Kiseline, lužine i puferi u biokemiji (titracijske krivulje i električki naboj, titracijske krivulje proteina i izoelektrična točka) ( 1 sat). Termodinamički pojmovi u biokemiji (otvoreni sistemi i okruženje, rad, energija i toplina, funkcije stanja, entropija i Gibbsova slobodna energija, termodinamika i metabolizam (2 sata). Bioenergetika i mebranski prijenosi (1 sat). Biokemijska reakcija i ravnoteža (1 sat). Elektrokemija i biokemijski procesi (1 sat). Interakcija protein - ligand (konstanta disociranja singletnog vezivnog mjesta, konstanta disociranja inhibitora, broj vezivnih mjesta, termodinamika interakcije protein-ligand (2 sata). Kemijska kinetika biokemijskih reakcija, enzimska kinetika (2 sata). Moderne metode u biokemiji: Spektroskopske metode, Metode izolacije, pročišćavanja i identifikacije proteina, Metode istraživanje DNA molekula, Metode na bazi radioaktivnosti (4 sata).

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Pohađanje nastave, pripremanje i izlaganje Power Point prezentacija tijekom pohađanja nastave, pohađanje laboratorijskih vježbi, izlazak na usmeni ispit.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

2.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Esej

Seminarski rad

1.0

Kolokviji

Usmeni ispit

0.5

Pismeni ispit

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Aktivnost tijekom pohađanja nastave, izlaganje seminarskih radova u obliku Power Point prezentacija i završni usmeni ispit

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Interna skripta Fizikalna biokemija

0

Web stranice fakulteta

Dopunska literatura

N. C. Price et al., Principles and problems in Physical chemistry for Biochemists, Third edition, Oxford University Press, Oxford, 2001.
- P. Atkins and J. De Paula, Physical chemistry, 8ed, Oxford University Press, Oxford, 2006.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) sveučilišnoj, (2) fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave, (3) nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Prirodni polimerni materijali
NAZIV PREDMETA Prirodni polimerni materijali

Kod

KTH213

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Branka Andričić

Bodovna vrijednost (ECTS)

6.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje osnovnih teorijskih i praktičnih znanja o porijeklu i svojstvima prirodnih polimernih materijala i njihovoj primjeni.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- navesti prirodne polimere i njihovo porijeklo
- strukturu i svojstva prirodnih polimernih materijala
- područja uporabe prirodnih polimernih materijala
- razlikovati prirodna vlakna na temelju karakteristika gorenja.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Pregled osnovnih pojmova o polimerima i polimernim materijalima. Osnovne značajke makromolekula.
2. tjedan: Podjela prirodnih polimernih materijala. PLA i PHB: sinteza i svojstva. Molekulska i nadmolekulska struktura prirodnih polimera.
3. tjedan: Škrob: struktura i svojstva. Modifikacija i primjena škroba.
4. tjedan: Struktura i svojstva celuloze. Mikrokristalična celuloza. Prirodna celulozna vlakna. Mercerizacija i umreživanje pamuka.
5. tjedan: Regenerirana celuloza. Celulozni derivati. Alginska kiselina i alginati. Svojstva i primjena alginata. Izmjena iona.
6. tjedan: Ostali polisaharidi. Struktura lignina, svojstva, primjena.
7. tjedan: Ponavljanje. Provjera znanja (II. kolokvij)
8. tjedan: Aminokiseline u proteinima. Primarna, sekundarna i tercijarna struktura proteina.
9. tjedan: Proteinska vlakna. Struktura i svojstva svile. Vuna. Struktura i svojstva.
10. tjedan: Struktura i svojstva kolagena. Materijali na osnovi kolagena.
11. tjedan: Kazein. Struktura, fazna separacija, primjena. Svojstva prirodnih vlakana.
12 tjedan: Prirodni kaučuk. Derivati prirodnog kaučuka. Mastikacija i vulkanizacija kaučuka.
13. tjedan: Oblikovanje kaučuka i proizvodnja gume. Oporaba gume. Regeneracija kaučuka.
14. tjedan: Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Prirodne smole.
15. tjedan: Ponavljanje. Provjera znanja (II. kolokvij)
Laboratorijske vježbe:
Vježba 1. Priprema termoplastičnog škroba
Vježba 2. Regeneracija celuloze. Identifikacija prirodnih vlakana metodom gorenja
Vježba 3. Imobilizacija pekarskog kvasca na alginatu
Vježba 4. Bubrenje želatine
Vježba 5. Izolacija kazeina i priprava kazeinskog ljepila

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u iznosu od 80 % ukupne satnice, vježbama 100%.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

0.5

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Pripreme za kolokvij iz vježbi

0.5

Esej

Seminarski rad

1.0

Terenska nastava

Kolokviji

0.8

Usmeni ispit

0.4

Pismeni ispit

0.8

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 35%. Ocjena iz vježbi učestvuje u konačnoj ocjeni s 25%, a seminarski rad s 5 %. U ispitnim rokovima polaže se pismeni i usmeni ispit. Prag prolaznosti je 60%. Pismeni ispit u ukupnoj ocjeni ima udio 35%, a usmeni 35% (vježbe 30%).
Ocjene: 60%-70% - dovoljan, 71%-80% - dobar,81%-90% -vrlo dobar, 91%-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

B. Andričić, Prirodni polimerni materijali, Priručnik, Sveučilište u Splitu, Split, 2008.

1

Web knjižnica KTF-a

Dopunska literatura

C. E. Carracher, Seymour/Carraher’s Polymer Chemistry, 4th Ed., Marcel Dekker, New York, 1996.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra
studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Koloidna kemija
NAZIV PREDMETA Koloidna kemija

Kod

KTH214

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Vesna Sokol

Bodovna vrijednost (ECTS)

6.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Studenti će proširiti osnovna znanja o koloidnoj kemiji dobivena na predavanjima iz Fizikalne kemije. Upoznat će zakone i najnovije spoznaje na kojima se temelji znanost o koloidno disperznim sustavima.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon završetka kolegija
1) poznavati suvremene instrumentne metode razdvajanja, pročišćavanja i identificiranja koloida, 2) znati protumačiti osobine i djelovanja površinski aktivnih tvari (micelarnih koloida), 3) znati objasniti kinetičke pojave koloidnih otopina, 4) razumjeti elektrokinetičke pojave, 5) znati objasniti reološke osobine koloidnih sustava.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Predavanja
1. tjedan: Uvod. Klasifikacija koloidnih sustava. Agregacija koloidnih čestica.
2. tjedan: Stvaranje micela. Svojstva i struktura micela u vodenim i nevodenim otopinama.
3. tjedan: Pročišćavanje i razdvajanje koloida, ultrafiltracija, obratna osmoza.
4. tjedan: Dijaliza, liofilizacija, gel-filtracija.
5. tjedan: Veličina i oblik koloidnih čestica. Eksperimentalne tehnike određivanja veličine i oblika koloidnih čestica.
6. tjedan: Kinetičke pojave koloidnih otopina, sedimentacija, difuzija, osmotski tlak.
7. tjedan: Međupovršinske pojave: tekuće-plin, tekuće-tekuće, kruto-tekuće.
8. tjedan: Viskoznost koloidnih otopina.
9. tjedan: Eksperimentalne tehnike ispitivanja površine.
10. tjedan: Reologija koloidnih sustava.
11. tjedan: Električni dvosloj, elektroforeza.
12. tjedan: Elektrokinetički potencijal i električna pokretljivost, elektrokinetičke pojave.
13. tjedan: Koagulacija i stabilnost koloida.
14. tjedan: Struktura gela, membrane, biološke membrane.
15. tjedan: Emulzije i mikroemulzije.
Laboratorijske vježbe
1. Mikroemulzije, veličina mikroemulzijskih agregata i dinamika mikroemulzija. 2. Napetost površine. 3. Kritična koncentracija micelizacije. 4. Standardna Gibbsova energija micelizacije surftanata u vodenim otopinama pri različitim koncentracijama elektrolita. 5. Mikrostruktura i stabilnost mikroemulzija bez prisutnosti surfaktantata - "Surfactant Free Microemulsions".

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Redovito pohađanje svih oblika nastave. Izrada i izlaganje seminarskih radova u obliku Power Point prezentacije za vrijeme pohađanja nastave. Polaganje ispita putem parcijalnih kolokvija ili pismenim i usmenim ispitom.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Esej

Seminarski rad

0.5

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Aktivnost tijekom pohađanja svih oblika nastave. Izlaganje seminarskih radova u obliku Power Point prezentacija. Gradivo predmeta podijeljeno je na dvije cjeline koje studenti polažu preko parcijalnih pismenih ispita ili pak pristupanjem cjelokupnom ispitu na kraju semestra. Ispit se smatra položenim ukoliko studenti postignu najmanje 60%. Konačna ocjena formira se temeljem ocjena iz parcijalnih ispita.
Bodovanje: <60% student nije zadovoljio; 60-69% dovoljan (2); 70-79% dobar (3); 80-89% vrlo dobar (4); 90-100% izvrstan (5).

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

K. S. Birdi, Surface and Colloid Chemistry, Principles and Applications, CRC Press, Boca Raton, London; New York, 2010.

1

P. C. Hiemenz, R. Rajagopalan, Principles of Colloid and Surface Chemistry, 3rd Edition, Marcel Dekker, New York, 1997.

1

Dopunska literatura

Duncan J. Shaw, Introduction to Colloid and Surface Chemistry, 4th Edition, Butterrorth-Heinemann, Oxford, 1992.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvođenja nastave i usvajanja znanja (vještina), prati se na razini: (1) nastavnika, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega, (2) fakulteta, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Organizacija rada i akreditacija laboratorija
NAZIV PREDMETA Organizacija rada i akreditacija laboratorija

Kod

KTH215

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Josipa Giljanović

Bodovna vrijednost (ECTS)

6.5

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

28

2

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

30 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

upoznati studente s osnovnim pojmovima i principima upravljanja kvalitetom, zahtjevima i kriterijima osposobljavanja ispitnih laboratorija prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Završen odgovarajući preddiplomski studij

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

1. Razumijevanje upravljanja kvalitetom u laboratoriji iprocesa akreditacije uključujući zakone i standarde vezane za akreditaciju,
2. Primjeniti laboratorijska ispitivanja, metode ispitivanja, proces ispitivanja, procjena mjerne nesigurnosti, kontrolu kvalitete ispitivanja i dokumentaciju laboratorija,
3. Razumjeti ocjenjivanje rada laboratorija te akreditaciju ispitnog laboratorija, sustav ovlašćivanja i akreditacije u Europi i Hrvatskoj.
Primjeniti stečeno znanje u praksi te povezati teorijsku sa stvarnim problemima u radu ispitnog laboratorija.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. Tjedan : Organizacija rada ispitnih laboratorija, uvod i osnovni pojmovi; definicije kvalitete ispitnih laboratorija; Seminar: Rješavanje primjera obrađenog teorijskog gradiva
2. Tjedan osnovni sustava kvalitete; kriterij za akreditaciju ispitnih laboratorija, Seminar: Rješavanje primjera obrađenog teorijskog gradiva.
3. Tjedan: organizacija i rukovođenje laboratorijem, sustav kvalitete, provjera i revizija,
Seminar: Rješavanje primjera obrađenog teorijskog gradiva.
4. Tjedan smještaj i prostor, oprema i referentni materijali. Rješavanje primjera obrađenog teorijskog gradiva.
5. Tjedan validacija osnovni pojmovi i definicije, validacija metode, preduvjeti, planiranje, izvedba i dokumentiranje, Seminar: Rješavanje primjera obrađenog teorijskog gradiva.
6. Tjedan: parametri validacije, selektivnost, preciznost, točnost, alati validacije, Seminar: Rješavanje primjera obrađenog teorijskog gradiva.
7. Tjedan 1.parcijalni test, rješavanje testa
8. Tjedan: Standardne metode i referentni materijali, validacija. Seminar: Rješavanje primjera obrađenog teorijskog gradiva.
9. Tjedan : rukovanje uzorkom za analizu, zapisi, postupak ocjenjivanja i izvještaj, Seminar: Rješavanje primjera obrađenog teorijskog gradiva.
10. Tjedan: podugovaranje analize, vanjske usluge i nabavke; žalbe. Seminar: Rješavanje primjera obrađenog teorijskog gradiva.
11. dobra laboratorijska praksa-principi, i postupci. Seminar: Rješavanje primjera obrađenog teorijskog gradiva.
12. Tjedan: Analiza specijacija, primjer iz okoliša Sustav ovlašćivanja i akreditacije u Europi i Hrvatskoj, principi i pravila. Seminar: Rješavanje primjera obrađenog teorijskog gradiva.
13. Zahtjevi norme HRN EN ISO/IEC 17025.(važeće izdanje). Seminar: Rješavanje primjera obrađenog teorijskog gradiva.
14. Tjedan: Zahtjevi norme HRN EN ISO/IEC 17025.(važeće izdanje). Seminar: Rješavanje primjera obrađenog teorijskog gradiva.
15. Tjedan 2. parcijalni test , rješavanje testa
Popis vježbi:
Izrada dokumentacije dobre laboratorijske prakse
Izrada pojedinačne dokumentacije za HRN EN ISO/IEC 17025:2005
Izrada priručnika kvalitete
Provedba internog audita
Terenska nastava posjet Veterinarskom Zavodu u Splitu

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

1.0

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

1.5

Kolokviji

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

1.0

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit može se položiti preko dva parcijalna testa teorijske i seminarske građe tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 50%. Prisutnost predavanjima od 80 do 100% je 10% ocjene. U ispitnim rokovima polaže se pismeni, pismeno-usmeni i usmeni ispit. Prag prolaznosti je 60%. Položeni jedan parcijalni test iz bilo kojeg dijela (prethodna aktivnost) vrijedi u cijeloj tekućoj akademskoj godini. Pismeni ispit ima udio 30%, pismeno-usmeni s 60%, a usmeni 10%. Studenti koji nisu položili ispit putem parcijalnih testova polažu ispit preko pismenog, pismeno-usmenog i usmenog ispita u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 60 %, a pojedini oblik ispita učestvuje u ocjeni s po 50%.
Ocjene: 60%-69% - dovoljan, 70%-79% - dobar, 80%-89% -vrlo dobar, 90%-100% - odličan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

HRN EN ISO/IEC 17025:2005 - Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija; , zakoni, propisi; Guide to Quality in Analytical Chemistry, CITAC/EURACHEMGUIDE Edition (2002)

3

Na web stranici Zavoda http://www.eurachem.ul.pt/guides/val

M.Kaštelan-Macan, Kemijska analiza u sustavu kvalitete, Školska knjiga, Zagreb (2003)

4

Dopunska literatura

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

- registracija nazočnosti studenata
- godišnja analiza uspjeha studenata
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Mikroemulzije u primijenjenoj kemiji
NAZIV PREDMETA Mikroemulzije u primijenjenoj kemiji

Kod

KTH216

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Vesna Sokol

Bodovna vrijednost (ECTS)

3.0

Suradnici

Dr. sc. Perica Bošković

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

15

15

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Istaknuti studentima važnost i širinu područja primjene mikroemulzija u raznim industrijskim granama kao što su prehrambena, farmaceutska, kozmetička, tekstilna, kao i u biomedicini, biotehnologiji i sintezi nanočestica. Stjecanje temeljnih znanja o fizikalno-kemijskim svojstvima klasičnih mikroemulzija i novih mikroemulzijskih sustava bez prisustva surfaktanta temeljenih na zelenoj kemiji (”Green Chemistry”).

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći:
- opisati strukturnu građu mikroemulzija i mikroemulzijskih sustava bez prisustva surfaktanta tzv. surfactant-free-microemulsions; definirati razlike u odnosu na emulzije
- objasniti ulogu surfaktanta i važnost termodinamičkih parametara u postizanju stabilnog mikroemulzijskog sustava
- odrediti veličinu i oblik mikroemulzijskih agregata te objasniti dinamiku njihovog rasta
- opisati osnovne principe i mogućnosti primjene različitih metoda (spektroskopija, konduktometrija, viskozimetrija, mjerenje napetosti površine, AFM, TEM, SANS) u istraživanju mikroemulzijskih sustava
- prepoznati principe na temelju kojih zelena kemija smanjuje negativne utjecaje kemijskih procesa i tehnologije na okoliš
- planirati laboratorijske postupke i samostalno provesti eksperiment u skladu s planom istraživanja
- primijeniti odgovarajuće računalne programe za numeričku obradu eksperimentalnih podataka i grafičko prikazivanje dobivenih rezultata; raspraviti dobivene rezultate i donijeti zaključak na kraju rada.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Predavanja:
1. tjedan: Uvod u mikroemulzije.
2. tjedan: Svojstva i struktura mikroemulzija.
3. tjedan: Razlike između mikroemulzija i emulzija.
4. tjedan: Uvjeti ravnoteže i fazni dijagrami.
5. tjedan: Surfaktanti i kosurfaktanti i njihove karakteristike.
6. i 7. tjedan: Reologija mikroemulzijskih i emulzijskih sustava.
8. tjedan: 1. Parcijalni ispit
9. i 10. tjedan: Metode i eksperimentalne tehnike istraživanja mikroemulzijskih sustava.
11. tjedan: Napetost površine i kritična micelizacijska koncentracija (c.m.c.).
12. tjedan: Mikrostruktura mikroemulzijskih agregata.
13. tjedan: Mikroemulzije bez prisustva surfaktanta.
14. tjedan: Primjena mikroemulzija. Primjeri.
15. tjedan: 2. Parcijalni ispit
Laboratorijske vježbe:
1.Ternarni fazni dijagram - utvrđivanje karakterističnih područja mikroemulzijskog sustava.
2. Konduktometrijsko određivanje kritične micelizacijske koncentracije (c.m.c.) i termodinamika micelizacijske reakcije uz prisustvo surfaktanta.
3. Određivanje solvatacijskih svojstava mikroemulzija primjenom UV-Vis spektroskopije - efikasnost ekstrakcije toksičnog analita iz kontaminiranog tla te usporedba s klasičnim otapalima.
4. Konduktometrijsko određivanje nanostrukture u mikroemulzijama bez prisustva surfaktanata.
5. Viskozimetrijsko utvrđivanja perkolacijskog praga mikroemulzijskog sustava.
6. Određivanje veličine i oblika mikroemulzijskih agregata.
Seminar:
Student će odabranu temu iz sadržaja predmeta usvojenu kroz predavanja, samostalno pretraživanje literature i laboratorijske vježbe izložiti u pisanom obliku putem seminarskog rada te usmenim izlaganjem uz Power Point prezentaciju pred svim studentima koji slušaju Predmet.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Pohađanje nastave, pohađanje vježbi, pretraživanje literature, priprema i izlaganje seminarskih radova, izlazak na ispit.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Esej

Seminarski rad

1.0

Kolokviji

Usmeni ispit

Pismeni ispit

0.5

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Aktivnost tijekom pohađanja svih oblika nastave. Izrada seminarskog rada u pisanom obliku i izlaganje u obliku Power Point prezentacije. Gradivo predmeta podijeljeno je na dvije cjeline koje studenti polažu preko parcijalnih pismenih ispita ili pak pristupanjem cjelokupnom ispitu na kraju semestra. Ispit se smatra položenim ukoliko studenti postignu najmanje 60%. Bodovanje: <60% student nije zadovoljio; 60-69% dovoljan (2); 70-79% dobar (3); 80-89% vrlo dobar (4); 90-100% izvrstan (5).

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

R. Najjar, Microemulsions - An Introduction to Properties and Applications, InTech, 2012.

0

C. Sell, The Chemistry of Fragrances - From Perfumer to Consumer, RSC Publishing, Ashford, UK, 2006.

0

P. K. Bidyut, S.P. Moulik, Uses and applications of Microemulsions, Curr. Sci. 80 (2001) 990.

0

Dopunska literatura

P. Bošković, V. Sokol, T. Zemb, D. Touraud, W. Kunz. Weak Micelle-Like Aggregation in Ternary Liquid Mixtures as Revealed by Conductivity, Surface Tension, and Light Scattering, J. Phys. Chem. B 119 (2015) 9933.
I. Kralova, J. Sjöblom Surfactants Used in Food Industry: A Review, J. Disper. Sci. Technol. 30 (2009) 1363.
J. Drapeau, M. Verdier, D. Touraud, U. Kröckel, M. Geier, A. Rose, W. Kunz, Effective Insect Repellent Formulation in both Surfactantless and Classical Microemulsions with a Long-Lasting Protection for Human Beings, Chem. Biodivers. 6 (2009) 934.
C. A. Katz, Z. J. Calzola, J. K. N. Mbindyo, Structure and Solvent Properties of Microemulsions, J. Chem. Educ. 85 (2008) 263.
K. Holmberg, B. Jönsson, B. Kronberg, B. Lindman, Surfactants and polymers in aqueous solutions, John Wiley and Sons, Chichester, 2003.
J.L. Salager, Surfactants: Types and Uses, Universidad de los Andes, 2002.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) sveučilišnoj, (2) fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave, (3) nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Odabrana poglavlja biokemije
NAZIV PREDMETA Odabrana poglavlja biokemije

Kod

KTH217

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Olivera Politeo

Bodovna vrijednost (ECTS)

3.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

0

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje studenata sa specifičnim te, za normalno funkcioniranje organizma i zdravlje, važnim temama iz područja biokemije.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Upoznati studente s građom i funkcijama mišićnog tkiva i citoskeleta, vrstama i funkcijama stanica krvi te proteinima plazme i imunoglobulinima.
Razumjeti važnost kiselo-bazne ravnoteže u organizmu te puferske sustave koji sudjeluju u njenom održavanju.
Razumjeti važnost oksidacijskih procesa u organizmu te sustavima i načinima antioksidacijske obrane.
Upoznati se s metabolizmom fruktoze, galaktoze i manoze
Upoznati se s vrstama hormona, djelovanjem i prijenosom signala te lipidnim molekulama kao drugim glasnicima
Upoznati specifične produkte nastale pretvorbom iz aminokiselina te njihovu važnost u organizmu. Upoznati biokemiju porfirina i hema te poremećaje vezane uz poremećaj njihova metabolizma.
Razumjeti važnost prehrane te probave i apsorpcije ugljikohidata, lipida, proteina te vitamina i mineralnih tvari. Razumjeti biomedicinsko značenje vitamina i minerala
Razumjeti važnost glikozilacije te ulogu glikoproteina u organizmu.
Upoznati se s osnovama metabolizma lijekova i ksenobiotika te osnovama bioinformatike.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

PREDAVANJA:
Mišićno tkivo i citoskelet. Krvne stanice. (2) Proteini plazme i imunoglobulini.
(2) Kiselo-bazna ravnoteža. (2) Oksidacija u biološkim sustavima. Slobodni radikali i antioksidansi. (4) Matabolizam heksoza, s izuzetkom glukoze.(2) Hormoni i prijenos signala.(2) Lipidi kao drugi glasnici (2) Pretvorba aminokiselina u specifične produkte.(2) Porfirini i žučne boje. (2) Mikronutrijenti: vitamini i minerali. (2) Prehrana, probava i apsorpcija.(2) Glikoproteini. (2) Metabolizam ksenobiotika. (2) Bioinformatika. (2)
SEMINARI:
Studenti će samostalnim pregledom literature uglavnom obraditi teme koje se odnose na patološka stanja nastala kao rezultat biokemijskih poremećaja.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Pohađanje nastave, priprema seminarskih radova, izlazak na ispit.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

1.0

Kolokviji

0.5

Usmeni ispit

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Aktivnost tijekom pohađanja nastave, eksperimentalni rad i završni ispit.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

R.M.Murray i sur: Harperova ilustrurana biokemija, 28th Ed, Medicinska naklada, Zagreb 2011.

0

J.M. Berg, J.L. Tymoczko, L. Stryer: Biokemija, 5th Ed, Školska knjiga Zagreb, 2013.

0

D. Čvorišćec i I. Čapelak (ur.): Štrausova medicinska biokemija. Medicinska naklada, 2009, Zagreb.

0

N. V. Bhagavan,Chung-Eun Ha: Essential of medicinal biochemistry: with clinical cases, Second Edition, Academic Press 2015, San Diegi, CA, USA.

0

D. Voet, J.G.Voet, C.W.Pratt: Fundamental of Biochemistry, Jonn Wiley & Sons Inc., NY, Chichester, Weinheim, Brisbane, Singapore, Toronto,1999 G. M. Cooper, R. E. Hausman. Stanica. 5.izdanje. 2010

0

Dopunska literatura

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

 

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Kemijski senzori i biosenzori
NAZIV PREDMETA Kemijski senzori i biosenzori

Kod

KTH218

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Izv. prof. dr. sc. Marijo Buzuk

Bodovna vrijednost (ECTS)

3.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

15

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Studenti će dobiti uvid u aktualno stanje u području kemijske i biokemijske senzorike te trendove razvoja senzorskih sustava. Studenti će se upoznati s svim vrstama i osnovnim principima rada kemijskih i biokemijskih senzora te problema koji proizlaze u razvoju jednog senzorskog sustava, što uključuje odabir senzorskog materijala ili biomaterijala za selektivno prepoznavanje različitih kemijskih vrsta i biomolekula, razjašnjenje mehanizma prepoznavanja, odabir pogodnog pretvorničkog elementa za postizanje zadovoljavajuće selektivnosti, te samu konfiguraciju i izradu senzora. Nadalje, studenti će dobiti uvid u potencijal uporabe kemijskih senzora i biosenzora u biomedicini, industrijskim procesima i analizi okoliša.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će na osnovu usvojenih znanja moći prepoznati i karakterizirati postojeće senzorske sustave.
Studenti će moći samostalno predlagati i razvijati nove senzorske sustave, kao i unaprjeđivati postojeće.
Znanja iz ovog kolegija polaznici će moći kvalitetno upotrijebiti u sustavima kontrole onečišćenja okoliša, te odabrati pogodne izvedbe senzora za određivanje različitih vrsta u biomedicinske, industrijske, laboratorijske svrhe ili u analizi različitih vrsta u okolišu.
Studenti će steći šira znanja o principima prepoznavanja, pojačavanja, i pretvaranja kemijskog signala u neki od izlaznih signala, a koja mogu upotrijebiti u raznim multidisciplinarnim područjima.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. Uvod u kemijske senzore i biosenzore-definicija, terminologija, karakteristike područje primjene, tržišni potencijali senzora. Podjela kemijskih senzora i biosenzora (elektrokemijski, optički, piezoelektrični, termalni akustični) te objašnjenje fenomena (mehanizama prepoznavanja) koji se koriste kao princip rada kemijskih senzora i biosenzora. Trendovi razvoja senzora (nanotehnologije, nanostrukture, «pametni» senzori, in vivo senzori).
2. Osnovni dijelovi i konstrukcija kemijskih senzora i biosenzora. Primjeri standardnih kemijskih i biokemijskih senzora (npr. glukometar, ion-selektivna elektroda, ELISA testovi). Mehanizam kemijskog i biokemijskog prepoznavanja analita. Prepoznavajući elementi: ionofore, selektivne kompleksirajuće molekule, enzimi, čvrstofazni materijali (kristali). Kriteriji potrebni za pravilan odabir prepoznavajućeg elementa. Problemi (bio)kemijske selektivnosti i stabilnost prepoznavajućeg elementa.
3. Odabir materijala matrice senzora. Uloga i potrebne karakteristike matrice. Odabir metoda i tehnika imobilizacije prepoznavajućeg elementa. Prednosti i mane pojedinih metoda imobilizacije. Ugradnja prepoznavajućeg elementa u gelove, polimerne matrice, matrice od vodljivih polimera, matrice od ugljikovih materijala (ugljikova pasta, printane elektrode i ugljikove nanocijevčice). Kovalentno vezivanje enzima, «cross-linking», fizikalna adsorpcija, itd.
4. Pretvornici za elektrokemijske, optičke i piezoelektrične senzore. Odabir pretvornika kemijskog signala-kriteriji. Elektrokemijski senzori: potenciometrijski (ion-selektivne elektrode) i amperometrijski (amperometrijsko određivanje teških metala). Modificirane elektrode-uloga modifikatora. Tehnike priprave selektivnih elektroda. Vodljiva površina, modificirani sloj, prijenos signala. Mikroelektrode. FET (poluvodički) senzori-principi rada.
5. Optički senzori. Tehnike optičke detekcije, apsorpcije, UV aporpcije, reflektometrije, luminiscencija. Senzori temeljeni na optičkim vlaknima. Direktne i indirektne metode određivanja analita. Intrisični i ekstrizični senzori. Uporaba optičkih senzora u mjerenju pH, tlaka, temperature, vlažnosti. Primjer optičkog senzora za određivanje biomolekula- enzim luciferaza za određivanje ATP-a i bakterijski oksidoredukcijski/luciferaza sustavi za određivanje NADPH.
6. Piezoelektrični senzori. Osnovni principi. Akustični senzori. Metode imobilizacije prepoznavajućeg elementa.
7. Biosenzori. Podjela biosenzora (elektrokemijski, imunosenzori, optički senzori). Prva generacija biosenzora- prijenos signala preko produkata biokemijske reakcije. Druga generacija biosenzora-medijatori u biosenzorima. Treća generacija biosenzora-direktan prijenos signala.
8. Primjer za sve tri generacije-amperometrijski biosenzor za glukozu. Redoks interferencije. Ovisnost o koncentraciji kisika. Uloga peroksida. In vitro i in vivo kontinuirano praćenje koncentracije glukoze u krvi. Trendovi u razvoju biosenzora za glukozu. Komercijalizacija senzorskog sustava.
9. Imunosenzori. Korištenje antitjelo-antigen veze kao princip rada biosenzora. Elektrokemijski, piezoelektrični i optički imunosenzori. Primjeri imunosenzora za hemoglobin, ljudskih eritrocita, ljudskih t-limfocita, virusa i bakterija, ELISA test za detekciju ljudskog korionskog gonadotropina.
10. Detekcija DNA sekvenci i mutiranih gena. DNA elektrokemijski senzori. Elektrokemija i mehanizam određivanja DNA. Imobilizacija DNA sekvenci na različite elektrodne materijale, procesi na elektrodama-hibridizacija, enzimski obilježene DNA sekvence.
11. Biosenzori za određivanje pesticida. Enzimi za razvoj ovakvih senzora. Principi određivanja pesticida. Biosenzori temeljeni na inhibicijskom mehanizmu. Katalitički biosenzori. Reaktivacija enzima. Imunosenzori za pesticide. Uporaba mikororganizama, stanica i tkiva kao prepoznavajućeg elementa za određivanje pesticida.
12. Nanočestice u izradi biosenzora. Optički biosenzori temeljeni na nanočesticama. Elektrokemijski imunosenzori temeljeni na nanočesticama. Ugljikove nanocijevčice (CNT) u pripravi biosenzora. CNT kompozitni materijali. Prednosti kompozitnih CNT materijala.
13. Uvod u biosenzore temeljene na direktnom transferu elektrona uz pomoć proteina. Metode imobilizacije proteina (sol-gel-polimer, kovalentno vezivanje). Primjeri: citokrom c, mioglobin, hemoglobin. Uloga CNT-a. Direktan prijenos elektrona s enzima. Primjeri: katalaze, glukoza-oksidaze, HRP.
14. Kriteriji za ocjenu senzora: selektivnost, osjetljivost, preciznost, reproducibilnost, ponovljivost, vrijeme odziva. Upoznavanje s ostalim tipovima senzora: impedancijski, senzori za plinove (kisik).
15. Visokosofisticirani senzorski sustavi: miko-elektro-mehanički sustavi (MEMS i Bio(MEMS), Lab-on-a-chip, nanosenzori, biočipovi). Sažetak i pregled predavanja.
Vježbe:
1. Priprava potenciometrijskih senzora s modificiranom (ionofora) polimernom matricom. Utjecaj sastava i omjera komponenata na određivanje teških metala u vodenom mediju. Selektivnost. Koeficijenti selektivnosti-određivanje (5 sati)
2. Amperometrijsko određivanje aminokiselina (cisteina) na kristalnim elektrodama i na bizmut-modificiranim elektrodama. Priprava elektroda, karakterizacija, određivanje mjernog područja, utjecaj parametara na kvalitetu signala. (5 sati)
3. Priprava biosenzora za određivanje glukoze. Inkorporiranje glukoza-oksidaze u ugljikovu pastu. Oksid prijelaznog metala (MnO2) kao pretvornik signala. Utjecaj interferencija na signal. Uloga Nafion® membrane u unaprjeđivanju kvalitete signala. Određivanje glukoze u realnom uzorku. (5 sati).

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvo i odrađene sve laboratorijske vježbe.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

Usmeni ispit

2.0

Pismeni ispit

0.5

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Tijekom semestra kroz dva pismena parcijalna testa provjeravati će se znanje studenata iz odslušane građe. Nakon odslušanog semestra, studenti pristupaju pismenom ispitu iz odslušane građe seminara. Ukoliko student zadovolji na nekom od parcijalnih testova tijekom semestra, građu iz položenog testa ne treba polagati na pismenom ispitu. Nakon položenog pismenog dijela ispita, student pristupa usmenom dijelu ispita. Sve vježbe moraju biti kolokvirane i odrađene. Student ima pravo izostati jednu vježbu, a koju će nadoknaditi na kraju semestra. Za sve vidove nastave ocjenjivanje će biti provedeno prema slijedećem kriteriju: <55% nedovoljan; 56%-66% dovoljan; 67%-78% dobar; 79%-90% vrlodobar;> 90% odličan. Konačna ocjena biti će aritmetička sredina ocjena iz vježbi, pismene provjere znanja i usmenog dijela ispita.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Florinel-Gabriel Bănică, Chemical Sensors and Biosensors: Fundamentals and Applications, John Wiley & Sons, Ltd, 2012.

0

E. Palecek, F. Scheller, J. Wang Electrochemistry of Nucleic Acids and Proteins, Elsevier, 2005.

0

Xueji Zhang, Huangxian Ju, Joseph Wang, Electrochemical Sensors, Biosensors and Their Biomedical Applications, Elsevier, 2008.

0

E. Turkušić, Uvod u hemijske senzore i biosenzore, PMF Sarajevo, 2012

0

Dopunska literatura

Prezentacije
Pregledni znanstveni članci

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Informacije iz razgovora, primjedbi i konzultacija s polaznicima tijekom održavanja nastave
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Diplomski rad
NAZIV PREDMETA Diplomski rad

Kod

KTHODR

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Bodovna vrijednost (ECTS)

18.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

0

0

0

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

Usmeni ispit

Pismeni ispit

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Dopunska literatura

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

 

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Metode odvajanja i specijacija
NAZIV PREDMETA Metode odvajanja i specijacija

Kod

KTI101

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Josipa Giljanović

Bodovna vrijednost (ECTS)

6.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Povezati osnovna znanja analitičkog postupka (uzorkovanje, specijacije, mjerenje i procjena rezultata) s modernim analitičkim tehnikama određivanja specija u složenim uzorcima

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Završen odgovarajući preddiplomski studij

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

1. Usvajanje temeljnih znanja o specijama i specijacijskoj analizi
2. Razumjeti i primijeniti metode priprave uzorka za analizu specija
3. Primijeniti instrumentne metode analize specija u analizi složenih uzoraka.
4. Primijeniti načela validacije analitičkog postupka kod analize specija

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Analitički sustav. Uzorkovanje obrada uzorka za analizu specija. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
2. tjedan: Priprava uzorka za analizu specija, validacija, mjerna nesigurnost kod uzorkovanja Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
3. tjedan: Značaj i definicija specijacije., Strukturna područja specijacije, izotopni sastav, elektronska i oksidacijska stanja. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
4. tjedan: specijacije anorganskih i organskih spojeva i kompleksa, organometalnih spojeva, specijacije makromolekulskih spojeva. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
5. tjedan Metodologija specijacijske analize. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
6. tjedan: Metode i tehnike analize specijacija i primjena. Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
7. tjedan: 1. parcijalni test, rješavanje testa
8. tjedan: Standardne metode i referentni materijali, validacija. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
9. tjedan: Primjena spektrometrija kao detekcijskog sustav kod analize specija. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
10. tjedan: Validacija spektrometrijskih metoda i anliza specija. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
11. tjedan: Ion-selektivne elektrode primjena kod analize specija. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
12. tjedan: Analiza specijacija, primjer iz okoliša. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
13. tjedan: Analiza specijacija, primjeri analiza namirnica. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
14. tjedan: Protočno-injekcijske metode, primjer anlize specija. Automatizirani analitički sustavi. Seminar: Rješavanje numeričkih primjera obrađenog teorijskog gradiva.
15. tjedan parcijalni test , rješavanje testa
Vježbe:
1. Gravimetrijsko određivanje specija željeza
2. Spektrofotometrijsko određivanje specija željeza
3. Gravimetrijsko određivanje specija kroma
4. Spektrofotometrijsko određivanje specija kroma
5. Određivanje specija EDTA.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

1.5

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

1.5

Kolokviji

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

1.0

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit može se položiti preko dva parcijalna testa teorijske i seminarske građe tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 50%. Prisutnost predavanjima od 80 do 100% je 10% ocjene. U ispitnim rokovima polaže se pismeni, pismeno-usmeni i usmeni ispit. Prag prolaznosti je 60%. Položeni jedan parcijalni test iz bilo kojeg dijela (prethodna aktivnost) vrijedi u cijeloj tekućoj akademskoj godini. Pismeni ispit ima udio 30%, pismeno-usmeni s 60%, a usmeni 10%. Studenti koji nisu položili ispit putem parcijalnih testova polažu ispit preko pismenog, pismeno-usmenog i usmenog ispita u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 60 %, a pojedini oblik ispita učestvuje u ocjeni s po 50%.
Ocjene: 60%-69% - dovoljan, 70%-79% - dobar, 80%-89% -vrlo dobar, 90%-100% - odličan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

D. A.Skoog, D. M. West, F. J. Holler, Fundamentals of Analytical Chemistry, Seventh Edition, Saunders College Publishing, New York, London, 1996. {šesto izdanje (englesko) 1992, prvo izdanje (hrvatsko), Školska knjiga, Zagreb, 1999.}

6

A. Skoog, D. M. West i F. J. Holler, S. R. Crouch, Fundamentals of Analytical Chemistry, 9th edition, Brooks&Cole, SAD, 2014.; 3.D.C.Harris, Quantitative Chemical Analysis, Eighth Edition, W.H.Freeman and Company, New York, 2010.

0

na web-stranici Zavoda za analitičku kemiju

R. Cornelis et al. Handbook of Elemental Speciation: Techniques and Methodology, Book News, Portland, 2004.

0

https://www.speciation.net/

Dopunska literatura

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

- registracija nazočnosti studenata
- godišnja analiza uspjeha studenata
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Kemija materijala
NAZIV PREDMETA Kemija materijala

Kod

KTI102

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Marija Bralić

Bodovna vrijednost (ECTS)

6.5

Suradnici

Mr. sc. Goran Olujić
Doc. dr. sc. Maša Buljac

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osnovni cilj predmeta je stjecanje znanja o kemijskim i fizikalnim svojstvima materijala.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon završetka kolegija moći poznavati i objasniti:
- kemijske karakteristike materijala.
- fizikalne karakteristike materijala: električna, toplinska, optička, magnetska i mehanička svojstva
- grupe materijala: vodiči, poluvodiči, metali, keramika, polimeri, kompoziti
- uzorkovanje različitih materijala
- pripremu reprezentativnog uzorka za analizu

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Predavanje 1: Uvod. Kemijske karakteristike materijala.
Predavanje 2: Kemijska veza, kristalne rešetke.
Predavanje 3: Fizikalne karakteristike materijala: električna, toplinska, optička, magnetska i mehanička svojstva
Seminar 1 (2 sata): Obrada podataka i izražavanje rezultata. Zadatci: testovi prihvaćanja i odbacivanja rezultata
Predavanje 4: Fizikalne karakteristike materijala: električna, toplinska, optička, magnetska i mehanička svojstva
Seminar 2 (2 sata): Standardna odstupanja, pogreške. Izračun mase uzorka
Vježba 1 (2 sata): Upoznavanje s radom laboratorija, institutom i vježbama koje će se održati.
Predavanje 5: Grupe materijala: vodiči, poluvodiči, metali, keramika, polimeri
Seminar 3 (2 sata): Izračun sastava različitih krutih materijala. Udjeli, zadatci sa različitim problemima
Vježba 2 (5 sati): Standardizacija PO4. Određivanje PO4 iz morske vode u HDPE i PP bočicama te staklenim epruvetama
Predavanje 6: Ispitivanje i analiza realnih uzoraka
Predavanje 7: I parcijalni kolokvij
Vježba 3 (5 sati): Standardizacija NO2. Određivanje NO2 iz morske vode u HDPE i PP bočicama te staklenim epruvetama.
Predavanje 8: Uzorkovanje plinova
Seminar 4 (2 sata): Zadatci iz metoda odvajanja. Zadatci: interferencija-ekstrakcija
Vježba 4 (6 sati): Standardizacija SiO4. Određivanje SiO4 iz morske vode u HDPE i PP bočicama te staklenim epruvetama
Predavanje 9: Uzorkovanje tekućina
Seminar 5 (2 sata): Separacija i pogreške, izračun. Izračuni sastojaka različitih komponenata u vodenom sustavu
Predavanje 10: Uzorkovanje krutina
Seminar 6 (2 sata): Prihvatljive i nedopuštene količine, izračuni za krute materijale
Vježba 5 (5 sati): Standardizacija NO3. Određivanje NO3 iz morske vode u HDPE i PP bočicama te staklenim epruvetama
Predavanje 11: Priprema reprezentativnog uzorka za analizu
Seminar 7 (2 sata): Zadatci: plinovi, izračuni sastava
Predavanje 12: Priprema reprezentativnog uzorka za analizu
Predavanje 13: Razlaganje uzoraka
Predavanje 14: Seminarski rad
Vježba 6 (4 sata): Sandardizacija NH4. Određivanje NH4 iz morske vode u HDPE i PP bočicama te staklenim epruvetama
Predavanje 15: II parcijalni kolokvij
Seminar 8 (1 sat): Zadatci: plinovi, izračuni sastava
Vježba 7 (3 sata): Računalna i grafička analiza dobivenih rezultata

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvo i odrađene sve laboratorijske vježbe.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Esej

Seminarski rad

0.5

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

2.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Tijekom semestra kroz dva pismena parcijalna testa provjeravati će se znanje studenata iz odslušane građe. Tijekom semestra studenti će iz odabranog poglavlja predavanja napraviti seminarski rad koji će utjecati na konačnu ocjenu. Nakon odslušanog semestra, studenti pristupaju pismenom ispitu iz odslušane građe seminara. Ukoliko student zadovolji na nekom od parcijalnih testova tijekom semestra, građu iz položenog testa ne treba polagati na pismenom ispitu. Nakon položenog pismenog dijela ispita, student pristupa usmenom dijelu ispita. Prije pristupanja laboratorijskim vježbama, znanje studenata iz građe dotične vježbe biti će provjereno putem kolokvija. Sve vježbe moraju biti kolokvirane i odrađene. Student ima pravo izostati jednu vježbu, a koju će nadoknaditi na kraju semestra. Za sve vidove nastave ocjenjivanje će biti provedeno prema slijedećem kriteriju: <55% nedovoljan; 55%-65% dovoljan; 66%-75% dobar; 76%-85% vrlodobar;> 86% izvrstan. Konačna ocjena biti će aritmetička sredina ocjena iz vježbi, pismene provjere znanja i usmenog dijela ispita.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Yitzhak Mastai, Materials Science: Advanced Topics, InTech 2013

0

http://www.e-booksdirectory.com/

W.D.Callister Jr.and D.G. Rethwisch, Fundamentals of materials science and engineering; An integrated approach, RP Library, 2010.

0

http://rplib.wordpress.com/

Brian S. Mitchell, an introduction to materials engineering and science for chemical and materials engineers, A JOHN WILEY & SONS, INC., New Jersey, 2004.

0

1 U Zavodu

Dopunska literatura

J.I. Gersten, F.W. Smith, The Physics and Chemistry of Materials, New
York, 2001;

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Analitička kemija okoliša
NAZIV PREDMETA Analitička kemija okoliša

Kod

KTI103

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Marija Bralić

Bodovna vrijednost (ECTS)

7.5

Suradnici

Doc. dr. sc. Maša Buljac

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

45

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osnovni cilj predmeta je primjena analitičkih metoda i tehnika u analizi okoliša.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Pristupnici moraju imati vrlo dobro osnovno znanje iz Analitičke kemije, Fizikalne kemije, Organske kemija, ali nisu nužna za sa

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon završetka kolegija moći:
- poznavati i objasniti interakcije koje se događaju između različitih faza u okolišu (voda-zrak, tlo-zrak, voda-tlo)
- samostalno planirati uzorkovanje (slučajno uozkovanje, slojevito uzorkovanje, sustavno uzorkovanje, intuitivno uzorkovanje)
- uzorkovati (zrak, vodu, tlo, sediment, biološke uzorke).
- pripravljati uzorke za analizu, koristiti moderne metode priprave uzoraka
- koristiti različite tehnike za analizu okoliša (klasične metode, instrumentalne metode, elektroanalitičke tehnike, ostale tehnike.
- vršiti biološki nadzor (ekološki indikatori, biomarkeri)
- obraditi rezultate analiza

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Predavanje 1: Uvod - znanost o okolišu i analitička kemija okoliša.
Predavanje 2: Kemijski principi u okolišu. Uzimanje uzoraka iz okoliša
Predavanje 3: Analitičko odvajanje, priprema uzorka za analizu.
Seminar 1 (2 sata): Interpretacija i obrada podataka. Standardna odstupanja, pogreške
Predavanje 4: Primjena analitičkih metoda i tehnika u analizi okoliša. Elektoroanalitičke metode (potenciometrija)
Seminar 2 (2 sata): Kvantitativno izražavanje sastava otopina - izražavanje koncentracija
Vježba 1 (5 sati): Potenciometrijsko određivanje fluorida i klorida. Određivanje željeza u pitkoj vodi.
Predavanje 5: Voltametrija, kulometrija
Seminar 3 (2 sata): Izračunavanje pH za vode različitog sastava i prirode (morska, riječna, kišnica)
Vježba 2 (5 sati): Određivanje pH raznim vrstama voda ( riječna, kišnica)
Predavanje 6: Konduktometrija, spektometrijske tehnike
Predavanje 7: Spektrometrija apsorpcije, spektrometrija inducirane apsorpcije, emisijska spektrometrija
Vježba 3 (5 sati): Određivanje koncentracije prijelaznih metala u čistim vodenim otopinama UV-VIS spektrofotometrijom
Predavanje 8: Instrumentalne tehnike odjeljivanja, plinska kromatografija
Seminar 4 (2 sata): Izračuni podataka spektrometrijskih mjerenja
Vježba 4 (5 sati): Određivanje nitrata, nitrita i amonijaka u otpadnim vodama spektrofotometrijski
Predavanje 9: Tekućinska kromatografija, stanje i razvoj kromatografskih tehnika
Seminar 5 (2 sata): Izračuni tragova metala u okolišu
Predavanje 10: Ostale tehnike (toplinske tehnike, radiokemijske tehnike)
Seminar 6 (2 sata): Izračunavanje koncentracije čestične tvari u okolišu i prikaz rezultata
Vježba 5 (5 sati): Određivanje fosfora u krutoj tvari biljaka
Predavanje 11: Tragovi elemenata u okolišu: prirodna razina i kemijska forma, zagađenje
Seminar 7 (2 sata): Statistička obrada rezultata analize uzoraka iz okoliša (zrak, voda, tlo)
Predavanje 12: Određivanje tragova organskih spojeva
Predavanje 13: Biološki indikatori i metode.
Predavanje 14: Radijacija i radioaktivnost u okolišu. Kontaminiranost zemljišta.
Vježba 6 (5 sati): Voltametrijsko određivanje askorbinske kiseline u multivitaminskim pripravcima
Vježba 7 (5 sati): Određivanje organske tvari u tlu
Predavanje 15: Procjena i interpretacija analitickih podataka iz okoliša. Specifične primjene
Vježba 8 (5 sati): Određivanje granulometrijskih karakteristika sedimenta
Seminar 8 (1 sat): Korelacije (Spearmanova, Pearsonova, )
Vježba 9 (5 sati): Određivanje metala u čestičnoj tvari

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvo i odrađene sve laboratorijske vježbe.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

2.0

Referat

Esej

Seminarski rad

1.0

Kolokviji

0.5

Usmeni ispit

2.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Tijekom semestra kroz dva pismena parcijalna testa provjeravati će se znanje studenata iz odslušane građe. Tijekom semestra studenti će iz odabranog poglavlja predavanja napraviti seminarski rad koji će utjecati na konačnu ocjenu. Nakon odslušanog semestra, studenti pristupaju pismenom ispitu iz odslušane građe seminara. Ukoliko student zadovolji na nekom od parcijalnih testova tijekom semestra, građu iz položenog testa ne treba polagati na pismenom ispitu. Nakon položenog pismenog dijela ispita, student pristupa usmenom dijelu ispita. Prije pristupanja laboratorijskim vježbama, znanje studenata iz građe dotične vježbe biti će provjereno putem kolokvija. Sve vježbe moraju biti kolokvirane i odrađene. Student ima pravo izostati jednu vježbu, a koju će nadoknaditi na kraju semestra. Za sve vidove nastave ocjenjivanje će biti provedeno prema slijedećem kriteriju: <55% nedovoljan; 55%-65% dovoljan; 66%-75% dobar; 76%-85% vrlodobar;> 86% izvrstan. Konačna ocjena biti će aritmetička sredina ocjena iz vježbi, pismene provjere znanja i usmenog dijela ispita.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

D. Ašperger et al, Analitika okoliša, HINUS&FKIT, Zagreb 2013.

1

E. P. Popek Sampling and analysis of environmental chemical pollutants, AP, 2003.

1

Vježbe iz Analitičke kemije okoliša (interna skripta u pripremi), Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 201X

0

F.W. Fifield, P.J. Haines, Environmental Analytical Chemistry, Blackie academic& professional, London, 1996

1

Dopunska literatura

C.E. Kupchella, M. C. Hyland, Enviromental science, Massachusetts, 1989

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Kemija površina
NAZIV PREDMETA Kemija površina

Kod

KTI104

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Zoran Grubač

Bodovna vrijednost (ECTS)

6.5

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Produbljivanje znanja o strukturi metalnih površina, adsorpciji molekula na površinu, te tehnika koje se koriste za istraživanje površina.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita student je sposoban:
1. opisati strukturu metalnih površina
2. definirati kristalne sustave
3. odrediti simetriju jediničnih ćelija
4. Milerovim indeksima opisati ravnine kristala i odrediti razmak između ravnina
5. provoditi složeni eksperiment u laboratoriju, te interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja
6. vođenjem eksperimenta utjecati na svojstva površine

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Struktura metalnih površina. Adsorpcija molekula na površini. Langmuirova izoterma. Ultravisoki vakuum i efekti tlaka plina. Analitičke tehnike za istraživanje površina. Višeslojne strukture i difrakcija s površine. Snimanje površine i presjeka površine.
1. predavanje: Struktura metalnih površina. Jedinična ćelija. Kristalni sustavi
2. predavanje: Simetrija. Simetrije jediničnih ćelija.
3. predavanje: Ravnine rešetke i Milerovi indeksi. Razmak između ravnina. Difrakcija rendgenskih zraka s kristala
4. predavanje: Anorganske kristalne strukture. Heksagonalno gusto pakovanje. Kubično gusto pakovanje.
5. predavanje: ccp, fcc, bcc; Položajne koordinate, Duljine veza, Veličine intersticija
6. predavanje: Struktura površine fcc metala. Struktura površine hcp metala.
7. predavanje: Energetika čvrstih površina. Relaksacija i rekonstrukcija površina.
8. predavanje: Molekularna adsorpcija. Krivulja potencijalne energije - energetika adsorpcije.
9. predavanje: Nukleacija, formiranje i rast novih faza
10. predavanje: Langmuirova adsorpcijska izoterma, Ultravisoki vakuum.
11. predavanje: Metode pripreme i karakterizacije površina.
1. seminar: Jedinične ćelije. Izračuni s jediničnim ćelijama
2. seminar: Milerovi indeksi. Crtanje ploha ako su poznati Milerovi indeksi. Određivanje Milerovih indeksa za poznatu plohu.
3. seminar: Položajne koordinate. Izračun duljina veza.
4. seminar: Struktura površine hcp metala
5. seminar: Molekularna adsorpcija. Adsorpcijska kinetika.
6. seminar: 2D i 3D nukleacija. Određivanje broja nukleusa.
Vježbe:
1. Izrada elektrode za elektrokemijska mjerenja
2. Određivanje realne površine elektrode – procjena kriterija reverzibilnosti reakcije Fe2+/Fe3+ na različitim elektrodama.
3. Određivanje realne površine elektrode – procjena primjenom elektrokemijske impedancijske spektroskopije
4. Potenciostatsko formiranje oksid/hidroksidnog filma na elektrodama od magnezija iz boratnog elektrolita s matematičkom analizom.
5. Analiza potenciostatskih tranzijenata za 2D i 3D nukleaciju.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvo i odrađene sve laboratorijske vježbe.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

2.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

2.0

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Prije pristupanja laboratorijskim vježbama, znanje studenata iz građe dotične vježbe biti će provjereno putem kolokvija. Sve vježbe moraju biti kolokvirane i odrađene.
Student koji dobije potpis iz kolegija Kemija površina može pristupiti polaganju ispita. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela ispita. Da bi student pristupio usmenom dijelu ispita prethodno mora položiti pismeni dio ispita. Pismeni dio ispita traje 2 sata. Pismeni dio ispita ocjenjuje se na slijedeći način:
Točno riješeno više od 55% - dovoljan
Točno riješeno više od 70 % - dobar
Točno riješeno više od 80 % - vrlo dobar
Točno riješeno više od 90 % - izvrstan
Nakon pismenog ispita na oglasnoj ploči Zavoda biti će oglašeni rezultati ispita, vrijeme kada studenti koji nisu položili pismeni dio ispita mogu pogledati zadaće, te raspored polaganja usmenog ispita za studente koji su stekli to pravo.
Cjeloviti ispit ili njegov dio moguće je polagati putem dva parcijalna testa tijekom semestra. Testovi obuhvaćaju gradivo izneseno na predavanjima, seminarima i vježbama. Pismeni testovi se ocjenjuju na slijedeći način:
Točno riješeno više od 55% - oslobođen pismenog ispita
Točno riješeno od 60 % - oslobođen pismenog i usmenog -dovoljan
Točno riješeno od 70 % - oslobođen pismenog i usmenog - dobar
Točno riješeno od 80 % - oslobođen pismenog i usmenog - vrlo dobar
Točno riješeno od 90 % - oslobođen pismenog i usmenog – izvrstan
Potrebno je položiti sve testove da bi se položio ispit. Student koji nije zadovoljio na nekom od testova taj dio gradiva polaže pismeno i usmeno.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

G.A. Somorjai, Introduction to Surface Chemistry and Catalysis, Wiley-Interscience, New York, 1994.

0

K. Christmann, Introduction to Surface Physical Chemistry, Springer-Verlag, New York, 1991.

0

Zoran Grubač: Predavanja iz Kemije površina

0

web, http://www.ktf-split.hr

Dopunska literatura

P.W. Atkins and J. de Paula, Physical Chemistry, 7th Ed., Freeman, New
York, 2002.; A. W. Adamson and A. P. Gast, Physical Chemistry of
Surfaces, 6th Ed., Wiley-Interscience, New York, 1997.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

informacije iz razgovora, primjedbi i konzultacija s polaznicima tijekom održavanja nastave
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Seminarski eksperimentalni rad
NAZIV PREDMETA Seminarski eksperimentalni rad

Kod

KTI1S

Godina studija

1.

Nositelj/i predmeta

Bodovna vrijednost (ECTS)

3.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

0

0

0

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Seminarski eksperimentalni rad podrazumijeva eksperimentalni rad u jednom od zavoda Kemijsko-tehnološkog fakulteta, koji završava izradom i prezentacijom seminarskog rada.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

Usmeni ispit

Pismeni ispit

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Dopunska literatura

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

 

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Kemija mora
NAZIV PREDMETA Kemija mora

Kod

KTI201

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Marija Bralić

Bodovna vrijednost (ECTS)

6.5

Suradnici

Doc. dr. sc. Maša Buljac

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje znanja o moru; kemijskom i fizikalnom sastavu te svojstvima mora.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- temeljna svojstva morske vode
- osnovna fizikalna svojstva mora
- kemijski sastav morske vode
- onečišćenje mora, izvori i vrste onečišćenja
- interaktivni utjecaj polutanata na morski okoliš
- kemikalije u moru i način njihovog uklanjanja

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod u kemiju mora. Temeljna svojstva morske vode, porijeklo vode i soli.
2. tjedan: Sastav oceana i morski sedimenti.
Seminar 1.(2 sata): Numerički zadaci iz svojstva i sastava morske vode.
3. tjedan: Osnovna fizikalna svojstva mora.
4. tjedan: Kemijski sastav morske vode. Salinitet i gustoća.
Seminar 2.(2 sata): Salinitet i gustoća
5. tjedan: Kemijske vrste u moru (makrokonstituenti i mikrokonstituenti).
6. tjedan: Plinovi u moru.
Seminar 3.(2 sata):Analiza plinova u moru
7. tjedan: Otopljene organske tvari u moru.
8. tjedan: Onečišćenje mora, izvori i vrste
Seminar 4.(2 sata): Numerički zadaci iz otopljenih tvari u moru
9. tjedan: Metali u moru.
10. tjedan: Razgradljivi i trajni organski spojevi.
Seminar 5.(2 sata): Numerički zadaci za organsku tvar u moru
11. tjedan: Urbani otpad. Nafta i naftni derivati. Voda iz sustava za hlađenje. Radioaktivni otpad.
12. tjedan: Pesticidi. Utjecaj polutanata na morski okoliš.
Seminar 6.(2 sata): Polutanti u moru
13. tjedan: Sredstva za zaštitu (čišćenje) mora
14. tjedan: Spriječavanje zagađenja/onečišćenja s plovnih objekata.
15. tjedan: Pravna regulativa u zaštiti morskog okoliša.
Seminar 7.(3 sata): Pravna regulativa u zaštiti morskog okoliša
Vježbe: Određivanje saliniteta i kloriniteta morske vode. Određivanje pH i alkaliniteta.
Određivanje kisika. Određivanje nutrijenata. Određivanje metala u morskom sedimentu. Određivanje organske tvari u morskom sedimentu. Određivanje karbonata u morskom sedimentu.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

2.0

Referat

Priprema za kolokvij iz vježbi

0.5

Esej

Seminarski rad

0.5

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Tijekom semestra cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija iz teorije i seminarskog rada sa zadanom temom. U ispitnim rokovima se polaže usmeni ispit. Uvjet za pristup izradi laboratorijskih vježbi je položen usmeni kolokvij za vježbe. Ukupna ocjena laboratorijskih vježbi uključuje ocjenu usmenog kolokvija, izvedbu vježbe i pisanje referata.
Ocjene: 55-64% - dovoljan; 65-75% - dobar; 76-85% - vrlo dobar; 86-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

M. Buljan, M. Zore-Armanda: Osnovi oceanografije i pomorske meteorologije, Institut za oceanografiju i ribarstvo-Split, Split, 1971.

0

U Zavodu 1 primjerak

R.B. Clark: Marine Polution, Clarenddon Press, Oxford, 1986.

0

U Zavodu 1 primjerak

B.A. Duxbury, A.C. Duxbury, Fundamental of oceanography, WCB, Melbourn, Oxford, 1993.

0

U Zavodu 1 primjerak

Z. Bičanić: Zaštita mora i morskog okoliša; Z. Bičanić-vlastita naklada, Split, 2004

0

U Zavodu 1 primjerak

Dopunska literatura

E Prohić: Geokemija, Targa, Zagreb, 1998.
Stumm, J.J. Morgan, Aquatic Chemistry: Chemical Equilibria and Rates in
Natural Waters, John Wiley&Sons, New York, 1995.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvođenja nastave i usvajanja znanja (vještina), prati se na razini: (1) nastavnika, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega, (2) fakulteta, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Kemija atmosfere
NAZIV PREDMETA Kemija atmosfere

Kod

KTI202

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Marija Bralić

Bodovna vrijednost (ECTS)

7.5

Suradnici

Mr. sc. Nenad Periš
Doc. dr. sc. Maša Buljac

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

45

15

15

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stječu se osnovna znanja o atmosferi; strukturi, kemijskim ciklusima i onečišćenjima, te o uređajima za sprječavanje emisije štetnih tvari u okoliš.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- definiciju osnovnih pojmova i povijest kemije atmosfere
- geokemijski odnos Zemlje i Sunca
- klasifikacija onečišćivača i njihovo podrijetlo u atmosferi
- ocjenu i projekciju kvalitete zraka
- termodinamiku i kinetiku nastajanja oksida u atmosferi
- ulogu različitih štetnih tvari u fotokemijskim procesima u atmosferi
- Tehnike i postupci uzorkovanja štetnih tvari u atmosferi

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Osnovne karakteristike atmosfere. Struktura atmosfere. Sastav atmosfere
2. tjedan: Atmosfera kao fotokemijski sustav. Dolazno zračenje-solarni spektar. Apsorpcijski koeficijent atmosferskih plinova.
Seminar 1. (2 sata): Numeričko rješavanje problema vezanih za zračenje i apsorpcijski koeficijent
3.tjedan: Reemisijska zračenja-hlađenje površine Zemlje. Temperaturne inverzije
4.tjedan: Zagađivala atmosfere i njihovo porijeklo. Izražavanje sadržaja zagađivala u atmosferi. Izgradnja informacijskog sustava na temelju popisa zagađivača, meteoroloških podataka i emisijskih (imisijskih) mjerenja
Seminar 2. (2 sata): Numeričko rješavanje problema vezanih za izražavanje sadržaja onečišćenja u atmosferi
5. tjedan: Ocjena i projekcija kvalitete zraka. Emisijski i imisijski standardi
Vježba 1. (3 sata): Određivanje PM10 i PM2,5
6. tjedan: Kinetika nastajanja ugljik(II)-oksida i kontrola njegove emisije
7. tjedan: Termodinamika i kinetika nastajanja sumporovih oksida. Osnovne metode kontrole sumporovih oksida
Seminar 3. (2 sata): Numeričko rješavanje problema vezanih za kinetiku i termodinamiku nastajanja CO2, CO i SOx
Vježba 2 (3 sata): Određivanje metala u čestičnoj tvari
8. tjedan: Termodinamika nastajanja NO i NO2 (NOx). Izvori emisije NOx
9. tjedan: Kinetika nastajanja NO u procesu sagorjevanja. Metode kontrole emisije NOx iz stacionarnih izvora
10. tjedan: Procjenjivanje mase spojeva ugljika, sumpora i dušika u atmosferi; izvori emisije, pretvorba, vrijeme života pojedinog spoja.
Seminar 4. (2 sata): Numeričko rješavanje problema vezanih za NOx
Vježba 3 (3 sata):Određivanje CO, CO2 i SO2
11. tjedan: Analiza porasta kiselosti oborina. Stvaranje monoatomnog kisika i ozona
12. tjedan: Kemija smanjenja koncentracije ozona u stratosferskom zaštitnom sloju. Fotokemijske reakcije onečišćenja atmosfere
Seminar 5. (2 sata): Numeričko rješavanje problema vezanih za pojavu kiselosti u atmosferi i fotokemijske reakcije
Vježba 4 (3 sata):Određivanje NOx i NH4+
13. tjedan: Uloga različitih primarnih štetnih tvari u fotokemijskim procesima u atmosferi
14. tjedan: Vrijeme života štetnih tvari u nižim slojevima atmosfere-depozicijski mehanizmi.
Seminar 6. (2 sata): Numeričko rješavanje problema vezanih za koncentraciju NOx, SOx, i NH4+
Vježba 5 (3 sata):Određivanje koncentracije ozona
15. tjedan: Tehnike i postupci uzorkovanja štetnih tvari u atmosferi
Seminar 7 (3sata): Statistička obrada podataka dobivenih monitoringom

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Priprema za kolokvij iz vježbi

0.5

Esej

Seminarski rad

1.0

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

2.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Tijekom semestra cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija iz teorije i seminarskog rada sa zadanom temom te 5 kolokvija iz laboratorijskih vježbi.
U ispitnim rokovima se polaže usmeni ispit.
Ocjene: 55-64% - dovoljan; 65-75% - dobar; 76-85% - vrlo dobar; 86-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Mar Viana, Urban Air Quality in Europe, Springer-Verlag Berlin Heidelberg 2013

0

U Zavodu 1 primjerak

N. P. Cheremisinoff, Handbook of air pollution prevention and control, Elsevier Science (USA), 2002.

0

U Zavodu 1 primjerak

D.J. Jacob, Introduction to Atmospheric Chemistry, Princeton University Press, New Jersey, 1999.

0

U Zavodu 1 primjerak

S.E. Manahan, Environmental Chemistry, Sixth Edition, Lewis Publishers, London, 1994.

0

U Zavodu 1 primjerak

C. Baird, Environmental Chemistry, W. H. Freeman and Company, New York, 1999.

0

U Zavodu 1 primjerak

Dopunska literatura

R.M. Harrison, Understanding Our Environment: An Introduction to Environmental Chemistry and Pollution, Second Edition, The Royal Society of Chemistry, Cambridge, 1992.
P. Brimblecombe, Air Composition and Chemistry, Cambridge University Press, Cambridge, 1986.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvođenja nastave i usvajanja znanja (vještina), prati se na razini: (1) nastavnika, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega, (2) fakulteta, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Kemija tla
NAZIV PREDMETA Kemija tla

Kod

KTI203

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Doc. dr. sc. Maša Buljac
Prof. dr. sc. Marija Bralić

Bodovna vrijednost (ECTS)

6.5

Suradnici

Doc. dr. sc. Maša Buljac

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati studente sa svojstvima mineralne i organske tvari tla i njihovim ulogama u kemijskim procesima u tlu. Obraditi koncentraciju i sastav otopine tla, značaj i ulogu reakcije tla, aciditeta, alkaliteta i saliniteta za pojedina svojstva tla i procese u tlu. Analizirati onečišćenja tla organskim i anorganskim spojevima.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- Identificirati kemijski sastav pedosfere, podrijetlo kemijskih sastojaka u tlu
- Usporediti prirodne i antropogeno uvjetovane procese transformacija mineralne i organske tvari tla
- Ustanoviti sličnosti i razlike u kemijskim procesima u različitim tlima
- Izvori onečišćenja tla kao posljedica ljudskog djelovanja
- Napraviti plan kemijskih analiza tla za različite potrebe
- Kako obraditi dobivene spoznaje kemijskih analiza tla

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod. Definicija osnovnih pojmova u kemiji tla
2. tjedan: Matični supstrati i procesi pedogeneze
3. tjedan: Mineralna struktura tla (oksidi i hidroksidi Al, Si, Fe, Mn, nesilikatni minerali, sekundarni minerali gline, ionske disperzije)
Seminar 1 (2 sata): Reakcije izmjene kationa i aniona na granici faza kruto-tekuće
Vježba 1 (4 sata): Analiza tla (određivanje kiselosti tla; određivanje ukupnih karbonata u tlu).
4. tjedan: Organska struktura tla (svježi ostaci na tlu i u tlu, transformacije organske tvari tla, mineralizacija, humus- postanak, sastav i svojstva, podjele humusa, značaj humusa za plodnost tla).
5. tjedan: Tekuća faza tla. Svojstva otopine tla.
Seminar 2 (2 sata): kiselost tla, pH tla
Vježba 2 (4 sata): Određivanje puferske sposobnosti tla.
6. tjedan: Procesi taloženja i otapanja
7. tjedan: I. parcijalni test
Seminar 3 (2 sata): Načini mjerenja kiselosti tla
Vježba 3 (4 sata): Određivanje sadržaja amonijačnog dušika u tlu Nessler-ovim reagensom.
8. tjedan: Reakcije izmjene kationa i aniona na granici faza tlo-otopina
9. tjedan: Kiselost tla, načini mjerenja kiselosti tla, porijeklo kiselosti tla i korekcija kiselosti tla.
Seminar 4 (2 sata): Redoks potencijal tla i praktična primjena
Vježba 4 (4 sata): Određivanje fiziološki aktivnog vapna (% CaO) metodom po Galetu.
10. tjedan: Alkalitet, salinitet, puferi u tlu. Onečišćenja tla s organskim i anorganskim spojevima
11. tjedan: Osnovni principi elektrokemije.
Seminar 5 (2 sata): Kemijski sastav organskog dijela tla.
Vježba 5 (4 sata): . Određivanje ukupnog dušika u biljnom materijalu i tlu metodom po Kjeldahl-u.
12. tjedan: Redoks potencijal tla i praktična primjena.
13. tjedan: Svojstva koloida u okolišu.
Seminar 6 (2 sata): Tekuća faza tla
Vježba 6 (5 sati): Određivanje zamjenjivog aluminija u tlu metodom po Sokolov-oj.
14. tjedan: Problemi onečišćenja tla.
15. tjedan: II. parcijalni test
Seminar 7 (2 sata): oksido-redukcijski uvjeti u tlu
Vježba 7 (5 sata): Određivanje količine humusa po Kotzmanu.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Priprema za kolokvij iz vježbi

0.5

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

2.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Tijekom semestra cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija iz teorije i zadataka i 7 kolokvija iz laboratorijskih vježbi.
U ispitnim rokovima se polaže pismeni i usmeni ispit.
Ocjene: 55-64% - dovoljan; 65-75% - dobar; 76-85% - vrlo dobar; 86-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

D.L. Sparks, Environmental Soil Chemistry, 2 nd edition Academic Press, London, 2003.

0

Jedan primjerak u zavodu

E. Prohić, Geokemija, Targa, Zagreb, 1998.

0

M. Cresser, K. Killham, T. Edwards, Soil Chemistry and its applications, Cambridge University Press, Cambridge, 1993.;

0

Jedan primjerak u zavodu

A. Škorić, Postanak, razvoj i sistematika tala, Sveučilište u Zagrebu, 1986

0

Jedan primjerak u zavodu

A. Škorić, Sastav i svojstva tla, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb, 1991.

0

Jedan primjerak u zavodu

Dopunska literatura

T. G. Spiro, W. M. Stigliani, Chemistry of environment, Prentice Hall, New Jersey, 1996;
A. Škorić, Priručnik za pedološka istraživanja, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb, 1982.;
C.S. Kupchella, M.C. Hyland, Environmental science, 2nd edition, Allyn and Bacon, Massachusetts, 1989.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvođenja nastave i usvajanja znanja (vještina), prati se na razini: (1) nastavnika, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega, (2) fakulteta, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Kemija voda
NAZIV PREDMETA Kemija voda

Kod

KTI204

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Izv. prof. dr. sc. Marijo Buzuk

Bodovna vrijednost (ECTS)

6.5

Suradnici

Doc. dr. sc. Maša Buljac

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osnovni cilj predmeta je razumijevanje kemizama i njihove kinetike u prirodnim i otpadnim vodama (što podrazumijeva kiselinsko-bazne reakcije u prirodnim vodama, reakcije kompleksacije, otapanja i taloženja, te redoks reakcije) za studente kemije, biologije, ekologije, geokemije, itd. Osim ovih područja prirodnih znanosti, predmet nudi nužna znanja potrebna za razumijevanje osnovnih procesa u inženjerstvu zaštite okoliša.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Pristupnici moraju imati vrlo dobro osnovno znanje iz Opće kemije. Korisna su i znanja iz Analitičke kemije, Fizikalne kemije, O

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon završetka kolegija moći:
1. poznavati i objasniti hidrološki ciklus, te interakcije koje se događaju između različitih faza (voda-zrak; voda-krutina)
2. objasniti ravnotežu karbonata, usvojiti pojmove alkalitet i kiselost, te predvidjeti puferski kapacitet vode, te uvidjeti i razumjeti razlike u sastavu, porijeklu otopljenih tvari između površinskih voda, podzemnih voda i mora. Ovo uključuje i izvedbu pc-pH grafova u otvorenim i zatvorenim sustavima. Nadalje, studenti će dobiti uvid u porijeklo soli i kontrolnu sastava riječne i morske vode
3. razumjeti korelaciju između kompleksnih reakcija (koordinacijska kemija) i bio-raspoloživosti i toksičnošću metala. Ovo uključuje osim stvaranja anorganskih kompleksa i interakciju teških metala s organskim (huminskim) tvarima.
4. razumjeti i proračunati uvjete ravnoteže koje dovode do procesa taloženja u prirodnim vodama. Ovo uključuje i izvedbu pc-pH grafova u otvorenim i zatvorenim sustavima u kojima se pojavljuje kruta faza.
5. pretpostaviti koje se važne redoks jednadžbe mogu odvijati u zadanom realnom sustavu, te izvesti pe (pE) - pH - pc ovisnosti u grafičkom obliku.
6. razumjeti koje se biološki važne redoks jednadžbe mogu odvijati u različitim uvjetima u prirodnim i otpadnim vodama

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Predavanje 1: Svojstva vode, Struktura molekule vode, Sastav voda (plinovi, spojevi i ioni u vodi, organska tvar, mikroelementi, radioaktivni elementi)
Predavanje 2: Sastav morske vode, porijeklo soli i kontrola sastava riječne i morske vode, Elementi u moru (stalni elementi, kružni elementi (nutrienti) adsorptivni elementi (taložni elementi), kiselost mora)
Predavanje 3: Interakcije u sustavu plin-voda, Stupanj izmjene
Seminar 1 (2 sata): Model i uvjeti stacionarnog površinskog filma-Rješavanje zadataka i primjera
Predavanje 4: Karbonatni sustav, Kiselo-bazne ravnoteže karbonata
Seminar 2 (2 sata): Izračunavanje pH otopine i sastav otopine s karbonatnim vrstama, crtanje pc-pH dijagrama za otvoreni i zatvoreni sustav.
Vježba 1 (5 sati): Upoznavanje s metodama u kemijskoj analizi vode, Određivanje ukupno otopljenog ugljika, Određivanje otopljenog anorganskog ugljika, Određivanje organskog ugljika
Predavanje 5: Koncentracije karbonatnih vrsta u otvorenom i zatvorenom sustavu, Akalitet i aciditet (Lužnatost i kiselost)
Seminar 3 (2 sata): Izračunavanje alkaliteta za vode različitog sastava i prirode (morska, riječna, kišnica, konzumna)
Vježba 2 (5 sati): Određivanje alkaliteta raznim vrstama voda (morska, riječna, kišnica), Određivanje ukupnog dušika i ukupno otopljenog dušika.
Predavanje 6: Metalni ioni u vodenim otopinama, Hidroliza metalnih iona Kompleksi s drugim anorganskim ligandima
Predavanje 7: Metalni ioni i huminske tvari, Svojstva huminskih tvari, Međudjelovanje huminskih tvari s metalima, Tvrdoća vode
Vježba 3 (5 sati): Određivanje metala u vodi (kalcij, kalij, natrij, željezo, cink)
Predavanje 8: Taloženje i otapanje, Proračuni ravnoteže, Topljivost i konstanta produkta topljivosti, Uvjetna konstanta produkta topljivosti, log(c)-pH dijagrami (pc-pH)
Seminar 4 (2 sata): Konstruiranje pc-pH dijagram za Ca2+ u ravnoteži s Ca(OH)2(s) i Mg2+ u ravnoteži s Mg(OH)2(s)
Predavanje 9: Topljivost soli slabih kiselina i lužina, Utjecaj kompleksiranja na topljivost, Taloženje Fe(OH)2(s) i Fe(OH)3(s) (pc−pH dijagrami), Dijagrami dominacije vrsta
Seminar 5 (2 sata): Taloženje aluminijevog fosfata, Izračunavanje ravnotežne koncentracije hidrokso kompleksa željeza, Topljivost kalcijevog karbonata i stabilnost vode
Predavanje 10: Redoks reakcije u vodi, Standardni potencijal, Elektronski aktivitet i pe, pe-pc dijagrami
Seminar 6 (2 sata): Konstruiranje pe-pc (E-pc) dijagrama (Fe vrste)
Predavanje 11: pe-pH dijagrami za Cl2, Ostali dijagrami dominacije (za Br, I ), pe-pH (E-pH) dijagrami u prisustvu krute faze
Seminar 7 (2 sata): Konstruiranje pe-pH (E-pH) dijagrama za klorne i bromne vrste. pe-pH dijagram za Fe2+ / Fe3+ sustav u prisustvu krute faze
Predavanje 12: Kemizam željeza, Željezo u podzemnim vodama, Kinetika oksidacije Fe2+
Vježba 4 (5 sati): Potenciometrijsko određivanje fluorida. Određivanje kisika
Predavanje 13: Kemizam klora, Ravnoteže klornih vrsta, Reakcije klornih vrsta s anorganskim vrstama
Predavanje 14: Reakcije klora s organskim tvarima, Reakcije s organskim molekulama koje sadrže N, Reakcije s fenolima, Nastanak trihalometana, Reakcije adicije i oksidacije
Vježba 5 (5 sati): Određivanje klorida u vodi i konstrukcija dijagrama klornih vrsta na osnovu eksperimentalnih podataka.
Predavanje 15: Biološki važne redoks jednadžbe, Ciklus dušika, Elektronakceptori u sustavima s mikroorganizmima, Mikrobiološko iskorištenje
Seminar 8 (1 sat): pc-pe dijagram za cT, N = 10−3 mol dm−3, u ravnoteži s dušikom (pN2 = 0,77 atm)
Vježba 6 (5 sati): Spektrofotometrijsko određivanje o-fosfata, nitrata i amonijaka

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvo i odrađene sve laboratorijske vježbe.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

Usmeni ispit

2.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Tijekom semestra kroz dva pismena parcijalna testa provjeravati će se znanje studenata iz odslušane građe. Nakon odslušanog semestra, studenti pristupaju pismenom ispitu iz odslušane građe seminara. Ukoliko student zadovolji na nekom od parcijalnih testova tijekom semestra, građu iz položenog testa ne treba polagati na pismenom ispitu. Nakon položenog pismenog dijela ispita, student pristupa usmenom dijelu ispita. Prije pristupanja laboratorijskim vježbama, znanje studenata iz građe dotične vježbe biti će provjereno putem kolokvija. Sve vježbe moraju biti kolokvirane i odrađene. Student ima pravo izostati jednu vježbu, a koju će nadoknaditi na kraju semestra. Za sve vidove nastave ocjenjivanje će biti provedeno prema slijedećem kriteriju: <55% nedovoljan; 56%-66% dovoljan; 67%-78% dobar; 79%-90% vrlodobar;> 90% odličan. Konačna ocjena biti će aritmetička sredina ocjena iz vježbi, pismene provjere znanja i usmenog dijela ispita.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

V.L. Snoeyink, D. Jenkins, Water Chemistry, Wiley, New York, 1980.

0

M. Buzuk, Kemija voda (u pripremi), Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 201X

0

Vježbe iz Kemije voda (interna skripta u pripremi), Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 201X

0

Dopunska literatura

W. Stumm, J.J. Morgan, Aquatic Chemistry, Chemical Equillibria and Rates in Natural Waters, 3. izd., Wiley-Interscience, New York, 1996.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

 

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Kemija i tehnologija aromatičnog bilja
NAZIV PREDMETA Kemija i tehnologija aromatičnog bilja

Kod

KTI205

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Igor Jerković

Bodovna vrijednost (ECTS)

6.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje osnovnih znanja o kemiji i tehnologiji aromatičnog bilja, poznavanje struktura organskih spojeva tipičnih eteričnih ulja, njihova podjela i korisna svojstva, poznavanje biosinteze eteričnih ulja te metoda izolacije eteričnih ulja i identifikacije komponenti ulja.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog predmeta studenti će moći:
- opisati temeljne pojmove, eterična ulja, postupke obrade aromatičnog bilja, analize dobivenih izolata i upotrebe tipičnih eteričnih ulja
- ilustrirati načine percepcije mirisa, biosinteze terpena i ostalih spojeva eteričnih ulja, osnovnu podjelu terpena
- demonstrirati temeljne postupke u obradi aromatičnog bilja, jednostavne metode izolacije eteričnih ulja i priprave aromatičnih ekstrakata
- odrediti prikladne metode analize dobivenih izolata (osnovne fizičke i kemijske vrijednosti, primjena kromatografskih i spektroskopskih metoda)
- predložiti prikladne postupke obrade aromatičnog bilja uvažavajući temeljna načela destilacije i ekstrakcije, postupke analize dobivenih izolata razmatrajući mogućnosti nastanka artefakata kao i strukturnu/biosintetičku povezanost među izoliranim spojevima
- izabrati ispravan kemijski pristup u rješavanju problema iz područja kemije i tehnologije aromatičnog bilja, polazeći od usvojenih znanja iz organske kemije i biokemije

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Uvod u aromatično bilje i eterična ulja - definicija, povijesni razvoj izolacije i istraživanja eteričnih ulja. (3 sata); Prirodno, prirodno-identična i umjetna eterična ulja; kemijska struktura molekula i miris; aktiviranje receptora njuha: ionski kanali i G-proteini; eterična ulja u biljkama, biljne tvorevine za pohranu eteričnih ulja, kemotaksonomija i kemotipovi eteričnih ulja (3 sata).
Kemijski sastav eteričnih ulja: terpeni, izoprensko pravilo, podjela, cikličke i acikličke strukture mono- i seskviterpena; fenilpropanski derivati i ostali spojevi u eteričnim uljima (3 sata); Kiralnost i struktura terpena; glikozidno vezani isparljivi spojevi; osnovne strukture glikona i aglikona glikozida isparljivih spojeva; biogeneza 3-IPP preko mevalonske kiseline; biogeneza 3-IPP preko deoksiksiluloza fosfata (DXP) (3 sata); biogenetsko izoprensko pravilo - prekursori terpena (GPP, FPP, GGPP); biogeneza semiterpena, acikličkih i cikličkih mono- i seskviterpena (3 sata)
Obrada aromatičnog bilja: sušenje i skladištenje; opći pregled metoda izolacije i koncentracije eteričnih ulja; brzina destilacije - hidrodifuzija; hidroliza i dekompozicija labilnih komponenti eteričnih ulja (3 sata); Hidrodestilacija, vodeno-parna i parna destilacija u laboratoriju i industriji; usporedba vodene, vodeno-parne i parne destilacije (3 sata); Ekstrakcija s organskim otapalima, ekstrakcija s hladnim i toplim mastima; pregled vrsta dobivenih ekstrakata; sub-i superkritična ekstrakcija fluidima (CO2, H2O); mikrovalna ekstrakcija; simultana destilacija-ekstrakcija (3 sata); Usporedba konvencionalnih i novih tehnika ekstrakcije; frakcioniranje eteričnih ulja; osnovne fizičke i kemijske vrijednosti eteričnih ulja; kromatografske tehnike u analizi eteričnih ulja (3 sata)
TLC i GC u analizi eteričnih ulja, detektori (FID i MS), vrste kolona, priprema uzorka eteričnog ulja za analizu, retencijsko vrijeme i indeks, preklapanje pikova i frakcioniranje eteričnog ulja (predobrada) (3 sata); Suvremene kromatografske tehnike u analizi eteričnih ulja: kiralna GC, HSGC, MDGC, 2DGC; GC-MS; MS (SIM i SCAN tehnika) - identifikacija terpena i fenilpropanskih derivata preko MS (6 sati)
Pregled čestih eteričnih ulja - kemijski sastav i primjena (6 sati); upotreba eteričnih ulja; mehanizam antibakterijskog i antioksidacijskog djelovanja; strukture biološki aktivnih spojeva eteričnih ulja; nepoželjna djelovanja eteričnih ulja (3 sata)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Studenti su obvezni pohađati nastavu (predavanja i seminare) te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu što će se vrednovati u konačnoj ocjeni s težinskim koeficijentom 5%.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Esej

Seminarski rad

0.5

Kolokviji

Usmeni ispit

Pismeni ispit

4.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Studenti tijekom nastave mogu polagati 2 parcijalna testa. Ukoliko ne polože parcijalne testove studenti će se ocjenjivati na pismenom ispitu (ispitni rok). Ocjena na parcijalnim testovima i pismenom ispitu se formira na slijedeći način: 51-60% dovoljan (2); 61-75% dobar (3); 76-88% vrlo dobar (4); 89-100% izvrstan (5). Ukupna ocjena se formira zbrajanjem svih aktivnosti (za svaku aktivnost se % uspješnosti množi s težinskim koeficijentom): 5% x nazočnost i aktivnost na predavanjima i seminarima + 10% x uspješnost na vježbama + 43% x uspješnost na I. testu + 42% x uspješnost na II. testu.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

K. H. Basser, G. Buchbauer, Handbook of Essential Oils: Science, Technology and Application, CRC Press, 2010

1

E. Guenther, The Essential Oils, vol. I: History – Origin in Plants – Production – Analysis, Jepson Press, 2008

1

Igor Jerković, Predlošci za predavanja iz Kemije i tehnologije aromatičnog bilja, KTF, 2014.

0

web stranica KTF-a

Dopunska literatura

R. P. Adams, Identification of essential oils by gas chromatography/mass spectrometry, Allured Publishing Corporation, 2007
E. Guenther, The Essential Oils, vol. II-VI, van Nostrand Co, Princeton, 1964.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Kemijska ekologija
NAZIV PREDMETA Kemijska ekologija

Kod

KTI206

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Marija Bralić

Bodovna vrijednost (ECTS)

6.0

Suradnici

Doc. dr. sc. Maša Buljac

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje s osnovnim grupama toksičnih polutanata, njihovim načinom dospjevanja u okoliš, prijenosom unutar okoliša, njihovo deponiranje i štetan utjecaj.
Procjena rizika i mogućnost sprječavanja štetnih posljedica tjekom rada s kemikalijama.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- definiciju osnovnih pojmova i povijest kemijske ekologije
- podrijetlo kemijskih sastojaka u ekološkom sustavu
- klasifikacija i označavanje opasnih kemikalija
- transportni mehanizmi u okolišu
- izvori onečišćenja kao posljedica ljudskog djelovanja
- interaktivni utjecaj polutanata
- kako obraditi dobivene spoznaje o toksikološkim i ekotoksikološkim informacijama

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod. Definicija osnovnih pojmova u ekologiji
2. tjedan: Identifikacija kemijskih sastojaka u ekološkim sustavima, prirodni izvori
3. tjedan: Procjena opasnosti polutanata
4. tjedan: Glavni poremećaji u ekološkim sustavima utjecajem čovjeka
5. tjedan: Pregled izvora onečišćenja kao posljedica ljudskog djelovanja
6. tjedan: Podjela polutanata. Pesticidi, metali, umjetna gnojiva;mehanizmi toksičnog djelovanja
7. tjedan: Prvi parcijalni test
8. tjedan: Fizikalna i kemijska svojstva
9. tjedan: Transportni mehanizmi u tlu, vodi i zraku
10. tjedan: Bioakumulacija i biokoncentracija u organizmima i ekosustavima
11. tjedan: Izlučivanje toksičnih tvari iz organizama
12. tjedan: Mjere zaštite biodegradacije
13. tjedan: Izvori i efekti kontaminacije. Određivanje rizika s ekološkog aspekta
14. tjedan: Klasifikacija i označavanje opasnih kemikalija. Zakonski propisi i toksikološki testovi u RH i EU.
15. tjedan: Drugi parcijalni test
Seminar: Seminar se sastoji od praktičnih zadataka i studentskih seminarskih radova. Određivanje vrste interakcije različitih štetnih tvari na određenom primjeru. Odrediti klasifikaciju štetnih učinaka. Definiranje granične koncentracije štetne tvari.
Studenti samostalno izrađuju rad o odabranoj temi temeljem znanstvenih radova iz relevantnih znanstvenih baza podataka i prezentiraju ga.
Vježbe:
Metode pripreme materijala. Kvalitativna i kvantitativna analiza najznačajnijih polutanata. Testovi ekotoksičnosti. Određivanje toksičnosti metala biomonitoringom. Određivanje štetnosti fluoridnog iona na životne zajednice u vodenom mediju. Analiza rezultata dobivenih testovima toksičnosti, statističke metode.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Priprema za kolokvij iz vježbi

0.5

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

1.5

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Tijekom semestra cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija iz teorije i seminarskog rada sa zadanom temom te 10 kolokvija iz laboratorijskih vježbi.
U ispitnim rokovima se polaže usmeni ispit.
Ocjene: 55-64% - dovoljan; 65-75% - dobar; 76-85% - vrlo dobar; 86-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

C.H. Walker,S.P.Hopkin, R.M. Sibly, D.B. Peakall. Principles of Ekotoxicology, Taylor&Francis,London, 2006.

0

U Zavodu 1 primjerak

B.L. Carson, H.V.Ellis III, J.L.McCann. Toxicology and biological monitoring of metals in humans, Lewis Publishers, INC.Michigan, 1987.

0

U Zavodu 1 primjerak

F. Plavšić, I. Žuntar. Uvod u analitičku toksikologiju, Školska knjiga Zagreb, Zagreb, 2006.

0

U Zavodu 1 primjerak

Dopunska literatura

V.Srebočan. Veterinarska toksikologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2009.
L. Robinson, I. Thorn. Toxicology and Ecotoxicology in chemical safety assessment, Blackwell Publishing Ltd., 2005.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvođenja nastave i usvajanja znanja (vještina), prati se na razini: (1) nastavnika, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega, (2) fakulteta, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Kemija čvrstog stanja
NAZIV PREDMETA Kemija čvrstog stanja

Kod

KTI207

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Slobodan Brinić

Bodovna vrijednost (ECTS)

6.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Da studenti dobiju znanje o dizajnu i razvoju materijala s unaprijed zadanim osobinama na temelju razumijevanja strukture čvrstih tvari i njenog utjecaja na fizikalno-kemijska svojstava tvari, razumijevanju faznih odnosa, kemijske sinteze, kinetike reakcija, kao i metoda karakterizacije.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Odslušane i položene predmete Opća kemija i Anorganska kemija

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon završetka kolegija moći:
- Razumjeti i koristiti kristalografsku terminologiju
- Prepoznati strukturu kristalnih spojeva
- Procijeniti osobine krutine na osnovu poznavanja njene strukture
- Razumjeti i opisati tehnike sinteze i priprave materijala
- Razumjeti i opisati tehnike karakterizacije strukture materijala

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. predavanje: Svojstva tvari u čvrstom stanju, Vrste veza u krutinama – utjecaj veze i nevezanih elektrona na strukturu i osobine krutina.
2. predavanje: Struktura metala i legura. Teorije metalne veze. Teorija poluvodiča i izolatora. Supravodljivost.
3. predavanje: Kristalografski sustavi - Bravaisove rešetke, Millerovi indeksi, uobičajene kristalne strukture,
4. predavanje: Vrste kristalnih defekata i njihov utjecaj na osobine materijala
5. predavanje: Struktura ne kristalnih – amorfnih materijala, staklo, staklokeramika, metalna stakla
6. predavanje: Električna svojstva tvari (termoelektrični efekti, piezo-, piro- i feroelektricitet).
7. Magnetska svojstva tvari (paramagnetizam, fero-, feri- i antiferomagnetizam, struktura i svojstva magnetskih materijala).
8. predavanje: Optička svojstva (luminescencija, laseri). Kristalne nesavršenosti i nestehiometrija. Difuzija.
9. predavanje: Ionska vodljivost, čvrsti elektroliti.
10. predavanje: Fazni dijagrami i fazni prijelazi (termodinamika i kinetika)
11. predavanje: Sinteza i priprava materijala – čestica, filmova, prevlaka, monokristala, nanomaterijala, i kompozita, fizikalni procesi i reakcijska kinetika, razvoj mikrostruktura, samoorganizirajućih struktura i makrostruktura
12. predavanje: Osnovne metode karakterizacije krutina, elektronska mikroskopija i difrakcija, rendgenska difrakcija, termalna analiza, spektroskopske metode
1. seminar: Tipovi slagalina
2. seminar: Određivanja ravnine kristala
3. seminar: Karakterizacija strukture atoma i Moseley-jev zakon
4. seminar: Određivanje ravnina iz rendgenskih difrakcijskih pikova
5. seminar: Električna, magnetska i optička svojstva materijala
6. seminar: Nesavršeni kristalični elektroliti
1. vježba: Praćenje fazne transformacije PbO u PbO2 elektrokemijskom impedancijskom spektroskopijom
2. vježba: Sinteza monokristala
3. vježba: Elektrodepozicija različitih filmova na odabrani supstrat u svrhu elektroanalize
4. vježba: Konstrukcija elektrokemijskog senzora na osnovu kompozitnog materijala od ugljikovih nano cjevčica
5. vježba: Identifikacija faza iz XRD - difrakcijskih dijagrama

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

80% prisutnosti na nastavi i odrađene sve laboratorijske vježbe.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

2.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

2.0

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

Usmeni ispit

1.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Prije pristupanja laboratorijskim vježbama, znanje studenata iz građe dotične vježbe biti će provjereno putem kolokvija. Sve vježbe moraju biti kolokvirane i odrađene.
Student koji dobije potpis iz kolegija Kemija čvrstog stanja može pristupiti polaganju ispita. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela ispita. Da bi student pristupio usmenom dijelu ispita prethodno mora položiti pismeni dio ispita. Pismeni dio ispita traje 2 sata. Pismeni dio ispita ocjenjuje se na slijedeći način:
Točno riješeno više od 55% - dovoljan
Točno riješeno više od 70 % - dobar
Točno riješeno više od 80 % - vrlo dobar
Točno riješeno više od 90 % - izvrstan
Nakon pismenog ispita na oglasnoj ploči Zavoda biti će oglašeni rezultati ispita, vrijeme kada studenti koji nisu položili pismeni dio ispita mogu pogledati zadaće, te raspored polaganja usmenog ispita za studente koji su stekli to pravo.
Cjeloviti ispit ili njegov dio moguće je polagati putem dva parcijalna testa tijekom semestra. Testovi obuhvaćaju gradivo izneseno na predavanjima, seminarima i vježbama. Pismeni testovi se ocjenjuju na slijedeći način:
Točno riješeno više od 55% - oslobođen pismenog ispita
Točno riješeno od 60 % - oslobođen pismenog i usmenog -dovoljan
Točno riješeno od 70 % - oslobođen pismenog i usmenog - dobar
Točno riješeno od 80 % - oslobođen pismenog i usmenog - vrlo dobar
Točno riješeno od 90 % - oslobođen pismenog i usmenog – izvrstan
Potrebno je položiti sve testove da bi se položio ispit. Student koji nije zadovoljio na nekom od testova taj dio gradiva polaže pismeno i usmeno.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

A.R. West, Basic Solid State Chemistry, 2nd Ed., John Wiley & Sons, New York, 1999.

0

C.N.R. Rao, J. Gopalakrishnan, New Direction in Solid State Chemistry, 2nd Ed., Cambridge University Press, Cambridge, 1997.

0

Brinić, Slobodan: Predavanja iz Kemije čvrstog stanja

0

web, http://www.ktf-split.hr

Dopunska literatura

A. K. Cheetham, P. Day, Solid State Chemistry: Techniques, Reprint edition, Oxford University Press; 1990.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

informacije iz razgovora, primjedbi i konzultacija s polaznicima tijekom održavanja nastave
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Fizika čvrstog stanja
NAZIV PREDMETA Fizika čvrstog stanja

Kod

KTI208

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Izv. prof. dr. sc. Magdy Lučić Lavčević

Bodovna vrijednost (ECTS)

6.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Analiza strukture i svojstava čvrstih tijela teorijskim i eksperimentalnim metodama, s naglaskom na tvarima kristalne strukture.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

nema

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon nastavnog procesa student bi trebao:
- poznavati specifičnosti strukture i svojstava kristalnih i amorfnih čvrstih tijela
- ovladati analizom strukturne karakterizacije čvrstih tijela, snalazeći se u recipročnom prostoru;
- znati odrediti parametre elastičnosti i plastičnosti čvrstih tijela odgovarajućim metodama;
- koristiti kvantnomehanički pristup pri analizi svojstava kristala;
- detaljno poznavati i razumjeti svojstva metala i poluvodiča i dielektrika;
- razumjeti mehanizme odabranih pojava u čvrstim tijelima;
- poznavati mogućnosti primjene svojstava čvrstih tijela;
- znati analizirati vezu između sojstava i dimenzionalnosti čvrste tvari.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Strukturna svojstva čvrstih tijela. Struktura kristala. (4+2) Difrakcija valova i
recipročna rešetka. (2+2) Eksperimentalne difrakcijske metode. (2+2) Difuzija u čvrstim tijelima. (3+1) Elastična i plastična svojstva čvrstih tijela.(1+2) Osnove kvantne mehanike. (1) Raspodjela i energijske razine elektrona u čvrstim tijelima. (2+1) Statička i prijenosna svojstva elektrona u metalima. (3+1) Vibracije i valovi u kristalima – fononi. (2+1) Toplinska svojstva.(2+1) Poluvodiči. (2+1) Optička svojstva dielektrika i poluvodiča. (1+1) Osnovne pojave i naprave. (1) Mikrostrukture i nanostrukture. (2) Magnetizam.(2)
U zagradama je naznačen broj sati predavanja i seminara (P+S).
Laboratorijske vježbe: diode i poluodičke diode (4), fotoelektrični efekt (4), termoelektrični efekt (4), Hallov effect (4), analiza podataka strukturne karakterizacije (4), analiza podataka morfološke karakterizacije (4), analiza podataka o modulima elastičnosti i tvrdoći (2) Laseri i poluvodički laseri (4)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Priprema za kolokvij iz vježbi

0.5

Esej

Seminarski rad

0.5

Kolokviji

1.5

Usmeni ispit

1.5

Pismeni ispit

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Tijekom semestra cjelokupni ispit može se položiti preko kolokvija i seminarskih radova (samostalni računski zadaci).
U ispitnim rokovima se polaže ispit iz teorije uz prethodnu prezentaciju seminarskih radova.
Ocjene: 55-64% - dovoljan; 65-79% - dobar; 80-89% - vrlo dobar; 90-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

M. Lučić Lavčević, Osnove fizike čvrstog stanja, 2007, interna skripta

0

osobna web-stranica

V. Šips: Uvod u fiziku čvrstog stanja, Školska knjiga Zagreb, Zagreb, 1993.

1

V. Knapp, P. Colić: Uvod u električna i magnetska svojstva materije, Školska knjiga Zagreb, Zagreb, 1990.

1

C. Kittel: Introduction to solid state physics, John Wiley&Sons, New York, 2005.

1

Dopunska literatura

C. Kittel: Introduction to solid state physics, John Wiley&Sons, New York, 2005.
- odabrane web stranice

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Korozija i zaštita materijala
NAZIV PREDMETA Korozija i zaštita materijala

Kod

KTI209

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Maja Kliškić

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj ovoga predmeta je stjecanje znanja o temeljnim procesima korozije i zaštite materijala, te s metodama ispitivanja i kontrole korozijskih procesa. Predmet treba omogućiti studentu usvajanje kreativnog pristupa rješavanju problema nastalih zbog korozije.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon uspješnog savladavanja predmeta student će moći:
- definirati i klasificirati korozijske procese
- procijeniti mogućnosti primjene pojedinih materijala u određenom korozijskom okruženju
- provoditi potrebna korozijska ispitivanja
- utvrditi i odabrati adekvatan sustav zaštite od korozije u danim uvjetima i procijeniti njegovu trajnost

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Definicija i značaj korozije. Klasifikacija korozijskih procesa.
2. tjedan: Kemijska korozija, termodinamički uvjeti. Mehanizam i kinetika kemijskog korozijskog procesa. Otpor kemijskoj koroziji.
3. tjedan: Pojava elektrokemijske korozije. Termodinamički uvjeti. Mehanizam i kinetika elektrokemijskog korozijskog procesa. Vrste elektrokemijske korozije metala.
4. tjedan: Korozija materijala anorganskog porijekla (korozija betona, armature u betonu, keramike i stakla u agresivnim sredinama).
5. tjedan: Korozija u posebnim uvjetima: u atmosferi, vodi, morskoj vodi.
6. tjedan: Korozija u tlu, u talinama.
7. tjedan: Korozija izazvana mikroorganizmima.
8. tjedan: Provjera znanja (I. kolokvij)
9. tjedan: Zaštita od korozije izborom materijala i projektiranjem.
10. tjedan: Zaštita materijala primjenom inhibitora korozije.
11. tjedan: Elektrokemijske metode zaštite.
12. tjedan: Površinska zaštita. Izbor prevlaka i premaza.
13. tjedan: Značaj inspekcije i održavanja.
14. tjedan: Korozijska ispitivanja. Standardi.
15. tjedan: Provjera znanja (II. kolokvij)
Vježbe:
Monitor atmosferske korozije. Ispitivanje brzine korozije metala polarizacijskim metodma. Određivanje kritične pitting temperature nehrđajućih čelika. Ispitivanje korodiranih metalnih uzoraka optičkom mikroskopijom. Zaštita aluminija i legura anodizacijom i obradom oksidnog filma. Određivanje djelotvornosti organskih inhibitora korozije. Katodna zaštita pomoću protektora.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u iznosu od 80% ukupne satnice, vježbe100%.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.5

Istraživanje

Praktični rad

1.0

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

2.5

Usmeni ispit

Pismeni ispit

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit može se položiti preko dva pismena kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 60%. Svaki kolokvij sudjeluje u ocjeni s 40%, a vježbe s 20%. U ispitnim rokovima polaže se usmeni ispit. Prag prolaznosti je 60%. Ocjene: <60% - nedovoljan, 61 - 69% - dovoljan (2), 70 - 79% - dobar (3), 80 – 89% vrlo dobar (4), 90 – 100% - izvrstan (5).

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

J.R. Davis, Corrosion – understanding the basic, ASM International, 2000.

1

B. Jarić, A. Rešetić, Korozija i katodna zaštita, Korexpres, Zagreb, 2003.

1

I. Esih, Osnove površinske zaštite, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2003.

1

Dopunska literatura

R. Babolan, Corrosion Tests and Standards, Amer. Tech. Pulbl. Ltd. New York, 1995.
P. Marcus, J. Oudar (Eds.), Corrosion Mechanisms in Theory and Practice, M. Dekker, New York, 1995.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

praćenje sugestija i reakcija polaznika tijekom semestra
- studentska anketa

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Matematički alati u kemijskom inženjerstvu
NAZIV PREDMETA Matematički alati u kemijskom inženjerstvu

Kod

KTI210

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Davor Rušić

Bodovna vrijednost (ECTS)

4.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

0

15

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s matematičkim alatima i njihovim značenjem u kemiji i kemijskom inženjerstvu.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Analizirati problem, provesti izračunavanja, zaključiti na dosege ovog matematičkog alata.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1.tjedan: Konvertiranje teksta iz Worda u MathCad i obrada teksta u ovom alatu.
2.tjedan: Uvod u matematičke alate i primjena teksta iz MathCada
3.tjedan: Unos podataka i grafički prikaz
4.tjedan: 2D grafika
5. tjedan: 3D grafika
7.tjedan: Matematičke funkcije i nul točke
8.tjedan: Provjera stečenog znanja
9. tjedan: Sjecište krivulja
10.tjedan: Derivacije i integrali
11. tjedan: Matrična algebra
12. tjedan: Jednadžbe
13. tjedan: Tok funkcije
14. tjedan: Korelacijsko-regresijska analiza
15. tjedan: Provjera stečenog znanja
Vježbe: 1. tjedan: Konvertiranje teksta iz Worda u MathCad i obrada teksta u ovom alatu (računalo); 2. tjedan: Uvod u matematičke alate i primjena teksta iz MathCada (računalo); 3. tjedan: Unos podataka i grafički prikaz (računalo);
4. tjedan: 2D grafika (računalo); 5. tjedan: 3D grafika (računalo);
7. tjedan: Matematičke funkcije i nul točke(računalo); 8. tjedan: I kolokvij(računalo); 9. tjedan: Sjecište krivulja(računalo) 10. tjedan: Derivacije i integrali(računalo); 11. tjedan: Matrična algebra(računalo)
12. tjedan: Jednadžbe(računalo); 13. tjedan: Tok funkcije(računalo); 14. tjedan: Korelacijsko-regresijska analiza(računalo) 15. II kolokvij(računalo)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Studenti su obvezni pohađati nastavu te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

2.0

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

Usmeni ispit

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija tijekom semestra. U ispitnim rokovima se polaže pismeni i usmeni ispit.
Ocjene: 55-66% - dovoljan; 67-79% - dobar; 80-92% - vrlo dobar; 93-100% - izvrstan.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

D. Rušić, E. Bacci, Matematički alati

0

Dopunska literatura

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Kemija materijala
NAZIV PREDMETA Kemija materijala

Kod

KTI302

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Marija Bralić

Bodovna vrijednost (ECTS)

6.0

Suradnici

Mr. sc. Goran Olujić
Doc. dr. sc. Maša Buljac

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

30

0

Status predmeta

Izborni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osnovni cilj predmeta je stjecanje znanja o kemijskim i fizikalnim svojstvima materijala.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon završetka kolegija moći objasniti:
1. kemijske karakteristike materijala.
2. fizikalne karakteristike materijala: električna, toplinska, optička, magnetska i mehanička svojstva
3. grupe materijala: vodiči, poluvodiči, metali, keramika, polimeri, kompoziti
4. uzorkovanje različitih materijala
5. pripremu reprezentativnog uzorka za analizu

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Predavanje 1: Uvod. Kemijske karakteristike materijala.
Predavanje 2: Kemijska veza, kristalne rešetke.
Predavanje 3: Fizikalne karakteristike materijala: električna, toplinska, optička, magnetska i mehanička svojstva
Seminar 1 (2 sata): Obrada podataka i izražavanje rezultata. Zadaci: testovi prihvaćanja i odbacivanja rezultata
Predavanje 4: Fizikalne karakteristike materijala: električna, toplinska, optička, magnetska i mehanička svojstva
Seminar 2 (2 sata): Standardna odstupanja, pogreške. Izračun mase uzorka
Vježba 1 (2 sata): Upoznavanje s radom laboratorija, institutom i vježbama koje će se održati.
Predavanje 5: Grupe materijala: vodiči, poluvodiči, metali, keramika, polimeri
Seminar 3 (2 sata): Izračun sastava različitih krutih materijala. Udjeli, zadaci sa različitim problemima
Vježba 2 (5 sati): Standardizacija PO4. Određivanje PO4 iz morske vode u HDPE i PP bočicama te staklenim epruvetama
Predavanje 6: Ispitivanje i analiza realnih uzoraka
Predavanje 7: I parcijalni kolokvij
Vježba 3 (5 sati): Standardizacija NO2. Određivanje NO2 iz morske vode u HDPE i PP bočicama te staklenim epruvetama.
Predavanje 8: Uzorkovanje plinova
Seminar 4 (2 sata): Zadatci iz metoda odvajanja. Zadatci: interferencija-ekstrakcija
Vježba 4 (6 sati): Standardizacija SiO4. Određivanje SiO4 iz morske vode u HDPE i PP bočicama te staklenim epruvetama
Predavanje 9: Uzorkovanje tekućina
Seminar 5 (2 sata): Separacija i pogreške, izračun. Izračuni sastojaka različitih komponenata u vodenom sustavu
Predavanje 10: Uzorkovanje krutina
Seminar 6 (2 sata): Prihvatljive i nedopuštene količine, izračuni za krute materijale
Vježba 5 (5 sati): Standardizacija NO3. Određivanje NO3 iz morske vode u HDPE i PP bočicama te staklenim epruvetama
Predavanje 11: Priprema reprezentativnog uzorka za analizu
Seminar 7 (2 sata): Zadatci: plinovi, izračuni sastava
Predavanje 12: Priprema reprezentativnog uzorka za analizu
Predavanje 13: Razlaganje uzoraka
Predavanje 14: Seminarski rad
Vježba 6 (4 sata): Sandardizacija NH4. Određivanje NH4 iz morske vode u HDPE i PP bočicama te staklenim epruvetama
Predavanje 15: II parcijalni kolokvij
Seminar 8 (1 sat): Zadatci: plinovi, izračuni sastava
Vježba 7 (3sata): Računalna i grafička analiza dobivenih rezultata

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvo i odrađene sve laboratorijske vježbe.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.5

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

1.0

Referat

Esej

Seminarski rad

0.5

Kolokviji

1.0

Usmeni ispit

2.0

Pismeni ispit

1.0

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Tijekom semestra kroz dva pismena parcijalna testa provjeravati će se znanje studenata iz odslušane građe. Tijekom semestra studenti će iz odabranog poglavlja predavanja napraviti seminarski rad koji će utjecati na konačnu ocjenu. Nakon odslušanog semestra, studenti pristupaju pismenom ispitu iz odslušane građe seminara. Ukoliko student zadovolji na nekom od parcijalnih testova tijekom semestra, građu iz položenog testa ne treba polagati na pismenom ispitu. Nakon položenog pismenog dijela ispita, student pristupa usmenom dijelu ispita. Prije pristupanja laboratorijskim vježbama, znanje studenata iz građe dotične vježbe biti će provjereno putem kolokvija. Sve vježbe moraju biti kolokvirane i odrađene. Student ima pravo izostati jednu vježbu, a koju će nadoknaditi na kraju semestra. Za sve vidove nastave ocjenjivanje će biti provedeno prema slijedećem kriteriju: <55% nedovoljan; 55%-65% dovoljan; 66%-75% dobar; 76%-85% vrlodobar;> 86% izvrstan. Konačna ocjena biti će aritmetička sredina ocjena iz vježbi, pismene provjere znanja i usmenog dijela ispita.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Yitzhak Mastai, Materials Science: Advanced Topics, InTech 2013

0

http://www.e-booksdirectory.com/

W.D.Callister Jr.and D.G. Rethwisch, Fundamentals of materials science and engineering; An integrated approach, RP Library, 2010.

0

http://rplib.wordpress.com/

Brian S. Mitchell, an introduction to materials engineering and science for chemical and materials engineers, A JOHN WILEY & SONS, INC., New Jersey, 2004.

0

1 U Zavodu

Dopunska literatura

J.I. Gersten, F.W. Smith, The Physics and Chemistry of Materials, New York, 2001;

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

Diplomski rad
NAZIV PREDMETA Diplomski rad

Kod

KTIODR

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Bodovna vrijednost (ECTS)

18.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

0

0

0

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

 

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

Istraživanje

Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat

Esej

Seminarski rad

Kolokviji

Usmeni ispit

Pismeni ispit

Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Dopunska literatura

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

 

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

 

 

 

3. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJSKOG PROGRAMA

3.1. Mjesta izvođenja studijskog programa

Zgrade sastavnice (navesti postojeće zgrade, zgrade u izgradnji i planiranu izgradnju)

Identifikacija zgrade

Zgrada tri fakulteta

Lokacija zgrade

Ruđera Boškovića 35

Godina izgradnje

2015

Ukupna površina u m2

29500

Identifikacija zgrade

Zgrada u Kaštel Sućurcu

Lokacija zgrade

Kaštel Sućurac

Godina izgradnje

1961

Ukupna površina u m2

3000

3.2. Popis nastavnika i suradnika po predmetima

 

Predmet Nastavnici i suradnici

Analitička kemija okoliša

Prof. dr. sc. Marija Bralić
Doc. dr. sc. Maša Buljac

Analitička kemija okoliša

Prof. dr. sc. Marija Bralić
Doc. dr. sc. Maša Buljac

Biokemijsko inženjerstvo

Prof. dr. sc. Davor Rušić

Diplomski rad

 

Diplomski rad

 

Energija i razvoj

Dr. sc. Mirko Marušić

Fizika čvrstog stanja

Izv. prof. dr. sc. Magdy Lučić Lavčević

Fizikalna biokemija

Prof. dr. sc. Mladen Miloš
Dr. sc. Vesela Torlak

Fizikalna kemija elektrolitnih otopina

Prof. dr. sc. Vesna Sokol

Fizikalne metode analize

Prof. dr. sc. Josipa Giljanović

Kemija aroma

Prof. dr. sc. Igor Jerković

Kemija atmosfere

Prof. dr. sc. Marija Bralić
Doc. dr. sc. Maša Buljac
Mr. sc. Nenad Periš

Kemija čvrstog stanja

Prof. dr. sc. Slobodan Brinić

Kemija i tehnologija aromatičnog bilja

Prof. dr. sc. Igor Jerković

Kemija i tehnologija aromatičnog bilja

Prof. dr. sc. Igor Jerković

Kemija materijala

Prof. dr. sc. Marija Bralić
Doc. dr. sc. Maša Buljac
Mr. sc. Goran Olujić

Kemija materijala

Prof. dr. sc. Marija Bralić
Doc. dr. sc. Maša Buljac
Mr. sc. Goran Olujić

Kemija mora

Prof. dr. sc. Marija Bralić
Doc. dr. sc. Maša Buljac

Kemija površina

Prof. dr. sc. Zoran Grubač

Kemija tla

Prof. dr. sc. Marija Bralić
Doc. dr. sc. Maša Buljac
Doc. dr. sc. Maša Buljac

Kemija voda

Izv. prof. dr. sc. Marijo Buzuk
Doc. dr. sc. Maša Buljac

Kemijska ekologija

Prof. dr. sc. Marija Bralić
Doc. dr. sc. Maša Buljac

Kemijski senzori i biosenzori

Izv. prof. dr. sc. Marijo Buzuk

Kemometrika

Izv. prof. dr. sc. Ante Prkić

Koloidna kemija

Prof. dr. sc. Vesna Sokol

Korozija i zaštita materijala

Prof. dr. sc. Maja Kliškić

Kvantna kemija

Izv. prof. dr. sc. Magdy Lučić Lavčević

Matematički alati u kemijskom inženjerstvu

Prof. dr. sc. Davor Rušić

Metode odvajanja i specijacija

Prof. dr. sc. Josipa Giljanović

Mikroemulzije u primijenjenoj kemiji

Prof. dr. sc. Vesna Sokol
Dr. sc. Perica Bošković

Odabrana poglavlja biokemije

Prof. dr. sc. Olivera Politeo

Opća mikrobiologija

Izv. prof. dr. sc. Mirjana Skočibušić
Doc. dr. sc. Ana Maravić

Organizacija rada i akreditacija laboratorija

Prof. dr. sc. Josipa Giljanović

Organska analiza

Izv. prof. dr. sc. Ivica Blažević

Organska sinteza

Izv. prof. dr. sc. Ivica Blažević

Prirodni polimerni materijali

Prof. dr. sc. Branka Andričić

Seminarski eksperimentalni rad

 

Seminarski eksperimentalni rad

 

Sinteza biološki aktivnih spojeva

Izv. prof. dr. sc. Ani Radonić

Sustavi upravljanja okolišem

Izv. prof. dr. sc. Marijo Buzuk
Doc. dr. sc. Maša Buljac

Uvod u molekularnu biologiju

Prof. dr. sc. Olivera Politeo
Prof. dr. sc. Tatjana Zemunik

 

3.4. Optimalan broj studenata

Optimalan broj studenata na diplomskom studiju Kemija koji se mogu upisati po jednoj godini studija s obzirom na prostor, opremu i broj stalno zaposlenih nastavnika je 40 (što i predstavlja upisnu kvotu).

3.5. Procjena troškova studija po studentu

Prosječni godišnji troškovi studiranja po studentu za diplomski studij Kemija iznose otprilike 31.500,00 kuna.

3.6. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa

Prema Europskim standardima i smjernicama za unutarnje osiguravanje kvalitete u visokim učilištima (prema „Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja“), na temelju kojih Sveučilište u Splitu utvrđuje postupke upravljanja kvalitetom, predlagatelj studijskoga programa dužan je sastaviti plan postupaka osiguranja kvalitete studijskoga programa.

Dokumentacija na kojoj se temelji sustav osiguranja kvalitete sastavnice:

- Pravilnik sustava osiguravanja kvalitete Kemijsko-tehnološkog fakulteta
- Priručnik sustava osiguravanja kvalitete Kemijsko-tehnološkog fakulteta

Opis postupaka kojima se vrjednuje kvaliteta izvedbe studijskoga programa

  • za svaki postupak potrebno je opisati metodu (najčešće anketa za studente ili nastavnike, samoevaluacijski upitnik), navesti izvoditelje (sastavnica, sveučilišni ured), način obrade rezultata i informiranja te vremenski plan provedbe
  • ukoliko je opisan u nekom priloženom dokumentu, navesti ime dokumenta i članak.

Vrjednovanje rada nastavnika i suradnika

Postupak studentskog vrjednovanja nastavnog rada provodi Centar za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišta u Splitu u suradnji s Odborima za unaprjeđenje kvalitete na sastavnicama. Postupak čine informiranje studenata i nastavnika, anketiranje studenata anketnim upitnikom, obrada anketnih listića i dostavljanje rezultata, donošenje mjera za unaprjeđenje kvalitete. Postupak je detaljno opisan u Pravilniku o postupku studentskog vrednovanja kvalitete nastave i nastavnog rada Sveučilišta u Splitu. Obrada anketa i dostavljanje rezultata u nadležnosti je Centra za unaprjeđenje kvalitete.. Zbirni rezultati za sastavnicu dostavljaju se dekanu i voditelju Odbora za unaprjeđenje kvalitete.

Praćenje ocjenjivanja i usklađenosti ocjenjivanja s očekivanim ishodima učenja

Procedure, pravila i kriteriji za ocjenjivanje studenata obuhvaćaju: način polaganja ispita, uvjete za izlazak na ispit, način vrednovanja preko kolokvija, seminara, aktivnog sudjelovanja na nastavi, ispita i ostalih obveza, uvjete za dobivanje potpisa, popis literature za pripremu ispita, te podatke o nastavniku, asistentu i sl. S načinom ocjenjivanja, terminima konzultacija, kolokvija i ispita te standardima kvalitete za pojedini predmet studente se upoznaje objavom silaba na mrežnim stranicama Fakulteta te na uvodnim predavanjima

Vrjednovanje dostupnosti resursa (prostornih, ljudskih, informacijskih) za proces učenja i poučavanja

Fakultet osigurava prikladne i potrebne obrazovne resurse za studijski program te potporu za nastavne i nenastavne aktivnosti studenata, koji su usklađeni sa specifičnostima programa i studentskim potrebama, te lako dostupni studentima (opremljene predavaonice, knjižnica, računalne učionice, podrška u izvannastavnim aktivnostima, podrška studentima s invaliditetom…).

Dostupnost i vrjednovanje podrške studentima (mentorstvo, tutorstvo, savjetovanje)

studentsko vrednovanje, anketa

Praćenje studentske prolaznosti po predmetima i na studiju u cjelini

Analizu uspješnosti studiranja na studiju u cjelini provodi Centar za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišta u Splitu. Analiza se provodi putom anketnog upitnika. Analiza se provodi jednom godišnje na početku akademske godine za prethodnu akademsku godinu. Rezultate provedene analize i mjere za poboljšanje uspješnosti studiranja voditelj Centra za unaprjeđenje kvalitete prezentira Senatu Sveučilišta u Splitu.
Također, ISVU sustav omogućuje da studentska referada i ISVU koordinator prate prolaznost po predmetima i na studiju u cjelini.

Zadovoljstvo studenata programom u cjelini

Centar za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišta u Splitu definirao je postupak provedbe ankete o vrjednovanju cjelokupnog studija. Anketni upitnik za studentsko vrjednovanje cjelokupnog studija provodi se nakon obrane završnog rada korištenjem platforme Evasys. Cilj ankete je ispitati mišljenje studenata o različitim aspektima studija kojeg su završili te utvrditi čime su bili najmanje zadovoljni kako bi se pokušali unijeti pozitivni pomaci u kvaliteti sadržaja i izvedbe studija. Obradu podataka Centar za unaprjeđenje kvalitete i rezultate dostavlja dekanu i voditelju Odbora za unaprjeđenje kvalitete.

Postupci za dobivanje povratnih informacija od vanjskih dionika (alumni, poslodavci, tržište rada i ostale relevantne organizacije)

Kontaktiraju se bivši studenti koji izražavaju svoju procjenu osposobljenosti za potrebe struke. Mogu se kontaktirati i odabrani poslodavci kako bi se procijenilo njihovo zadovoljstvo kadrom koji se osposobljava na studijskom programu.
Redovita izmjena informacija na skupovima u organizaciji Alumnia Fakulteta (AMACTFS)

Vrjednovanje studentske prakse, ako postoji (kratki opis postupaka provođenja i ocjenjivanja te osiguravanje kvalitete)

Vrjednovanje studentske prakse provodi se usmeno od strane predmetnog nastavnika. Ujedno je student dužan priložiti dnevnik rada i obradu odabrane teme stručne prakse.

Ostali postupci vrjednovanja koje provodi predlagatelj

Formalno i neformalno savjetovanje s kolegama u struci na razini Fakulteta i šire

Opis postupaka informiranja vanjskih dionika o studijskom programu (studenti, poslodavci, alumni)

Rezultati su dostupni na službenim mrežnim stranicama Fakulteta (https://www.ktf.unist.hr)
Brošura (revidira se svake godine)
Smotra Sveučilišta
Universitas - prilog Slobodne Dalmacije o Sveučilištu u Splitu
Sudjelovanje djelatnika i studenata na Festivalu znanosti te sličnim manifestacijama