NAZIV PREDMETA |
Organska analiza |
Kod |
|
Nositelj/i predmeta |
Izv. prof. dr. sc. Ivica Blažević |
Bodovna vrijednost (ECTS) |
10.0 |
|
Suradnici |
|
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru) |
|
|
Status predmeta |
Obvezni |
Postotak primjene e-učenja |
0 % |
|
OPIS PREDMETA |
Ciljevi predmeta |
Poznavanje metoda za laboratorijsku izolaciju i čišćenje te identifikaciju organskih spojeva iz spektara dobivenih modernim spektroskopskim tehnikama. |
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet |
Organska kemija |
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) |
Nakon završetka kolegija, student/ica upoznati će se s glavnim konceptima organske analize koji uključuju: - izolaciju različitih klasa organskih spojeva iz složene smjese - odabiranje odgovarajuće spektroskopske metode; - kombiniranje pojedinih spektroskopskih metoda za određivanje strukture; - korištenje spektroskopskih metoda u praćenju reakcijskog procesa; - primijenu stečenog znanja u istraživačkim projektima. |
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave |
Predavanja i seminari (P+S): Klasične metode analize. (12 + 4) Biološki uzorci. Reakcijski produkti. Komercijalni uzorci. Obrada uzorka izolacija i koncentracija. Odjeljivanje na osnovu topljivosti, hlapljivosti i kiselo-baznih svojstava. Razdvajanje enantiomera. Polarimerija. Kromatografska odvajanja (TLC, GC, HPLC) (1 + 0 ) Molekuske formule i što se iz njih može doznati? (0.5 + 1) Empirijska i molekulska formula. Indeks manjka vodika. Pravilo trinaest. I. Parcijalni ispit (pismeni, 1 sat i 30 min) Spektroskopske metode analize. (0.5 + 0) Spektroskopske tehnike koje se koriste u identifikaciji organskog spoja. 5. Spektrometrija masa (MS). (3 + 1.5) Teorija, instrumentacija i tehnike. Izotopi. Spektrometrija masa visoke rezolucije (HRMS). Molekulski ion. Fragmentni ioni. Maseni spektri i njihova interpretacija. Fragmentacija u EIMS: utjecaj funkcijskih skupina na fragmentaciju. Primjeri različitih klasa organskih spojeva. 6. Ultraljubičasta i vidljiva spektroskopija (UV/Vis) (3 + 1) Elektromagnetsko zračenje. Priroda elektronskih pobuđenja. Podrijetlo UV vrpce. Načela apsorpcijske spektroskopije. Predstavljanje spektra. Otapala. Što je kromofor. Učinak konjugacije. Što tražiti u ultraljubičastom spektru. Primjeri različitih klasa organskih spojeva. 7. Infracrvena spektroskopija (IR) (4 + 1.5) Uvod, teorija, instrumentacije, i priprema uzorka. C, H, O-sadrže funkcionalne skupine. Učinak veličine prstena, konjugacije i elektron privlačećih skupina na IR pomak. Primjeri različitih klasa organskih spojeva. 8. Nuklearna magnetska rezonancija (NMR) (6 + 2) Osnovni principi. Kemijski pomak. 1H NMR kemijski pomaci. „Spin-spin“ sprega. Magnetska anizotropija.13C NMR. Aromatski spojevi – supstituirani benzenovi prstenovi. Homotopni, enantiotopni i dijastereotopni sistemi. Dvodimenzijski NMR. Primjeri različitih klasa organskih spojeva. 9. Kombinirani zadaci (0 + 4) II. Parcijalni ispit (pismeni, 2 sata) III. Parcijalni ispit (usmeni, 30 min) Vježbe (V): 1. Odjeljivanje u vodi netopljive smjese. (5) 2. Odjeljivanje u vodi topljive smjese. (5) 3. Racemična smjesa. Izolacija enantiomera 1-feniletilamina frakcijskom kristalizacijom. Mjerenje zakretanja polariziranog svjetla korištenjem polarimetra. (7) 4. Testovi za određivanje funkcijskih skupina odjeljenjih spojeva. (5) 5. Utjecaj inter- i intravodikovih veza na točku taljenja: Određivanje temperature taljenja na aluminijskom bloku. (2) 6. UV/VIS apsorpcijska spektroskopija: Batokromni pomak: snimanje apsorpcijskih spektara (benzen, anilin, fenol, benzojeva kiselina, cimetna kiselina, ferulinska kiselina) i ispitivanje utjecaja auksokroma (-OH, -NH2, - OCH3) i konjugacije na apsorpcijski maksimum, λmaks. (4) 7. Snimanje apsorpcijskih spektara i ispitivanje utjecaja pH na apsorpcijske vrpce fenola i anilina.Ispitivanje veze između molekulske strukture i apsorpcijskog maksimuma: snimanje spektara kiselo-baznih indikatora fenoftaleina i timol-plavo u kiselom i bazičnom mediju. (4) 8. Hipsokromni utjecaji auksokroma na n→ π* prijelaz karbonilne skupine: Snimanje apsorpcijskih spektara acetona i etil-acetata. (4) 9. Utjecaj otapala na izgled apsorpcijske vrpce: snimanje UV spektara fenola u etanolu i heksanu.Utjecaj otapala na λmaks (utjecaj na n→ π* prijelaz): snimanje spektara acetona u vodi, heksanu i etanolu. (4) 10. IR spektroskopija, I dio: snimanje spektara izoliranih spojeva (benzojeva kiselina, sorbitol, timol, anilin, 1-pentanol, aceton). (5) 11. IR spektroskopija, II dio: snimanje spektara odabranih krutih i tekućih spojeva. (5) 12. Analiza dobivenih IR spektara i usporedba sa spektrima u bazama podataka dostupnim na Internetu (SDBS, NIST,...). Pretraživanje i analiza drugih dostupnih spektara u odabranim bazama (MS, NMR,...). (5) 13. NMR spektroskopija. Analiza NMR spektara (1H i 13C NMR) korištenjem programske podrške SPINWORKS. (5) |
Vrste izvođenja nastave: |
|
Obveze studenata |
Studenti su obvezni pohađati nastavu (predavanja i seminare) te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu. Navedeno će se evidentirati i vrednovati kod donošenja konačne ocjene. |
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): |
Pohađanje nastave |
1.5 |
Istraživanje |
0.0 |
Praktični rad |
0.0 |
Eksperimentalni rad |
1.5 |
Referat |
0.0 |
|
|
Esej |
0.0 |
Seminarski rad |
0.0 |
|
|
Kolokviji |
1.0 |
Usmeni ispit |
1.0 |
|
|
Pismeni ispit |
5.0 |
Projekt |
0.0 |
|
|
|
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu |
Gradivo predmeta podijeljeno je na dvije cjeline koje studenti polažu preko 2 parcijalna pismeni i jedan usmeni ispit ili pak pristupanjem cjelokupnom ispitu na kraju semestra. Ispit se smatra položenim ukoliko studenti postignu najmanje 60%. Konačna ocjena formira se temeljem ocjena iz parcijalnih ispita te ocene iz laboratorijskih vježbi. Bodovanje: <60% student nije zadovoljio; 60-70% dovoljan (2); 70-80% dobar (3); 80-90% vrlo dobar (4); 90-100% izvrstan (5) |
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) |
Naslov |
Broj primjeraka u knjižnici |
Dostupnost putem ostalih medija |
J. Mohan, Organic Analytical Chemistry, Theory and Practice, Alpha Science International Ltd., Pangbourne England, 2003. |
1 |
|
D. L. Pavia, G. M. Lampman, G. S. Kriz, Introduction to Spectroscopy, a guide for students of organic chemistry, Harcourt College Publishers, USA, 2001. |
1 |
|
E. Pretsch, J. Seibel, J. T. Clerc, Tablice za određivanje strukture organskih spojeva spektroskopskim metodama, SKTH/Kemija u industriji, 1982. |
10 |
|
|
Dopunska literatura |
E. Pretsch, P. Buehlmann, C. Affolter: "Structure Determination of Organic Compounds, Tables of Spectral data", Third Edition, Springer-Verlag Berlin Heidelberg, 2000. H. Günzler, H.-U. Gremlich, Uvod u infracrvenu spektroskopiju, Školska knjiga Zagreb, 2006; E. Breitmaier, Structure Elucidation by NMR in Organic Chemistry, Practical Guide, John Wiley & Sons, 2002; I. Jerković, A. Radonić, Praktikum iz organske kemije, Udžbenici Sveučilišta u Splitu, Split, 2009.
|
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja |
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini. |
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) |
|