NAZIV PREDMETA |
Vježbe iz odabranih procesa kemijske industrije |
Kod |
|
Nositelj/i predmeta |
Prof. dr. sc. Jelica Zelić |
Bodovna vrijednost (ECTS) |
2.0 |
|
Suradnici |
Doc. dr. sc. Miće Jakić Doc. dr. sc. Mario Nikola Mužek |
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru) |
|
|
Status predmeta |
Obvezni |
Postotak primjene e-učenja |
0 % |
|
OPIS PREDMETA |
Ciljevi predmeta |
Osposobljavanje studenata kako provesti eksperiment u laboratorijskom i polu-industrijskom mjerilu i kako analizirati kemijske i/ili fizikalne procese u pojedinim fazama tehnoloških procesa anorganske i organske industrije. |
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet |
Anorganska kemija, Organska kemija |
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) |
Nakon položenog kolegija student će moći: 1. Provoditi eksperimente u laboratorijskim i industrijskim uvjetima. 2. Izvoditi mjerenja samostalno i u okviru timskog rada. 3. Interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja koristeći kemijsko inženjersku metodologiju. 4. Analizirati kemijske i/ili fizikalne procese prema unaprijed zadanim uvjetima i svojstvima materijala. 5. Preporučiti procesne parametre radi optimiziranja procesa u pojedinih faza proizvodnje i primjene odabranih anorganskih i polimernih materijala. |
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave |
1. Tehnološka priprema vode. Postupci mekšanja vode. Taložni postupci, ionski izmjenjivači, kombinirani postupci. 2. Elektrokemijski procesi. Elektroliza otopine NaCl. 3. Katalitički procesi. Heterogena kataliza. Katalitička oksidacija SO2. 4. Procesi hidratacije. Fizikalno-kemijska svojstva silikatnog cementa (gustoća, specifična površina, normalna konzistencija, vrijeme vezanja, toplina hidratacije). 5. Kemijska otpornost Na2O-CaO-SiO2 stakla. 6. Fizikalno-kemijska svojstva naftnih derivata (goriva i maziva). 7. Dehidriranje etanola u acetaldehid. 8. Esterifikacija ftalnog anhidrida s n-butanolom (sinteza di-butil ftalata). 9. Proizvodnja sapuna. 10. Sinteza azo-boja. 11. Sulfoniranje kopolimera stiren/divinil-benzena. 12. Postupna polimerizacija (sinteza poliestera ili poliamida). 13. Radikalna lančana polimerizacija (suspenzijska polimerizacija stirena, emulzijska polimerizacija vinil-acetata). Iz predloženih vježbi koje se odnose na organski dio student će izraditi četiri (4). |
Vrste izvođenja nastave: |
|
Obveze studenata |
Provedba i analiza odabranih procesa prema unaprijed zadanim uvjetima rada. Svaki student je obvezan odraditi sve vježbe predviđene programom. Nakon završenih vježbi obvezan je završni pismeni ispit. |
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): |
Pohađanje nastave |
0.6 |
Istraživanje |
0.0 |
Praktični rad |
0.0 |
Eksperimentalni rad |
0.5 |
Referat |
0.4 |
|
|
Esej |
0.0 |
Seminarski rad |
0.0 |
|
|
Kolokviji |
0.0 |
Usmeni ispit |
0.0 |
|
|
Pismeni ispit |
0.5 |
Projekt |
0.0 |
|
|
|
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu |
Uspješno završene laboratorijske vježbe imaju udio 60%, a završni pismeni ispit 40% ocjene. Ocjene: 60%-70% - dovoljan, 71%-81% - dobar, 82%-92% -vrlo dobar, 93%-100% - odličan. |
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) |
Naslov |
Broj primjeraka u knjižnici |
Dostupnost putem ostalih medija |
J. Zelić, Praktikum iz procesa anorganske industrije, Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu, Split, 2013. (recenzirani i objavljeni nastavni materijali) |
1 |
www.ktf-split.hr |
I. Klarić, Vježbe iz polimerizacije (za internu upotrebu), Tehnološki fakultet u Splitu, Split, 1990. |
10 |
|
I. Klarić, Vježbe iz tehnoloških procesa organske industrije (za internu upotrebu), Tehnološki fakultet u Splitu, Split, 1990. |
10 |
|
|
Dopunska literatura |
R. Krstulović, Tehnološki procesi anorganske industrije, Sveučilišni udžbenik, Sveučilište u Splitu, Split, 1986.
|
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja |
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj, (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave, (3) Nastavničkoj razini. |
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) |
|