NAZIV PREDMETA |
Vježbe iz instrumentnih metoda analize |
Kod |
|
Nositelj/i predmeta |
Izv. prof. dr. sc. Lea Kukoč Modun |
Bodovna vrijednost (ECTS) |
2.0 |
|
Suradnici |
Dr. sc. Maja Biočić Andrea Anđić Azra Đulović |
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru) |
|
|
Status predmeta |
Obvezni |
Postotak primjene e-učenja |
0 % |
|
OPIS PREDMETA |
Ciljevi predmeta |
Student stječe znanje za samostalan rad u instrumentalnom analitičkom laboratoriju, koji je značajan za prirodne znanosti i druga znanstvena područja. |
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet |
Upisan ili položen kolegij Instrumentne metode analize |
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) |
1. Usvojiti teorijsko znanje vezano uz metode instrumentalne analize (spektrometrije, elektroanalitičke, termičke metode, instrumentalne metode separacije) i principe rada instrumenata te primijeniti znanja u eksperimentalnom radu. 2. Odabrati analitičku tehniku s obzirom na karakteristike analita i specifičnosti uzorka. 3. Planirati i provesti eksperiment korištenjem instrumentnih tehnika. 4. Primijeniti osnovne statističke obrade numeričkih podataka te grafički prikazati dobivene rezultate 5. Samostalno voditi zabilješke o radu te izrada izvještaja po završenoj analizi. |
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave |
1. Kinetičke metode analize, određivanje tiolnog spoja kinetičkom metodom uz spektrofotometrijski detektor. 2. Analiza u protoku injektiranjem, određivanje askorbinske kiseline analizom u protoku injektiranjem sa spektrofotometrijskim detektorom. 3. Spektrofotometrija u ultraljubičastom i vidljivom području, određivanje stehiometrije kompleksa. 4. Atomska apsorpcijska spektroskopija, određivanje metala u realnim uzorcima, korištenje krivulje umjeravanja. 5. Ion selektivna sulfidna elektroda, određivanje konstante disocijacije slabe kiseline H2S. 6. Elektrogravimetrija, određivanje i razdvajanje iona metala elektrogravimetrijskim postupkom. |
Vrste izvođenja nastave: |
|
Obveze studenata |
Student treba redovito pohađati nastavu te odraditi sve laboratorijske vježbe predviđene programom. |
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): |
Pohađanje nastave |
0.0 |
Istraživanje |
0.0 |
Praktični rad |
0.0 |
Eksperimentalni rad |
0.8 |
Referat |
0.4 |
|
|
Esej |
0.0 |
Seminarski rad |
0.0 |
|
|
Kolokviji |
0.8 |
Usmeni ispit |
0.0 |
|
|
Pismeni ispit |
0.0 |
Projekt |
0.0 |
|
|
|
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu |
Ocjena eksperimentalnog dijela nastave formira se iz tri dijela: kolokvija koji iznosi 40% ocjene, eksperimentalnog dijela koji iznosi 40 % ocjene, te laboratorijskog dnevnika, odnosno izvješća koji iznose preostalih 20 % ocjene. |
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) |
Naslov |
Broj primjeraka u knjižnici |
Dostupnost putem ostalih medija |
D.A. Skoog, D.M. West, F.J. Holler, Osnove analitičke kemije, šesto izdanje (englesko), prvo izdanje (hrvatsko), Školska knjiga, Zagreb, 1999. |
18 |
|
I. S. Krull, Analytical Chemistry, Intech, Rijeka, 2012. |
0 |
dostupno na webu: DOI: 10.5772/3086 |
L. Kukoč, Molekulska spektroskopija, Interna recenirana skripta, 2003. |
30 |
dostupno u digitalnom obliku |
L. Kukoč, Spektrometrijske metode elementne analize, Interna recenirana skripta, 2005. |
30 |
dostupno u digitalnom obliku |
Josipa Komljenović, Ion selektivna sulfidna elektroda, Interna recenzirana skripta |
30 |
dostupno u digitalnom obliku |
|
Dopunska literatura |
Nj. Radić i L. Kukoč Modun, Uvod u analitičku kemiju I. dio, Redak, Split, 2013. R. Kellner, J. M. Mermet, M. Otto, M. Valcarcel and H. M. Widmer (Urednici), Analytical Chemistry (A Modern Approach to Analytical Science, Second Edition) Wiley-VCHVerlag Gmbh & Co. KGaA, Weinheim, 2004. D. A. Skoog, D. M. West, F. J. Holler and S. R. Crouch, Fundamentals of Analytical Chemistry, Eighth Edition, Thompson Brooks/Cole, Belmont, USA, 2004. D. Harvey, Modern Analytical Chemistry, McGraw-Hill Higher Education, New York, London, 2000. F. W. Fifield & D. Kealey, Principles and Practice of Analytical Chemistry, Blackwell Science Ltd, Malde
|
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja |
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini. |
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) |
|