| NAZIV PREDMETA |
Prirodni organski spojevi |
|---|
Kod |
|
Nositelj/i predmeta |
Izv. prof. dr. sc. Ani Radonić |
Bodovna vrijednost (ECTS) |
4.0 |
|
Suradnici |
|
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru) |
|
|
Status predmeta |
Obvezni |
Postotak primjene e-učenja |
0 % |
|
| OPIS PREDMETA |
Ciljevi predmeta |
Stjecanje osnovnih znanja o strukturnim karakteristikama, svojstvima, biološkoj rasprostranjenosti, biološkoj aktivnosti i primjeni osnovnih grupa prirodnih organskih spojeva.
Predmet je priprema za praćenje drugih premeta iz organske kemije i srodnih područja, osobito Kemije i tehnologije aromatičnog bilja, Kemije aroma, Sinteze biološki aktivnih spojeva. |
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet |
Upisane ili položene Vježbe iz prirodnih organskih spojeva |
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) |
Očekuje se da će studenti nakon položenog ispita iz Prirodnih organskih spojeva moći:
- razlikovati primarne i sekundarne metabolite
- navesti glavne grupe prirodnih organskih spojeva i karakteristične predstavnike pojedine grupe
- prepoznati i imenovati pojedine, važne prirodne organske spojeve na temelju strukturne formule i svrstati ih u odgovarajuću grupu na temelju osnovnih strukturnih značajki
- prikazati strukturnim formulama najvažnije prirodne organske spojeve
- navesti glavne karakteristike, fizička i kemijska svojstva važnih prirodnih spojeva na temelju njihove strukture
- opisati biosintezu grupa prirodnih organskih spojeva, odnosno važnih prirodnih spojeva
- navesti glavne biološke aktivnosti važnih prirodnih spojeva
- navesti značaj i primjenu važnih prirodnih spojeva |
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave |
1. tjedan: Uvod u predmet (sadržaj predmeta, kriteriji i uvjeti polaganja). Primarni i sekundarni metabolizam. Primarni i sekundarni metaboliti. Metode izolacije. prirodnih spojeva. Opći principi izolacije prirodnih spojeva. Destilacija. Ekstrakcija.
2. tjedan: Kromatografske metode - definicija i podjele. Tankoslojna kromatografija. Kromatografija na stupcu. Plinska kromatografija. Tekućinska kromatografija.
3. tjedan: Lipidi - općenito i podjela. Masti i (masna) ulja. Masne kiseline. Zasićene, nezasićene, w-3 i w-6, polinezasićene i esencijalne masne kiseline.
4. tjedan: Fizikalno-kemijske osobine masti i ulja. Hidroliza. Oksidacija. Hidrogeniranje. Fizikalne i kemijske konstante masti i ulja. Metode izolacije masti i ulja.
5. tjedan: Voskovi. Biljni voskovi. Životinjski voskovi. Složeni lipidi. Fosfolipidi. Sfingolipidi. Glikolipidi.
6. tjedan: Terpenoidi - općenito i podjela. Monoterpeni. Seskviterpeni. Diterpeni. Triterpeni. Politerpeni.
7. tjedan: Steroidi - općenito i podjela. Steroli. Zoosteroli. Kolesterol. Fitosteroli. Stigmasterol. b-Sitosterol. Mikosteroli. Ergosterol. Žučne kiseline.
8. tjedan: Steroidni hormoni - podjela. Spolni hormoni. Estrogeni hormoni. Gestogeni hormoni. Androgeni hormoni. Hormoni kore nadbubrežne žlijezde - kortikosteroidi.
9. tjedan: Steroidni glikozidi. Srčani glikozidi. Saponini.
Karotenoidi - uvod. Karoteni. Ksantofili.
10. tjedan: Vitamini - općenito. Podjela vitamina. Vitamini topljivi u vodi. Vitamin C.
Vitamini skupine B. Vitamin B1. Vitamin B2. Niacin-vitamin B3. Vitamin B5. Vitamin B6. Folna kiselina. Biotin. Vitamin B12.
11. tjedan: Vitamini topljivi u mastima. Vit. A, D, E i K. Alkaloidi. Definicija. Funkcija alkaloida. Podjela alkaloida.
12. tjedan: Protoalkaloidi. Alkaloidi s piridinskim, piperidinskim i pirolidinskim prstenom. Tropanski alkaloidi.
13. tjedan: Alkaloidi s kinolinskim prstenom. Alkalodi opijuma. Alkaloidi s indolovim prstenom. Purinski alkaloidi. Fenolni spojevi. Definicija, svojstva i uloga fenolnih spojeva. Biosinteza. Šikiminska kiselina i spojevi nastali iz šikiminske kiseline.
14. tjedan: Strukturni tipovi fenolnih spojeva. Fenilpropanoidi. Fenolne kiseline. Lignini. Flavonoidi.
15. tjedan: Prirodna bojila. Flavonoidna bojila. Antocijanini. Kinoni. Benzokinoni. Naftokinoni. Antrakinoni. Karotenoidi. Piroli. Alkaloidi. |
Vrste izvođenja nastave: |
|
Obveze studenata |
Studenti su obvezni pohađati predavanja u iznosu od 80% predviđene satnice. Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu će se vrednovati u konačnoj ocjeni. |
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): |
Pohađanje nastave |
1.0 |
Istraživanje |
0.0 |
Praktični rad |
0.0 |
Eksperimentalni rad |
0.0 |
Referat |
0.0 |
|
|
Esej |
0.0 |
Seminarski rad |
0.0 |
|
|
Kolokviji |
0.0 |
Usmeni ispit |
0.0 |
|
|
Pismeni ispit |
3.0 |
Projekt |
0.0 |
|
|
|
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu |
Student može položiti cjelokupni ispit putem tri parcijalna testa tijekom semestra. Ti testovi omogućuju studentu da se oslobodi i samo određenog dijela ispita. Prag prolaznosti je 60%. Svaki test u ocjeni učestvuje s 30%. Prisutnost predavanjima od 80 do 100% čini 10% ocjene.
Studenti koji nisu položili ispit putem testova polažu ispit u redovitim ispitnim terminima.
Princip ocjenjivanja: 60%-69% - dovoljan, 70%-79% - dobar, 80%-89% -vrlo dobar, 90%-100% - izvrstan. |
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) |
Naslov |
Broj primjeraka u knjižnici |
Dostupnost putem ostalih medija |
S. V. Bhat, B. A. Nagasampagi, M. Sivakumar, Chemistry of Natural Products, Springer-Narosa, Berlin, 2005. |
1 |
|
P. M. Dewick, Medicinal Natural Products, John Wiley & Sons, Inc., New York, 1997. |
1 |
|
J. Mann, R. S. Davidson, J. B. Hobbs, D. V. Banthorpe, J. B. Harborne, Natural products: their chemistry and biological significance, Addison Wesley Longman Limited, Harlow, 1994. |
1 |
|
|
Dopunska literatura |
J. Bruneton, Pharmacognosy, Phytochemistry, Medicinal Plants, Lavoisier publishing Inc., Paris, 1995.
I. Tabaković, Organska kemija prirodnih spojeva, Glas, Banja Luka, 1983.
D. Kuštrak, Farmakognozija-Fitofarmacija, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2005.
|
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja |
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave;
(2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave;
(3) Nastavničkoj razini, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega. |
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) |
|
