| NAZIV PREDMETA |
Biotehnologija algi |
|---|
Kod |
|
Nositelj/i predmeta |
|
Bodovna vrijednost (ECTS) |
4.0 |
|
Suradnici |
|
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru) |
|
|
Status predmeta |
Izborni |
Postotak primjene e-učenja |
0 % |
|
| OPIS PREDMETA |
Ciljevi predmeta |
- upoznavanje s osnovama sistematike, biologije i ekologije morskih algi
- upoznavanje sa značajem i načinima korištenja algi u biotehnološkim istraživanjima i u biotehnološkoj industriji
- prikazivanje mogućnost iskorištavanja i proizvodnje biotehnološki značajnih algi |
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet |
Poznavanje osnova opće biologije i/ili biologije stanice. |
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) |
Po uspješnom završetku ovog kolegija studenti bi trebali:
- poznavati osnove sistematike, biologije i ekologije morskih algi
- poznavati biologiju i koristi biotehnološki najznačajnih rodova algi
- poznavati načine korištenja algi u biotehnološkim istraživanjima i u biotehnološkoj industriji uključujući primjenu kao zelena gnojiva, zelene insekticide, kao hrana za ljude i životinje, za uzgoj i korištenje žive hrane u akvakulturi, lijekove, specijalističke kemikalije, bioremedijaciju i biogoriva
- poznavati tehnologiju uzgoja algi za različite komercijalne primjene
- znati mogućnosti iskorištavanja i proizvodnje biotehnološki značajnih algi |
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave |
1. tjedan: Uvod. Sistematika. Anatomija.
2. tjedan: Reprodukcija. Fotosinteza.
3. tjedan: Sistematski odjeljak Cyanobacteria ili Cyanophyta
4. tjedan: Sistematski odjeljak Cyanobacteria ili Cyanophyta
5. tjedan: Sistematski odjeljak Rhodophyta
6. tjedan: Sistematski odjeljak Ochrophyta
7. tjedan: Sistematski odjeljak Chlorophyta
8. tjedan: Ekologija.
9. tjedan: Biogeokemijska uloga algi. Važnost algi
I. kolokvij
10. tjedan: Industrijska upotreba mikro i makro algi: zelena gnojiva, zelene insekticide, hrana za ljude i životinje,
11. tjedan: Industrijska upotreba mikro i makro algi: uzgoj i korištenje žive hrane u akvakulturi, lijekovi, specijalističke kemikalije, bioremedijacija, biogoriva
12. tjedan: Tehnologija uzgoja. Uzgoj glavnih razreda i rodova uzgojnih algi. Tipovi kultura.
13. tjedan: Uzgojni parametri. Metode uzgoja. Determinacija gustoće i rasta algi.
14. tjedan: Optimizacija produkcijskih sustava. Otvoreni sustavi uzgoja.
15. tjedan: Zatvoreni foto-bioreaktori. Genetska modifikacija.
II. kolokvij
Vježbe:
Upoznavanje s načinom rada, uzorkovanja i obrade materijala u laboratoriju; Prikupljanje fitobentoskog materijala te njegovu identifikaciju uz pomoć dostupnih literaturnih ključeva te uz pomoć mikroskopa; Mikroskopiranje vrsta različitih sistematskih odjeljaka Cyanobacteria, Rodophyta, Ochrophyta i Chlorophyta te upoznavanje s morfologijom habitusa, osnovama anatomije i rasplodnim strukturama; Sušenje i kemijska analiza algi; Izolacija, pročišćavanje i identifikacija bioaktivnih komponenata iz algi. |
Vrste izvođenja nastave: |
|
Obveze studenata |
Prisutnost na predavanjima i vježbama u iznosu od najmanje 85% predviđene satnice. |
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): |
Pohađanje nastave |
0.5 |
Istraživanje |
0.5 |
Praktični rad |
0.0 |
Eksperimentalni rad |
1.0 |
Referat |
0.0 |
|
|
Esej |
0.0 |
Seminarski rad |
0.0 |
|
|
Kolokviji |
0.0 |
Usmeni ispit |
0.0 |
|
|
Pismeni ispit |
2.0 |
Projekt |
0.0 |
|
|
|
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu |
Ispiti se provode putem pismenih kolokvija (testova) tijekom trajanja predavanja i tijekom ispitnih rokova. Razlika u ispitima postoji samo u obimu gradiva koje studenti kolokvijem polažu. Ispitni testovi se sastoje se od složenih pitanja u kojem svako potpitanje nosi određen dio boda. Za pozitivnu ocjenu potrebito je riješiti više od 50% točnih odgovora. Prolaz na 1. kolokviju omogućuje izlazak na 2. kolokvij, dok neuspješnost na 1. kolokviju usmjeruje studenta na polaganje testa iz cijelog gradiva. |
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) |
Naslov |
Broj primjeraka u knjižnici |
Dostupnost putem ostalih medija |
L. Barsanti, P. Gualtieri: Algae – Anatomy, Biochemistry, and Biotechnology, CRC Taylor and Francis, Boca Raton, 2006. |
0 |
DA |
S. K. Kim: Handbook of Marine Macroalgae, Biotechnology and Applied Phycology, Pukyong National University, Wiley-Blackwell, Oxford, 2012. |
0 |
DA |
FAO, Manual on the production and use of live food for aquaculture, Rome,1996. |
0 |
DA |
|
Dopunska literatura |
R. E. Lee: Phycology. Cambridge University Press, Fourth edition, Cambridge. 2008.
C. Van den Hoek, D. G. Mann, H. M. Jahns: Algae. An Introduction to Phycology. Cambridge University Press, Cambridge, 1995.
|
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja |
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine: (1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini. |
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) |
|
