Tehnološki procesi organske industrije

NAZIV PREDMETA Tehnološki procesi organske industrije

Kod

KTA307

Godina studija

3.

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Nataša Stipanelov Vrandečić

Bodovna vrijednost (ECTS)

5.5

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

45

15

0

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je upoznati studente s tehnološkim procesima u preradi nafte i prirodnog plina u svrhu proizvodnje goriva i maziva te odabranih petrokemikalija, kao i s procesima pretvorbe petrokemikalija u međuproizvode i/ili konačne proizvode uz poštivanje ekonomskih, ekoloških i sigurnosnih uvjeta industrijske proizvodnje.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

 

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita student je sposoban:
1. objasniti specifičnosti organske kemijske industrije
2. opisati tehnološke procese primarne i sekundarne prerade nafte
3. opisati procese rafinacije naftnih derivata
4. navesti temeljne naftne derivate i njihove karakteristike
5. opisati tehnološke procese pretvorbe odabranih petrokemikalija u intermedijare i/ili proizvode
6. skicirati sheme odabranih tehnoloških procesa
7. sintetizirati kemijsko-inženjerska znanja na primjerima industrijskih procesa u suvremenoj organskoj kemijskoj industriji

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: Uvod. Karakteristike i značaj organske kemijske industrije. Razvitak organske kemijske industrije.
2. tjedan: Petrokemijske sirovine i proizvodi. Svjetska proizvodnja i potrošnja nafte i prirodnog plina, procjena preostalih zaliha nafte.
3. tjedan: Podjela i značajke kemijskih reakcija i procesa; Kemijski reaktori; optimizacija kemijskih procesa; ekonomičnost i ekologija kemijskih procesa
4. tjedan: Nafta: energent, izvor petrokemikalija, postanak, istraživanje, bušenje i transport nafte. Kemijski sastav i svojstva nafte.
5. tjedan: Procesi i proizvodi prerade nafte. Podjela procesa. Primarni procesi prerade nafte. Atmosferska i vakuum destilacija nafte. Destilacija ponovljenim vrenjem. Tlačna destilacija.
Provjera znanja (I. kolokvij)
6. tjedan: Sekundarni procesi prerade: Toplinsko krekiranje: koksiranje i lom viskoznosti; Katalitičko krekiranje. Hidrokrekiranje.
7. tjedan: Procesi reformiranja benzina. Procesi izomerizacije; Procesi alkilacije. Procesi polimerizacije (oligomerizacije).
8. tjedan: Procesi obrade: Obrada vodikom (hidroobrada, hidrodesulfurizacija); procesi pri dobivanju mineralnih baznih ulja (dearomatizacija, deparafinacija, deasfaltizacija)
9. tjedan: Oksidacijski procesi-uklanjanje sumporovih spojeva; proizvodnja bitumena.
10. tjedan: Temeljni naftni proizvodi.
Provjera znanja (II. kolokvij)
11. tjedan: Prirodni plin: istraživanje, pridobivanje. Procesi obrade prirodnog plina.
12. tjedan: Procesi proizvodnje sirovinskih komponenti za organsku sintezu. Proizvodnja alkana. Metan. Sintezni plin, procesi dobivanja i primjena. Metanol. Formaldehid. Octena kiselina. Fisher-Tropschova sinteza
13. tjedan: Proizvodnja alkena: piroliza ugljikovodika. Kemikalije iz C4 i C5 frakcije. Oligomerizacija etilena. Primjena etilena: acetaldehid, etilen-oksid, etilen-glikol.
14. tjedan: Primjena C4 ugljikovodika. Acetilen. Proizvodnja aromatskih ugljikovodika. Odvajanje BTK ugljikovodika. Primjena aromata: fenol, stiren.
15. tjedan: Polimeri i procesi polimerizacije (lančane i postupne polimerizacije). Proizvodnja polietilena.
Provjera znanja (III. kolokvij)

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima (min. 70 %), laboratorijskim vježbama (100 %), izrada i prezentacija seminarskog rada

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1.5

Istraživanje

0.0

Praktični rad

0.0

Eksperimentalni rad

0.0

Referat

0.0

 

 

Esej

0.0

Seminarski rad

0.5

 

 

Kolokviji

3.5

Usmeni ispit

1.5

 

 

Pismeni ispit

2.0

Projekt

0.0

 

 

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

KONTINUIRANO VREDNOVANJE putem tri kolokvija tijekom semestra:
Nazočnost na nastavi, A1(uspješnost = 70 -100 %), udjel u ocjeni, k1 = 0,10
I. kolokvij, A2 (uspješnost = 60 -100 %), udjel u ocjeni, k3 = 0,30
II. kolokvij, A3 (uspješnost = 60 -100 %), udjel u ocjeni, k4 = 0,30
III. kolokvij, A4 (uspješnost = 60 -100 %), udjel u ocjeni, k5 = 0,30
OCJENA (%) = 0,10A1+0,30A2 + 0,30A3+ 0,30A4
ZAVRŠNO VREDNOVANJE putem cjelovitog pisanog i usmenog ispita provodi se u redovitim ispitnim rokovima kroz 4 ispitna termina:
Aktivnost A1 vrednuje se na isti način kako je gore navedeno.
Pisani ispit, A5 (uspješnost = 60 -100 %), udjel u ocjeni, k5 = 0,45
Usmeni ispit, A6 (uspješnost = 60 -100 %), udjel u ocjeni, k6 = 0,45
OCJENA (%) = 0,10A1+ 0,45A5 + 0,45A6
Ocjene: 60 -70 % - dovoljan (2); 71-80 % - dobar (3); 81-90 % - vrlo dobar (4); 91-100 % - izvrstan (5).
Ukoliko je student položio samo jedan kolokvij tijekom kontinuirane provjere pristupa polaganju cjelovitog ispita u redovitim ispitnim rokovima a položeni dio gradiva mu se priznaje do kraja akademske godine kao dio pisanog ispita.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

N. Stipanelov Vrandečić, Tehnološki proces organske industrije, nastavni materijali u obliku PPT prezentacija, 2013.

0

web KTF-a

I. Klarić, (I. dio), interna skripta, Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2008.

1

web knjižnica KTF-a

Z. Janović, Naftni i petrokemijski procesi i proizvodi, Hrvatsko društvo za goriva i maziva, Zagreb, 2005.

10

Dopunska literatura

N. P. Cheremisinoff, Handbook of Chemical Processing Equipment, Buterworth Heinemann, Boston, 2000.
S. Matar, L. F. Hatch, Chemistry of Petrochemical Processes, 2nd edition, Gulf Publ. Co., Boston, 2001.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvođenja nastave i usvajanja znanja (vještina), prati se na razini: (1) nastavnika, prihvaćanjem sugestija polaznika i kolega, (2) fakulteta, provođenjem anketiranja polaznika o kvaliteti nastave.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)