Prerada i oporaba polimera

NAZIV PREDMETA

Kod

KTL307

Godina studija

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Matko Erceg

Bodovna vrijednost (ECTS)

6.0

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P	S	V	T
30	0	15	15

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

razumijevanje modernih postupaka prerade polimera
- razumijevanje modernih postupaka oporabe polimerog otpada
- primjena usvojenih temeljnih znanja u pronalaženju optimalnih rješenja u preradi i oporabi polimera

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Nema.

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna:
- razlikovati i usporediti svojstva i ponašanje polimera u primjeni i procesu prerade
- objasniti važnost dodataka polimerima
- opisati postupke prerade polimera
- identificirati i razvrstati komponente polimernog otpada
- razlikovati postupke materijalne i energijske oporabe otpada
- argumentirati izbor optimalne metode oporabe otpada
- zaključiti o važnosti polimera u suvremenom društvu

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan: vrste polimera. Proizvodna svojstva polimera (toplinska svojstva)
2. tjedan: proizvodna svojstva polimera - nastavak (mehanička svojstva, reološka svojstva)
3. tjedan: dodatci polimerima
4. tjedan: postupci praoblikovanja: kontinuirani (ekstrudiranje, kalandriranje i prevlačenje)
5. tjedan: postupci praoblikovanja: diskontinuirani (prešanje: izravno, posredno i injekcijsko, lijevanje, srašćivanje).
6. tjedan: postupci preoblikovanja: toplo i hladno preoblikovanje, puhanje, izvlačenje, stezanje. Postupci povezivanja: lijepljenje, zavarivanje.
7. tjedan: naknadna obradba. Proizvodnja pjenastih i ojačanih polimernih tvorevina. Opterećenje okoliša u fazi proizvodnje polimernih tvorevina.
8. tjedan: Provjera znanja (1. kolokvij); Globalna potrošnja i opterećenje okoliša u fazi uporabe polimera. Polimeri i održivi razvoj.
9. tjedan: označavanje polimernih tvorevina. Vrste plastičnog otpada. Homogeni i heterogeni otpad. Kompatibilnost polimera.
10. tjedan: postupci razvrstavanja (plastičnog od ostalog otpada, te različitih vrsta plastike).
11. tjedan: usitnjavanje plastičnog otpada. Mehanička oporaba. Primarno i sekundarno recikliranje plastičnog otpada.
12. tjedan: postrojenja za recikliranje homogenog i heterogenog plastičnog otpada. Kemijska oporaba. Otopinska oporaba.
13. tjedan: Energijska oporaba. Biorazgradnja. Ponašanje plastičnog otpada na odlagalištu i u kompostu. Opterećenje okoliša u fazi oporabe plastike.
14. tjedan: LCA (Life Cycle Assessment) metoda.
15. tjedan: završni komentari, rasprava, zaključci. Provjera znanja (2. kolokvij).
Vježbe: Ručno razvrstavanje ambalažnog plastičnog otpada, Razvrstavanje plastičnog otpada postupkom pliva-tone, Razvrstavanje plastičnog otpada pomoću infracrvene spektroskopije, Utjecaj višekratnog recikliranja na toplinska svojstva polimera, Kemijsko recikliranje ambalažnog poli(etilen-tereftalata), Separacija i identifikacija dodataka u polimernom materijalu.
Terenska nastava: posjet tvornicama AD Plastik d.d., Solin i Fornix d.o.o., Dugi Rat.

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Prisustvovanje predavanjima u 80%-tnom iznosu, a laboratorijskim vježbama u 100%-tnom iznosu od ukupnog fonda sati.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave	1.0	Istraživanje	0.0	Praktični rad	0.4
Eksperimentalni rad	1.0	Referat	0.0	Priprema za kolokvij iz lab. v	0.4
Esej	0.0	Seminarski rad	0.0	Terenska nastava	0.4
Kolokviji	1.0	Usmeni ispit	0.8
Pismeni ispit	1.0	Projekt	0.0

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Kontinuirano vrjednovanje:
Cjelokupni ispit može se položiti preko dva kolokvija tijekom semestra. Prag prolaznosti je 50%. Svaki kolokvij u ocjeni učestvuje s 35%. Laboratorijske vježbe (uspješnost 50-100%) učestvuju u ocjeni 20%. Prisutnost predavanjima u 80-100%-tnom iznosu je 10% ocjene.
Završno vrjednovanje:
Studentima koji su položili jedan kolokvij (prethodna aktivnost) isti se priznaje kao dio ispita i to kao 10% ocjene. Preostali dio polažu pismeno i usmeno u redovitim ispitnim rokovima. Pismeni ispit u tom slučaju ima udio 30%, usmeni 40%, dok laboratorijske vježbe imaju udio 20%.
Studenti koji nisu položili niti jedan kolokvij polažu ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 50%, a pojedini oblik ispita učestvuje u ocjeni s po 40%. Laboratorijske vježbe učestvuju u ocjeni s udjelom 20%.
Ocjene: dovoljan (50-61%), dobar (62-74%), vrlo dobar (75-87%), izvrstan (88-100%).

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov	Broj primjeraka u knjižnici	Dostupnost putem ostalih medija
A. Rogić, I. Čatić, D. Godec, Polimeri i polimerne tvorevine, Društvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2008.	2	Web stranice KTF-a
A. Azapagic, A. Emsley, I. Hamerton, Polymers, The Environment and Sustainable Development, Wiley, 2003.	1
M. Šercer, D. Opsenica, G. Barić, Oporaba plastike i gume, mtg topograf d.o.o., Zagreb, 2000.	1
J. Scheirs, Polymer Recycling: Science, Technology and Applications, John Wiley&Sons, Chichester, 1998.	1

Dopunska literatura

I. Čatić, F. Johannaber, Injekcijsko prešanje polimera i ostalih materijala, Društvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2004.
H. F. Gilles, Jr., J. R. Wagner, Jr., E. M. Mount, III., Extrusion: The Definitive Processing Guide and Handbook, William Andrew, Inc., New York, 2005.
L. Lundquist, Y. Leterrier, P. Sunderland, J.E. Manson, Life Cycle Engineering of Plastics, Elsevier, Oxford, 2000.
A. L. Andrady, Plastics and the Environment, Wiley-Interscience 2003.
Z. Janović, Polimerizacije i polimeri, Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, Zagreb, 1997.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)