| NAZIV PREDMETA |
Termodinamika |
|---|
Kod |
|
Nositelj/i predmeta |
Prof. dr. sc. Vanja Martinac |
Bodovna vrijednost (ECTS) |
6.0 |
|
Suradnici |
Doc. dr. sc. Jelena Jakić
Izv. prof. dr. sc. Miroslav Labor |
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru) |
|
|
Status predmeta |
Obvezni |
Postotak primjene e-učenja |
0 % |
|
| OPIS PREDMETA |
Ciljevi predmeta |
Predmet Termodinamika pokriva osnove općih termodinamičkih principa i njihovu inženjersku primjenu. Cilj je da studenti ovladaju znanjem o osnovnim termodinamičkim principima i njihovoj inženjerskoj primjeni, što će im biti od koristi u daljnjem studiju kao i u njihovom radu. |
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet |
|
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) |
Nakon položenog ispita od studenata se očekuje da zna:
- navesti i definirati mjerne jedinice osnovnih termodinamičkih veličina i jednadžbe stanja
- navesti i pravilno tumačiti osnovne zakone termodinamike
- navesti i objasniti termodinamičke promjene stanja idealnih plinova
- definirati i objasniti procese ekspanzije i kompresije
- definirati i objasniti desnokretne kružne procese
- definirati i objasniti nepovratljive procese (prigušivanje, miješanje plinova)
- navesti i opisati toplinska svojstva i promjene stanja realnih plinova
- razlikovati i analizirati procese u uređajima za dobivanje niskih temperatura te opisati procese u uređajima za ukapljivanje plinova
- razlikovati standardna stanja kod otopina
- primijeniti stečena znanja u rješavanju zadataka vezanih uz promjene stanja idealnih i realnih plinova i kapljevina, procese kompresije, desnokretne kružne procese, procese u uređajima za dobivanje niskih temperatura |
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave |
1. tjedan: Opći pojmovi. Toplinske i energetske veličine u termodinamičkim procesima.
2. tjedan: Osnovni zakoni termodinamike. Prvi zakon termodinamike pomoću unutrašnje energije i entalpije. Termodinamičke promjene stanja idealnih plinova (izobarna, izohorna, izotermna, adijabatska i politropska promjena stanja).
3. tjedan: Drugi zakon termodinamike, povratljivost, nepovratljivost, toplinski dijagram i promjene stanja u toplinskom dijagramu.
4. tjedan: Primjena drugog zakona na energetske pretvorbe – eksergija i anergija
5. tjedan: Maksimalni rad sustava
6. tjedan: Kružni procesi. Carnotov i termodinamički stupanj djelovanja.
7. tjedan: Procesi kompresije i ekspanzije.
8. tjedan: Procesi s vanjskim i unutarnjim sagorijevanjem.
Provjera znanja (I kolokvij).
9. tjedan: Realni plinovi: tekućine, isparavanje, mokra, suhozasićena i pregrijana para.
10. tjedan: Toplinska svojstva i promjene stanja realnih plinova. Tablice i dijagrami termodinamičkih veličina.
11. tjedan: Vodena para-veličine stanja vodene pare. Procesi s vodenom parom kao radnim medijem.
12. tjedan: Termodinamičke osnove procesa hlađenja. Procesi u uređajima za dobivanje niskih temperatura. Rashladni koeficijent. Toplinska crpka ili dizalica topline.
13. tjedan: Procesi u uređajima za ukapljivanje plinova.
14. tjedan: Termodinamika otopina- teorija i primjena, Termodinamičke osnove ravnoteže kapljevina-para.
15. tjedan: Standardna stanja kod otopina. Gibs-Duhemova jednadžba kod otopina.
Provjera znanja (II kolokvij).
Tijekom seminara obrađuju se numerički primjeri koji predočavaju pređeno gradivo i čine s predavanjima jedinstvenu cjelinu. |
Vrste izvođenja nastave: |
|
Obveze studenata |
Prisustvovanje predavanjima i seminarima u iznosu od 80 % ukupne satnice. |
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): |
Pohađanje nastave |
1.0 |
Istraživanje |
0.0 |
Praktični rad |
0.0 |
Eksperimentalni rad |
0.0 |
Referat |
0.0 |
|
|
Esej |
0.0 |
Seminarski rad |
0.0 |
|
|
Kolokviji |
1.0 |
Usmeni ispit |
2.0 |
|
|
Pismeni ispit |
2.0 |
Projekt |
0.0 |
|
|
|
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu |
Pohađanje predavanja i pohađanje seminara se evidentira (ne boduje se u ocjeni). U ispitnim rokovima polaže se pismeni i usmeni ispit. Prag prolaznosti je 60%. Usmeni ispit je obvezatan za sve studente, a pismeni je obvezatan ukoliko student nije oslobođen polaganja pismenog ispita. Kontinuirana provjera znanja putem parcijalnih kolokvija (dva puta tijekom semestra) omogućava oslobađanje od polaganja pismenog ispita. Prag prolaznosti je 60%. Polaganje parcijalnih kolokvija nije obvezatno. Kolokviji nisu eliminacijski. Pojedini položeni kolokvij učestvuje u ocjeni s 25%. Položeni jedan kolokvij (prethodna aktivnost) vrijedi i u jesenskom ispitnom roku s udjelom od 25% u ocjeni. Pismeni ispit ima udio 25%, a usmeni 50%. Studenti koji nisu položili pismeni dio ispita putem kolokvija polažu cjelokupni ispit (završni ispit) putem pismenog i usmenog ispita u redovitim ispitnim rokovima. Prag prolaznosti je 60%, a pojedini oblik ispita učestvuje u ocjeni s po 50%.
Ocjene: 60%-70% - dovoljan, 71%-80% - dobar, 81%-90 |
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) |
Naslov |
Broj primjeraka u knjižnici |
Dostupnost putem ostalih medija |
M. J. Moran, H. N. Shapiro, D. B. Daisie, M. B. Bailey, Fundamentals of Engineering Thermodynamics, 7th Ed., Wiley, New York, 2010. |
2 |
|
N. Petric, I. Vojnović, V. Martinac, Tehnička termodinamika, 2 izdanje, on line (2007-01-09), Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2007. |
0 |
On line |
V. Martinac, Termodinamika i termotehnika (priručnik - formule i tablice), on line (2008-12-09), Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2008. |
0 |
On line |
J. M. Smith, H. C. Van Hess, M. M. Abbott, Introduction to Chemical Engineering Thermodynamics, 7th Ed., McGraw-Hill, New York, 2005. |
1 |
|
|
Dopunska literatura |
Y. A. Cengel, M. A. Boles, Thermodynamics: An Engineering Approach, 7th Ed., McGraw-Hill, New York, 2011.
R. E. Sonntag, C. Borgnakke, G. J. Van Wylen, Fundamentals of thermodynamics, 8th Ed., Wiley, New York, 2012.
R. Budin, A. Mihelić-Bogdanić, Osnove tehničke termodinamike, III izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2012.
|
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja |
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini. |
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) |
|
