Analitička kemija II

NAZIV PREDMETA Analitička kemija II

Kod

KTG203

Godina studija

2.

Nositelj/i predmeta

Izv. prof. dr. sc. Lea Kukoč Modun

Bodovna vrijednost (ECTS)

4.0

Suradnici

Dr. sc. Maja Biočić

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

15

0

0

Status predmeta

Obvezni

Postotak primjene e-učenja

0 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je upoznavanje studenata s mehanizmima i ravnotežama homogenih i heterogenih kemijskih reakcija te njihova primjena u analitičkim metodama određivanja. Studentima će biti objašnjena teorijska osnova kinetičkih metoda analize.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Upisane ili položene Vježbe iz analitičke kemije II

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

1. Izračunati i predvidjeti tijek titracijske krivulje kod kiselo-baznih titracija te provesti kiselo-baznu titraciju uz prethodna teorijska predviđanja.
2. Objasniti način izračunavanja pM vrijednosti u različitim dijelovima krivulje kompleksometrijske titracije, temeljem primjene znanja o ravnoteži nastajanja kompleksa.
3. Konstruirati krivulju redoks titracije i predvidjeti mogućnost korištenja vizualnog redoks indikatora teorijskim razmatranjem redoks reakcija.
4. Definirati i primijeniti eksperimentalne pogodnosti kod procesa taloženja.
5. Izračunati i predvidjeti tijek titracijske krivulje kod taložnih titracija.
6. Usporediti kinetičke metode analize i klasične analitičke metode zasnovane na termodinamičkoj ravnoteži, s aspekta selektivnosti i mogućnosti primjene.
7. Postavljati i numerički rješavati analitičke probleme.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. tjedan
Predavanja: Gravimetrijske metode analize.
Seminar: Gravimetrijske metode analize (numerički primjeri).
2. tjedan
Predavanja: Taložna gravimetrija, osobine taloga, zahtjevi kod taloženja.
Seminar: Gravimetrijske metode analize (numerički primjeri).
3. tjedan
Predavanja: Kvantitativna određivanja, primarni standardi, titrimetrijske metode analize
Seminar: Kvantitativna određivanja, primarni standardi, titrimetrijske metode analize (numerički primjeri)
4. tjedan
Predavanja: Titracije temeljene na reakciji nastajanja slabo topljivog taloga, taložne titracije.
Seminar: Taložne titracije (numerički primjeri).
5. tjedan
Predavanja: Indiciranje završne točke titracije kod argentometrijskih titracija.
Seminar: Argentometrijske titracije (simulacija titracijskih krivulja).
6. tjedan
Predavanja: Titracije temeljene na kiselo-baznim reakcijama, titracija jake kiseline jakom bazom. Titracija slabe kiseline jakom bazom, titracija slabe baze jakom kiselinom.
Seminar: Kiselo-bazne titracije (numerički primjeri).
7. tjedan
Predavanja: Titracije slabe kiseline (i slabe baze) poliprotonskih sustava. Određivanje završne točke kiselo-bazne titracije korištenjem pH-elektrode. Seminar: Kiselo-bazne titracije (numerički primjeri).
8. tjedan
Predavanja: Određivanje završne točke kiselo-bazne titracije korištenjem vizualnih indikatora. Kiselo-bazne titracije u nevodenom mediju.
Seminar: Kiselo-bazne titracije (numerički primjeri).
9. tjedan
Predavanja: Titracije temeljene na reakcijama formiranja kompleksa. Utjecaj uvjetne konstante nastajanja kompleksa na infleksiju krivulje kompleksometrijske titracije.
Seminar: Kompleksometrijske titracije (numerički primjeri).
10. tjedan
Predavanja: Utjecaj drugih kompleksirajućih vrsta (pomoćnih liganada) na reakciju iona metala s EDTA. Vizualno indiciranje završne točke titracije iona metala s EDTA. Vrste kompleksometrijskih titracija s EDTA.
Seminar: Kompleksometrijske titracije (numerički primjeri).
11. tjedan
Predavanja: Titracije temeljene na oksidacijsko-redukcijskim ravnotežama, redoks-titracije. Redoks-titracija zasnovana na jednostavnoj redoks-reakciji.
Seminar: Redoks-titracije (numerički primjeri).
12. tjedan
Predavanja: Redoks-titracija zasnovana na složenoj redoks-reakciji. Redoks titracija smjesa.
Seminar: Redoks-titracije (numerički primjeri).
13. tjedan
Predavanja: Indiciranje završne točke redoks titracija. Podešavanje oksidacijskog stanja analita prije kvantitativnog određivanja.
Seminar: Redoks-titracije (numerički primjeri).
14. tjedan
Predavanja: Priprava standardnih otopina oksidansa i reducensa.
Seminar: : Redoks-titracije (numerički primjeri).
15. tjedan
Predavanja: Kinetičke metode analize.
Seminar: Kinetičke metode analize (numerički primjeri).

Vrste izvođenja nastave:

Obveze studenata

Student treba redovito pohađati nastavu, minimalni postotak prisutnosti na predavanjima i seminarima iznosi 70%.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0.0

Istraživanje

0.0

Praktični rad

0.0

Eksperimentalni rad

0.0

Referat

0.0

Test numeričkih primjera

1.2

Esej

0.0

Seminarski rad

0.0

Test teorijske građe

2.2

Kolokviji

0.0

Usmeni ispit

0.6

 

 

Pismeni ispit

0.0

Projekt

0.0

 

 

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Bodovanje na ispitu sastoji se iz dva osnovna dijela, bodova testa numeričkih primjera (koji mogu iznositi od 18 (minimalan broj bodova) do 30 bodova (maksimalan broj bodova)) te bodova teorijskog dijela ispita koji može iznositi od min. 42 boda do max. 70 bodova.
Tijekom semestra predmet mogu parcijalno polagati kandidati koji su zadovoljili prisutnost od 70 % na predavanjima i seminarima, kroz dva testa numeričkih primjera i dva pristupa teorijskom dijelu ispita. Svakim parcijalnim testom numeričkih primjera moguće je ostvariti minimalno 9, a maksimalno 15 bodova, dok je svakim pristupanjem teorijskom dijelu ispita moguće ostvariti minimalno 21 bod, a maksimalno 35,0 bodova.
Ocjena se formira u skladu s bodovnim rasponima: dovoljan (60 - 70 bodova), dobar (71 - 80 bodova), vrlo dobar (81 - 90 bodova), odličan (≥91bod).

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Nj. Radić i L. Kukoč Modun, Uvod u analitičku kemiju, Školska knjiga, Zagreb, 2016.

4

D.A. Skoog, D.M. West, F.J. Holler, Osnove analitičke kemije, šesto izdanje (englesko), prvo izdanje (hrvatsko), Školska knjiga, Zagreb, 1999

18

M. Kaštelan-Macan, Kemijska analiza u sustavu kvalitete, Školska knjiga, Zagreb 2003.

2

Dopunska literatura

1. Nj. Radić i L. Kukoč Modun, Uvod u analitičku kemiju I. dio, Redak, Split, 2013.
2. R. Kellner, J. M. Mermet, M. Otto, M. Valcarcel and H. M. Widmer (Urednici), Analytical Chemistry (A Modern Approach to Analytical Science, Second Edition) Wiley-VCHVerlag Gmbh & Co. KGaA, Weinheim, 2004.
3. D. A. Skoog, D. M. West, F. J. Holler and S. R. Crouch, Fundamentals of Analytical Chemistry, Eighth Edition, Thompson Brooks/Cole, Belmont, USA, 2004.
4. G. D.Christian, Analytical Chemistry, Sixth Edition, John Willey & Sons, INC, 2004.
5. D. Harvey, Modern Analytical Chemistry, McGraw-Hill Higher Education, New York, London, 2000.
6. F. W. Fifield & D. Kealey, Principles and Practice of Analytical Chemistry, Blackwell Science Ltd, Malden MA, London, 2000.
7. M. Kaštelan-Macan, Enciklopedijski rječnik analitičkog nazivlja, FKIT, Mentor, Zagreb 2014.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat će se na tri razine:
(1) Sveučilišnoj; (2) Fakultetskoj, pomoću Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Nastavničkoj razini.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)