| NAZIV PREDMETA |
Primijenjena matematika |
|---|
Kod |
|
Nositelj/i predmeta |
Nives Baranović |
Bodovna vrijednost (ECTS) |
4.0 |
|
Suradnici |
|
Način izvođenja nastave (broj sati u semestru) |
|
|
Status predmeta |
Obvezni |
Postotak primjene e-učenja |
20 % |
|
| OPIS PREDMETA |
Ciljevi predmeta |
Studente upoznati s idejama i metodama približnog rješavanja algebarskih i diferencijalnih jednadžbi, interpoliranja te numeričkog integriranja; sa pojmovima teorije vjerojatnosti i statistike te njihovom primjenom u konkretnim primjerima i zadacima.
Razvijanjem pozitivnog odnosa prema učenju, odgovornosti za svoj uspjeh i napredak te stjecanjem vještina prethodno opisanih kompetencija, od studenta se očekuje da izgradi čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja. |
Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet |
Student treba imati razvijene temeljne kompetencije vezane za diferencijalni i integralni račun. |
Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) |
Nakon uspješnog savladavanja sadržaja kolegija, od studenta se očekuje da
- koristi govorni jezik, simbolički zapis i grafički prikaz pri opisivanju ideja i metoda numeričkog rješavanja jednadžbi;
- primjenjuje opisane metode u konkretnim zadacima;
- opiše i definira pojmove iz teorije vjerojatnosti;
- razumije i primjenjuje koncepte i metode teorije vjerojatnosti u realnim situacijama;
- definira diskretne i kontinuirane slučajne varijable te njihove karakteristike;
- pravilno interpretira karakteristike slučajnih varijabli na konkretnim primjerima
- opiše primjere važnih razdioba te prepozna uvjete za njihovu primjenu pri rješavanju realnih problema;
- opiše i definira pojmove iz teorije statistike;
- koristi računalo i prikladne programske pakete kao alat pri statističkoj obradi podataka;
- razumije proces statističkog testiranja te parametarskog i neparametarskog testiranja uzorka. |
Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave |
Uvodno: upoznavanje sa ciljevima i ishodima učenja, planom i programom rada, načinima vrednovanja i kriterijom ocjenjivanja.
1. Greške približnih vrijednosti. Vrste grešaka. Izvori grešaka. (2 + 1)
2. Približno rješavanje jednadžbi. Grafička metoda. Metoda polovljenja. Metoda iteracije. Metoda sekante. Metoda tangente. (4 + 2)
3. Interpolacija i aproksimacija. (2 + 1)
4. Numeričko integriranje. Pravokutna formula. Trapezna formula. Simpsonova formula. (2 + 1)
5. Numeričko rješavanje diferencijalnih jednadžbi. Eulerova metoda. Taylorova metoda. (2 + 1)
Kolokvij 1. (0 + 2)
6. Definicija i svojstva vjerojatnosti. (2 + 1)
7. Uvjetna vjerojatnost. Nezavisnost događaja. (2 + 1)
8. Slučajne veličine. Diskretne i kontinuirane slučajne veličine. Nezavisnost slučajnih veličina. (2 + 1)
9. Numeričke karakteristike slučajne veličine. Matematičko očekivanje. Disperzija. Mod i medijan. Momenti. Koeficijent asimetrije i spljoštenosti. (2 + 1)
10. Neke važne razdiobe. Binomna razdioba. Poissonova razdioba. Normalna razdioba. Uniformna razdioba. Eksponencijalna razdioba. (4 + 2)
11. Osnove statistike. Populacija. Uzorak. Prikazivanje podataka. Prosječne vrijednosti uzorka. Disperzija uzorka. Mod i medijan uzorka. (2 + 1)
12. Statističko testiranje. Parametarsko testiranje. Neparametarsko testiranje. Χ2 test. (2 + 1)
Kolokvij 1. (0 + 2) |
Vrste izvođenja nastave: |
|
Obveze studenata |
Redovito pohađanje nastave te aktivno sudjelovanje u raspravama i rješavanju postavljenih zadaća. Polaganje ispita: pisani i usmeni dio. |
Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): |
Pohađanje nastave |
0.0 |
Istraživanje |
0.0 |
Praktični rad |
0.0 |
Eksperimentalni rad |
0.0 |
Referat |
0.0 |
Samostalni zadaci |
0.8 |
Esej |
0.0 |
Seminarski rad |
0.0 |
|
|
Kolokviji |
0.0 |
Usmeni ispit |
1.6 |
|
|
Pismeni ispit |
1.6 |
Projekt |
0.0 |
|
|
|
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu |
Prvi način: Rad tijekom semestra 20% (R), kolokviji 40% (P) i usmeni dio ispita 40% (U). Tijekom semestra student može rješavati dodatne zadatke, izraditi seminarski rad te svoje znanje iskazivati kroz aktivnosti na satu. Zaključna ocjena: z = 0.2 (R) + 0.4 (P) + 0.4 (U)
Drugi način: pisani dio ispita 50% i usmeni dio ispita 50%. z = 0.5 (P) + 0.5 (U).
Da bi se donijela zaključna ocjena, pisani i usmeni dio ispita moraju biti pozitivno ocjenjeni. Položen pisani dio ispita vrijedi do kraja akademske godine i uvjet je za usmeni dio ispita. |
Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) |
Naslov |
Broj primjeraka u knjižnici |
Dostupnost putem ostalih medija |
Bogdanic, N. (1980), Primijenjena matematika, Split: Sveučilište u Splitu |
1 |
|
Baranović, N. (2014.) Primijenjena matematika |
0 |
e-learning (materijal dostupan na moodlu Filozofskog fakulte |
|
Dopunska literatura |
Ivanšić, I. (2002). Numerička matematika. Zagreb: Element
Scitovski, R. (2004). Numerička matematika, Osijek: http://www.mathos.unios.hr/nm/materijali/Num.PDF
Elezović, N. (2008). Diskretna vjerojatnost. Zagreb: Element
Elezović, N. (2008). Matematička statistika. Statistički procesi. Zagreb: Element
Kreyszig, E. (1999). Advanced Engineering Mathematics, New York: J. Wiley & Sons, Inc., http://faculties.sbu.ac.ir/~sadough/pdf/Advanced%20Engineering%20Mathematics%2010th%20Edition.pdf
|
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja |
Praćenje kvalitete i uspješnosti obavljat ce se na tri razine:
(1) sveučilišnoj – studentska anketa;
(2) fakultetskoj – Povjerenstvo za kontrolu kvalitete nastave;
(3) nastavničkoj razini – razgovor sa studentima. |
Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) |
|
